Obilježen Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice uz osvrt na vrijedna postignuća u 2025. godini te dodjelu nagrada i priznanja NSK
Svečanom proslavom održanom 20. veljače 2026. u društvu brojnih suradnika i prijatelja Knjižnice obilježen je Dan NSK i 419. obljetnica njezina djelovanja uz dodjelu nagrada i priznanja za 2025. godinu.
Dan Knjižnice tradicionalno se obilježava 22. veljače, na dan dovršetka Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, najstarije knjige otisnute na hrvatskome jeziku i pismu, hrvatskoj glagoljici. Taj povijesni nadnevak simbolički povezuje početke hrvatske tiskane riječi s današnjom ulogom NSK kao vodeće ustanove hrvatske kulture i znanosti i središnje ustanove hrvatskoga knjižničnog sustava.
Na početku svečanosti okupljenima su se obratili izaslanica ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, mr. sc. Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje, koja je u svojem govoru, uz čestitke Knjižnici, istaknula značaj NSK kao poveznice između kulturne baštine i potreba suvremenoga informacijskog društva, te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreja Plenkovića, prof. dr. sc. Nikola Mrvac, državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, koji je ulogu NSK opisao kao ulogu čuvarice hrvatske misli, dodavši kako narod koji čuva svoje misli, čuva i svoju slobodu.
Glavna ravnateljica prof. dr. sc. Ivanka Stričević čestitala je djelatnicima i suradnicima Dan Knjižnice, zahvalivši svima koji su sudjelovali u provedbi zahtjevnih razvojnih projekata i aktivnosti tijekom 2025. godine, a zatim i predstavila djelovanje i postignuća Knjižnice u prethodnoj godini.
„U raznim oblicima i pod različitim imenima, u burnoj prošlosti hrvatskoga naroda, Knjižnica je očuvala kontinuitet svojega poslanja središnje hrvatske knjižnice, koja je dužna pribavljati, zaštititi i učiniti dostupnom pisanu baštinu koja svjedoči o nacionalnome kulturnom identitetu te predstavlja izvorište znanstvenih propitivanja i učenja. Iz toga poslanja proizlaze naša društvena odgovornost i djelovanje za javno dobro“, istaknula je glavna ravnateljica.
Ključna postignuća u 2025. godini
Jedan od ključnih razvojnih iskoraka u prethodnoj godini bila je uspostava suvremene digitalne knjižnične platforme u oblaku Alma i discovery servisa Primo VE. U sklopu projekta e-Sveučilišta time je započeo zajednički rad 83 knjižnice iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja u jedinstvenome nacionalnom sustavu – Bukinetu. Time je ostvaren dugogodišnji cilj funkcionalnoga povezivanja hrvatskih knjižnica, čime su unaprijeđeni procesi upravljanja građom te osigurana kvalitetnija i dostupnija potpora učenju i istraživanju.
Godinu su obilježili i značajni baštinski i izdavački projekti. Objavljivanje monografije Incunabula Croatica bila je kruna višegodišnjega projekta Hrvatski prvotisci i važan doprinos sustavnomu predstavljanju hrvatske inkunabulističke baštine domaćoj i međunarodnoj javnosti. Knjižnica je aktivno sudjelovala i u programima obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, potvrđujući time svoju ulogu središnje ustanove za očuvanje i promicanje izvora nacionalne povijesti i identiteta.
Nekoliko brojki koje su obilježile prethodnu godinu:
- 200 000 ulazaka u Knjižnicu uz predočenje iskaznice
- 333 000 stranica građe digitalizirano u sklopu projekta digitalizacije i dostupnosti zbirke Croatica
- 40 000 jedinica tiskane građe i više od 50 000 jedinica digitalne građe prinovljeno u fond
- sedamdesetak raznolikih događanja namijenjenih najširoj publici
- sudjelovanje djelatnika NSK u radu 25 međunarodnih tijela
- sedam europskih razvojnih projekata
- 20 projekata na nacionalnoj razini.
Dobitnici nagrada i priznanja za 2025. godinu
Kao vrhunac svečanosti dodijeljene su nagrade i priznanja za 2025. godinu.
Nagrada za ukupni izniman stručni doprinos radu NSK i promidžbi knjižnične djelatnosti dodjeljena je djelatniku NSK Silviju Lebincu, višemu knjižničaru i koordinatoru Procesa zaštitna snimanja i izrada preslika. Nagrada za izniman doprinos u razvoju knjižnične djelatnosti dodijeljena je prof. dr. sc. Marijani Tomić. Priznanje za poticanje unutarsektorske i međusektorske suradnje dodijeljeno je Hrvatskomu državnom arhivu, a preuzeo ga je ravnatelj HDA dr. sc. Dinko Čutura.
Nagradu glavne ravnateljice NSK za izvrsnost i proaktivnost u radu primila je dr. sc. Breza Šalamon-Cindori. Priznanje glavne ravnateljice za izvrsnost, proaktivnost i koordinaciju u radu te doprinos ugledu NSK dodijeljeno je Središnjemu projektnom timu za implementaciju knjižnične platforme Alma/Primo VE za NSK i knjižnice iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja uključenih u zajednički hrvatski visokoškolski knjižnični sustav u oblaku – Bukinet. Priznanje je preuzela voditeljica tima dr. sc. Dijana Machala.
U umjetničkome dijelu programa nastupio je istaknuti glazbeni umjetnik Srđan Bulat na sedmožičanoj gitari, jedinstvenome ručno izrađenome instrumentu uglednoga graditelja Želimira Severa. Izveo je Mazurku Slavka Fumića te stavke Andante i Vivo iz Međimurske suite Miroslava Miletića kao i skladbu Allegro comodo iz djela Tri hrvatska plesa Borisa Papandopula, jednoga od najistaknutijih hrvatskih skladatelja 20. stoljeća.
U povodu Dana Knjižnice 18. i 19. veljače održani su i Dani otvorenih vrata, posvećeni velikim povijesnim, kulturnim i umjetničkim obljetnicama. Posjetitelji su tijekom stručno vođenih tematskih obilazaka razgledali odabrane partiture i grafičku građu, rukopise, stare knjige te vrijedne kartografske primjerke iz fonda Knjižnice.
Svečano obilježavanje Dana NSK još jednom je potvrdilo njezinu trajnu odgovornost i predanost očuvanju, promicanju i proučavanju hrvatske pisane baštine.
Foto: NSK