U Knjižnici predstavljen izbor iz Krležine rukopisne ostavštine u sklopu 13. festivala Miroslav Krleža
U utorak 2. srpnja u malom predvorju Knjižnice održan je tradicionalni tematski susret Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže te je predstavljen izbor iz Krležine rukopisne ostavštine koji prati program 13. festivala Miroslav Krleža.
Okupljene je posjetitelje u ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pozdravila njezina glavna ravnateljica prof. dr. sc. Ivanka Stričević te Goran Matović, utemeljitelj i umjetnički ravnatelj Festivala Miroslav Krleža. Nacionalnoj je knjižnici pritom darovao plakate dosadašnjih izdanja Festivala, koje su, između ostalih, radili istaknuti umjetnici Boris Bućan i Mirko Ilić te predstavljaju vrijednu donaciju Grafičkoj zbirci NSK.
O zanimljivostima iz programa 13. festivala Miroslav Krleža, u poveznici s predstavljenom građom iz Krležine ostavštine, govorile su prof. dr. sc. Lada Čale Feldman, dr. sc. Suzana Marjanić te dr. sc. Irena Galić Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga. Krležine stihove interpretirala je dramska umjetnica Antonija Stanišić Šperanda.
Ovogodišnje izdanje Festivala Miroslav Krleža uključuje niz scenskih izvedbi i popratnih zbivanja u razdoblju od 28. lipnja do 7. srpnja 2024. godine, stavljajući programsko težište na svijet opterećen sukobima, čije se privatne drame u konačnici odigravaju u Krležinoj Baraci Pet Be, koja postaje sinegdoha za svu uzaludnost ratnih stradanja. Većina predstava bit će uprizorena u prostoru bivše vojne bolnice u Vlaškoj 87.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, prema želji samog Miroslava Krleže, postala je dom njegove rukopisne ostavštine. Krležin nasljednik, prim. dr. Krešimir Vranešić, Krležinu je ostavštinu darovao Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a ona je otpečaćena po isteku moratorija, točno na dvadesetu obljetnicu njegove smrti. Građa je obrađena u Zbirci rukopisa i starih knjiga, razvrstana i složena u mape u skladu s pravilima knjižničarske struke i uz pomoć istaknutih krležologa (Zorana Kravara, Velimira Viskovića, Vlahe Bogišića) i Krležina bibliografa Davora Kapetanića. Po završetku obrade, njezin je sadržaj objavljen u katalogu Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otisnula 2003. godine.