Znanstvenim kolokvijem obilježena 110. obljetnica rođenja Šime Jurića
U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Kluba Sinjana Zagreb 4. rujna 2025. godine održan je znanstveni kolokvij posvećen istaknutomu hrvatskom knjižničaru i baštinskomu stručnjaku Šimi Juriću (1915. – 2004.).
Održan u sklopu posebnoga programa NSK Susreti s baštinom u CroAtriumu, kolokvij je okupio stručnjake iz raznih područja u kojima je Jurić djelovao kao i njegove nekadašnje suradnike te izravne poznavatelje njegova života i rada.
Svestrani, vrhunski stručnjak i ključan dio povijesti NSK
Izražavajući dobrodošlicu sudionicima skupa, glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević posebno je istaknula Jurićev doprinos Knjižnici kao voditelja njezine Zbirke rukopisa i starih knjiga, u kojem je svojstvu predano djelovao dulje od tri desetljeća, od 1946. do 1979. godine. Okupljene je pozdravio i predsjednik Kluba doc. dr. sc. Jakov Žižić, koji je naknadno u svojem izlaganju pobliže predstavio Jurićeve sinjske korijene.
U prvome dijelu kolokvija o Juriću su kao o stručnjaku, ali i čovjeku, kroz svoja sjećanja govorili njegovi suvremenici. Kao svojega „barbe Šime“ prisjetila ga se Dunja Jurić-Knežević, dok je Dražen Budiša, koji je tijekom Jurićeva upravljanja Zbirkom također radio u Knjižnici, i to kao voditelj riznice, u svojem izlaganju iznio zanimljive pojedinosti njihove suradnje. Snimljenim izlaganjem Jurića je kao iznimnoga znanstvenika predstavio i hrvatski novinar, književnik i prevoditelj Marko Grčić, a izlaganje o njemu u ovome dijelu skupa održali su i Tomislav Barhanović i pater Vatroslav Frkin.
Šime Jurić – strastveni proučavatelj starije hrvatske knjige
U nastavku skupa poseban osvrt na Jurićev doprinos priznatosti Zbirke kao nezaobilazne u razumijevanju hrvatske i europske književne i povijesne baštine, osobito inkunabulistike, dala je današnja voditeljica Zbirke dr. sc. Irena Galić Bešker, ne izostavljajući njegov značaj i kao klasičnoga filologa.
Pročitano je pismo kojim se u skup zbog nemogućnosti izravnoga sudjelovanja uključio redoviti profesor s Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Neven Jovanović, a Jurićevo nasljeđe kao dugogodišnjega proučavatelja prvotisaka i rijetkih knjiga predstavila je i doc. dr. sc. Lucija Krešić Nacevski s Odsjeka za hrvatski latinitet Fakulteta hrvatskih studija. O Jurićevoj rukopisnoj ostavštini u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK izlagali su djelatnici Zbirke Ivan Kapec i Karolina Tumbas.
Sinjski sin s bogatom profesionalnom ostavštinom
Svoju strast prema istraživanju baštine Jurić je uspješno spajao s ljubavlju prema svojem rodnom kraju pa je tako kao rođeni Sinjanin proučavao povijest Sinjske alke i Cetinske krajine. Vrijedne podatke prikupljene u tim istraživanjima objavio je u djelima Dokumenti i književna građa o Sinjskoj alki (1988.) i Bibliografske zabilješke o Sinju i Cetinskoj krajini (1999.), koja se uz ostala njegova djela čuvaju u fondu NSK.
Uz rezultate njegova rada kao voditelja najstarije zbirke građe posebne vrste NSK, u najveće Jurićeve zasluge kao jednoga od najistaknutijih hrvatskih knjižničara ubraja se i njegovo sudjelovanje u izradbi hrvatske retrospektivne bibliografije i bibliografije hrvatskih latinista, doprinos povratu građe hrvatskim knjižnicama nakon Drugoga svjetskog rata te razvoju Vjesnika bibliotekara Hrvatske, međunarodnoga stručno-znanstvenog časopisa Hrvatskoga knjižničarskog društva.
Foto: NSK