Susreti s baštinom u CroAtriumu: „Razgovor s pjesnikom: Borben Vladović“
21. svibnja 2026. u 12 sati
Četvrtim događanjem u sklopu manifestacije Susreti s baštinom u CroAtriumu 21. svibnja 2026. godine u 12 sati bit će predstavljena građa koju je darovao književnik Borben Vladović Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Uz susret sa začetnikom hrvatske vizualne poezije, u razgovoru koji će voditi književni teoretičar Branko Čegec, događanje će uključivati i izložbu u malome predvorju Knjižnice, na kojoj će biti predstavljen izbor djela iz darovane ostavštine. Izložba će za posjetitelje biti otvorena do 30. svibnja.
Vizualna poezija – stihovi s doda(t)nom vrijednošću
Nastala sredinom 20. stoljeća, vizualna poezija javlja se u Hrvatskoj krajem 1960-ih godina i razvija u uskoj povezanosti s konceptualnom umjetnošću. Ravnopravno objedinjujući likovnu umjetnost i književnost, ona nije tek ilustrirani tekst, nego dinamičan čin međusobnoga prožimanja dvaju medija, pri čemu se jezik, tipografija, pravopisni i ostali jezični znakovi koriste kao vizualno-prostorni elementi u oblikovanju pjesničke misli.
Zbog Vladovićeva doprinosa korpusu i razvoju vizualne poezije u Hrvatskoj, kao i njegova djelovanja na međunarodnoj umjetničkoj i književnoj sceni 1970-ih godina, građa iz darovane ostavštine predstavlja dragocjen izvor za istraživanje toga jedinstvenog oblika književnosti. Osobitu vrijednost imaju rukopisni izvornici njegovih vizualnih pjesama i neobjavljene pjesme, od kojih će neke biti predstavljene na izložbi.
Uz Vladovićeve vlastite vizualne pjesme, nastale do 1980. godine, darovana građa obuhvaća i djela vizualne poezije drugih autora objavljivana širom svijeta i radove tzv. poštanske umjetnosti (mail art). Zastupljene su i knjige umjetnika, samizdati te druga pisana i tiskana ostvarenja neoavangardnoga pjesništva.
Croatica – riznica ostavština stvaratelja hrvatske baštine
Znatno obogaćena ovom vrijednom donacijom, zbirka Croatica obuhvaća djela vizualne poezije drugih hrvatskih autora, poput Branka Maleša, Zvonimira Mrkonjića, Josipa Stošića, Branimira Donata i dr.
Ostavštine hrvatskih književnika i drugih umjetnika kao i znanstvenika te ostalih stvaratelja hrvatske baštine osobito su dragocjen dio fonda NSK. Kao neprocjenjiv izvor podataka o autorima, njihovim djelima te društvenim i drugim okolnostima u kojima su živjeli i stvarali, one se često čuvaju kao zasebne cjeline najvrjednijega dijela najveće hrvatske knjižnične zbirke, o kojoj s ponosom skrbimo.
Događanje će se održati u 12 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u dvorani Judita. Ulaz je slobodan uz prethodnu prijavu na e-adresu osj@nsk.hr.