Preskočite do glavnog sadržaja

Susreti s baštinom Croatice otvoreni uz glazbu

Pijanist Ivan Batoš i mezzosopranistica Sofija Cingula.
Pijanist Ivan Batoš i mezzosopranistica Sofija Cingula.

Programom Glazbene zbirke – detektivski pogled na glazbenu baštinu otvorili smo ovogodišnje izdanje manifestacije Susreti s baštinom u CroAtriumu.

Simbolično organizirano na obljetnicu smrti međunarodno poznate hrvatske skladateljice Dore Pejačević, događanje je otvorila voditeljica Zbirke muzikalija i audiomaterijala NSK dr. sc. Tatjana Mihalić kratkim predstavljanjem sadržaja i sudionika programa.

Radi isticanja važnosti glazbene knjižnične građe za razumijevanje glazbe i njezinih stvaratelja, programom se željelo predstaviti fond Zbirke u kontekstu očuvanja hrvatske glazbene baštine, uz naglašavanje značajne uloge istraživača u otkrivanju njezinih blaga znanstvenoj zajednici i široj javnosti.

Detektivski pogled na čaroliju glazbe i mnoge tajne njezina nastanka

Upravo kao dugogodišnji strastveni istraživač glazbene građe nazočnima se zatim obratio muzikolog Domagoj Marić. Opisavši uzbuđenje koje donosi istraživanje tajni glazbene baštine, u svojem je predavanju predstavio zanimljive pojedinosti svojega rada i saznanja prikupljena sustavnim bavljenjem nasljeđem Dore Pejačević, ali i Božidara Širole, također istaknutoga hrvatskog skladatelja prve polovice 20. stoljeća.

U izlaganju se posebno osvrnuo na građu povezanu s Dorom Pejačević i Božidarom Širolom u fondu Zbirke, koja osim autografa Širolinih skladbi sadrži i nekoliko pisama Dore Pejačević koja nam je približavaju i kao skladateljicu i kao osobu. Ta je pisma istaknuo kao posebno vrijedna, a kao jedina poznata koja je skladateljica napisala na hrvatskome jeziku.

U sklopu programa prigodno su nastupili mezzosopranistica Sofija Cingula i pijanist Ivan Batoš, izvevši skladbe ovih dvaju hrvatskih autora – Široline skladbe Brvčica i Fala na stihove Dragutina Domjanića te skladbu Dore Pejačević na stihove Rainera Marie Rilkea Liebeslied.

Više od osam desetljeća rada na očuvanju i promidžbi hrvatske glazbene baštine

Utemeljena 1945. godine, Zbirka muzikalija i audiomaterijala NSK trenutačno sadrži približno 17 000 svezaka tiskanih nota i više od 3000 svezaka rukopisnih nota. U bogatome fondu zvučne građe od 24 000 naslova gramofonskih ploča, 5800 naslova kaseta, 11 000 naslova kompaktnih diskova i manjega broja naslova izvorno digitalne glazbene građe, osobitu vrijednost predstavlja Fonoteka Čapka. Također, osim građe povezane s Dorom Pejačević i Božidarom Širolom, među njezinim su biserima i ostavštine Vatroslava Lisinskoga, Blagoja Berse, Ivana Zajca, Ivane Lang i brojnih drugih hrvatskih skladatelja.

Na portalu NSK Zvuci prošlosti dostupne su digitalizirane snimke najstarijih gramofonskih ploča u Zbirci, a ostala digitalizirana građa Zbirke na tematskome portalu NSK Digitalna glazbena građa.

Novi susret s baštinom Croatice, najveće hrvatske knjižnične zbirke, održat će se tijekom travnja, a uskoro donosimo podrobnije informacije o njegovu programu.

Foto: NSK