U splitskoj Palači Milesi otvorena izložba o nezaboravljenome hrvatskom geniju
U splitskoj Palači Milesi do 27. prosinca gostuje izložba Marko Antun de Dominis – pogled u novo doba, javnosti prethodno predstavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u sklopu ovogodišnjega programa Dana europske baštine.
Knjižnica je ovu izložbu organizirala u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Papinskim zavodom sv. Jeronima u Rimu, kao dio projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu, a radi boljega upoznavanja šire javnosti sa životom i radom Marka Antuna de Dominisa, svestranoga hrvatskog učenjaka i istaknutoga predstavnika hrvatskoga i europskoga humanizma.
U čast velikanu hrvatske i europske baštine
Uz 400. obljetnicu smrti ovoga utjecajnog hrvatskog teologa, filozofa i znanstvenika izložba je organizirana i u povodu 130. obljetnice osnutka Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, u čijem se fondu čuva znatan broj Dominisovih djela. Predstavljanjem Dominisovih postignuća u brojnim područjima izložbom mu se želi odati počast za njegov značajan doprinos hrvatskoj i europskoj kulturnoj i znanstvenoj baštini te oživjeti sjećanje na život jedne od najistaknutijih duhovnih i intelektualnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće.
Među znamenitim hrvatskim humanistima Marko Antun de Dominis ističe se ne samo raznolikošću svojega stvaralaštva već i nesvakidašnjim životnim putem. Osim kao visoki crkveni prelat, djelovao je i kao istaknuti diplomat te pripadnik europske elite sa značajnim utjecajem na politička zbivanja svojega doba.
Priča stara četiri stoljeća ispričana na suvremeni način
Izložba je tematski podijeljena u tri dijela – prvi dio kronološki prikazuje Dominisov život i rad, u drugome dijelu izloženim pretiscima predstavljena su njegova objavljena djela, a u trećem znanstvena, stručna i popularna literatura o Dominisu.
Multimedijalni dio programa izložbe donosi Dominisova djela u digitalnome obliku i razne edukativne igre strukturirane prema temama iz Dominisova života i njegova raznolikog opusa. Dominisov doprinos teoriji dalekozora istaknut je izloženim optičkim instrumentima predstavljanjem odabranih najstarijih primjeraka dalekozora u Hrvatskoj iz zbirke Branko Hanžek. Također, Dominis i njegov rad izvor su nadahnuća mnogim umjetnicima, pa su tako svoje mjesto na izložbi pronašli i umjetnički radovi. Postav izložbe upotpunjen je i vrijednim prilozima uglednih kulturnih i baštinskih ustanova i privatnih zbiraka (Hrvatski državni arhiv, Državni arhiv u Zadru, Arheološki muzej u Splitu i Institut za filozofiju u Zagrebu) od kojih neke javnost ima priliku vidjeti prvi put.
Autorica je izložbe viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Marijana Borić, a više o nadahnjujućem, ali i tragičnome životu ovoga hrvatskog vizionara pročitajte u njezinu članku na Blogu NSK.
Foto: Filipa Sršen (Arheološki muzej u Splitu).