Šestim susretom s baštinom Croatice obilježena 290. obljetnica objave prvoga djela Ruđera Boškovića
Najnovijim događanjem u sklopu naše manifestacije Susreti s baštinom u CroAtriumu, a kao dio Mjeseca hrvatske knjige, obilježili smo 290. obljetnicu objave prvoga znanstvenog djela Ruđera Josipa Boškovića i 315. obljetnicu njegova rođenja.
Pojedinosti o Boškovićevu znanstvenom prvijencu (De maculis solaribus exercitatio astronomica habita), objavljenome u Rimu 1736. godine, i teoriji koju je u njemu iznio o tome kako opažanjem Sunčevih pjega odrediti rotaciju Sunca, predstavio nam je dr. sc. Mirko Husak, istaknuvši kako je Bošković jedan od rijetkih znanstvenika koji su se u 18. stoljeću bavili takvim istraživanjima.
O toj i preostalih osam Boškovićevih rasprava objavljenih do 1740. godine, prije nego što je, još kao student, počeo predavati matematiku na tadašnjem Rimskom kolegiju, današnjem Papinskom sveučilištu Gregoriana, govorio je dr. sc. Ivica Martinović, posebno se osvrnuvši na dugotrajan odjek Boškovićevih istraživanja koji seže sve do danas.
Na događanju je najavljena objava pretiska toga prvog djela Boškovićeva svjetski poznatoga znanstvenog opusa u nakladi NSK koji će današnjim čitateljima pružiti poseban uvid u njegove istraživačke početke.
„Boškovićijana“ – dragulj najveće hrvatske knjižnične zbirke
Sudionici događanja mogli su vidjeti prvotiske ranih Boškovićevih radova u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, najvrjednijoj podzbirci Croatice. Više o njima i ostalima Boškovićevim djelima u fondu Knjižnice čuli smo od suradnice za staru i rijetku građu u Zbirci Karoline Tumbas, koja je ujedno predstavila i digitalizirana Boškovićeva djela u NSK dostupna u virtualnoj zbirci.
Osim prvotisaka, djela Boškovića i građa o njemu u Zbirci uključuj i rukopise te naknadno objavljene rijetke primjerke njegovih knjiga, ali i drugu građu koja otkriva zanimljivosti o Boškovićevu odnosu sa sestrom Anicom te braćom Božom, Bartolom i Petrom. Posebno su zanimljiva Boškovićeva pjesnička djela, među kojima je i prigodnica koju je posvetio Kraljevskoj akademiji u Londonu, za čijega je člana izabran 1761. godine.
Hrvatska i svjetska znanstvena baština u Croatici
U Zbirci Croatica, osim Boškovićevih, čuvaju se i djela ostalih hrvatskih istraživača koji su obilježili povijest i razvoj svjetske znanosti poput Fausta Vrančića, Marka Antuna de Dominisa, Marina Getaldića i brojnih drugih.
Briga NSK o znanstvenoj baštini Hrvatske obuhvaća i najnovija dostignuća današnjih stvaratelja hrvatske znanosti. Knjižnica pohranjuje njihove spoznaje i omogućuje im pristup izgradnjom svoje Zbirke disertacija i magistarskih radova, u kojoj je trenutačno dostupno više od 40 000 tiskanih disertacija i znanstvenih magistarskih radova obranjenih na hrvatskim visokim učilištima, uključujući i radove hrvatskih autora koji su akademski stupanj stekli u drugim zemljama.
Suvremenu nacionalnu znanstvenu produkciju čini široko pristupačnom sudjelovanjem u izgradnji digitalnih repozitorija doktorskih i svih završnih akademskih radova hrvatskih autora (Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih radova; Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova), pridonoseći njezinoj vidljivosti i stvarajući uvjete za njezin daljnji rast.
Foto: NSK