Grafička zbirka NSK ugostila treće događanje „Susreta s baštinom u CroAtriumu“ 2026.
Domaćin trećega događanja ovogodišnje manifestacije Susreti s baštinom u CroAtriumu, posvećene predstavljanju baštine iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, bila je Grafička zbirka NSK.
U predavanju pod nazivom O litografiji: grafička tehnika plošnog tiska izv. prof. dr. art. Miran Šabić s Grafičkoga odsjeka Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu sudionicima je predstavio jednu od najraširenijih tehnika grafičke umjetnosti, poznatu i kao kamenotisak.
Uz povijesni pregled njezina razvoja od kraja 18. stoljeća sve do danas, profesor Šabić govorio je i o ulozi Akademije u afirmaciji litografije kao važnoga dijela hrvatske likovne baštine. Posebno je istaknuo uvođenje grafike kao zasebnoga studijskog programa na Akademiji 1956. godine, ujedno i prvoga studija grafike u Hrvatskoj.
Korijeni litografije u Grafičkoj zbirci NSK
Iako litografija kao umjetnička tehnika živi i snažno se razvija i nakon više od 230 godina od svojega izuma, njezini su korijeni i dalje predmet proučavanja. Njezina se povijest u Hrvatskoj, osim djelovanjem Grafičkoga odsjeka Akademije i Radionice za litografiju ALU, čuva i u Grafičkoj zbirci NSK, čiji fond obuhvaća i djela začetnika hrvatske litografije Juliusa Hühna.
Litografije u Zbirci poput onih Marijana Detonija, Alberta Kinerta, Frane Para te drugih hrvatskih umjetnika koji su obilježili ključna razdoblja sedamdesetogodišnjega djelovanja Odsjeka ujedno predstavljaju i vrijedan zapis o njegovu razvoju tijekom desetljeća.
Croatica – riznica nadahnuća za nove naraštaje
U sklopu programa događanja predstavljen je i postupak izradbe litografija koji je pobudio osobit interes učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu i studenata Akademije, od kojih će neki zasigurno ostaviti zapažen trag u litografskoj tradiciji i prenositi je novim naraštajima.
Također su izložene litografije iz fonda Zbirke Tomislava Krizmana i Ljuba Babića te djela svjetski poznatih umjetnika poput Joana Miróa i Käthe Kollwitz.
Uz litografije, građa Grafičke zbirke NSK obuhvaća i drvoreze, bakroreze, bakropise, linoreze te radove u drugim grafičkim tehnikama kao i crteže, plakate i razglednice, grafičke mape i umjetničke knjige. Kao najveća zbirka te vrste u Hrvatskoj, ona predstavlja osobito vrijedan dio Croatice i jednu od njezinih četiriju najdragocjenijih podzbirki.
Foto: NSK