Zbirka rukopisa i starih knjiga

Fond Zbirke

Rukopisnu građu u Zbirci čine kodeksi, rukopisi i rukopisne ostavštine značajnih pojedinaca i ustanova, arhivski fondovi pravnih osoba koje su djelovale u duljem razdoblju i manje rukopisne zbirke. 

U fondu Zbirke nalaze se stare i rijetke knjige koje su tiskane od početaka europskog tiskarstva do 1835. godine. U iznimnim slučajevima u Zbirku se uvrštavaju i knjige tiskane nakon 1835. (bibliofilska izdanja, primjerci s rukopisnom posvetom ili knjige objavljene u maloj nakladi). 

Veliki dio fonda Zbirke digitaliziran je i dostupan na portalu Digitalne zbirke NSK.

Rukopisi

Među osobito vrijednim glagoljskim rukopisima izdvajaju se: Vinodolski zakonik (prijepis na pergameni s početka 16. st.), Mavrov brevijar iz 1460. (pergamena, glagoljski ustav), Petrisov zbornik (prijepis na papiru iz 1468.), Vrbnički statut (16. st., pergamena, glagoljski ustav) i Istarski razvod (prijepis na papiru iz 16. st.). Poljičkom bosanicom pisan je, uz nekoliko drugih rukopisa, još i Poljički statut (17. st., papir).  

Od rukopisa na latinici osobito su vrijedni: De Sancta Trinitate, rukopis djela crkvenog oca Hilarija iz Potiersa (Hilarius Pictaviensis) (15. st., pergamena, humanistika), izvorni rukopis djela Adriai tengernek syrenaya (prva pol. 17. st., papir) i izvorni rukopis epa Smrt Smail-age Čengića. Sačuvani su i brojni prijepisi Gundulićeva djela Osman te prijepisi značajnih djela hrvatske književnosti iz starijih razdoblja. 

Rukopisne ostavštine

U Zbirci su pohranjene rukopisne ostavštine istaknutih i zaslužnih pojedinaca. Jedna od vrjednijih književnih ostavština je rukopisna ostavština Miroslava Krleže, a među vrjednijim jezikoslovnim ostavštinama su rukopisne ostavštine Vatroslava Jagića i Stjepana Ivšića.  

Vrijedne tiskane knjige

Zbirka čuva i osobito vrijedne tiskane knjige – od hrvatskog prvotiska Misala po zakonu rimskoga dvora (1483.), djela Marka Marulića, Hanibala Lucića, Dinka Ranjine, Marina Držića, Ivana Gundulića, Bartola Kašića, Andrije Kačića Miošića, Matije Antuna Reljkovića i dr. pa sve do djela hrvatskih znanstvenika: Antuna i Fausta Vrančića, Matije Vlačića Ilirika, Frane Petrisa, Marina Getaldića, Ivana Lucića, Ruđera Josipa Boškovića, Pavla Rittera Vitezovića, Baltazara Adama Krčelića, Matije Petra Katančića, Jurja Habdelića, Jakova Mikalje, Ivana Belostenca i drugih. 

U Zbirci rukopisa i starih knjiga pohranjene su i knjižnice obitelji Zrinski i obitelji Kušević. 

Referentna građa

U čitaonici Zbirke dostupna je referentna građa koja obuhvaća bibliografije, inventare, kataloge, leksikone, popise i enciklopedijska djela.  

Digitalizirana građa iz Zbirke

Digitalizirana građa iz fonda Zbirke dostupna je na portalu Digitalne zbirke NSK kao i na tematskom portalu Digitalizirana rukopisna građa u sklopu kojeg su dostupne i digitalne zbirke: Zbirka Mažuranić, Gajeva knjižnica, Bibliotheca Zriniana, Knjižnica obitelji Kušević, zbirka Adrianskoga mora sirena, Digitalna zbirka djela Marka Marulića, Digitalna zbirka djela Ruđera Boškovića i mnoge druge.   

Na portalu Hrvatska glagoljica dostupna je digitalizirana glagoljska građa iz Zbirke kao i digitalizirani glagoljski kodeksi iz inozemnih ustanova. 

Korištenje građe iz Zbirke

Zbog svoje vrijednosti, rukopisna i knjižna građa dostupna je za korištenje samo u čitaonici Zbirke uz prethodno naručivanje osobno, telefonski ili elektroničkom poštom.  

Referentnu građu u čitaonici Zbirke moguće je koristiti bez najave u redovitom radnom vremenu Zbirke. 

Za potrebe istraživanja, moguće je naručiti izradu preslika građe iz Zbirke ispunjavanjem obrasca u Word dokumentu i slanjem na e-adresu zbirka.rijetkosti@nsk.hr. Obrazac se može ispuniti i u čitaonici Zbirke.