Održano 15. savjetovanje za narodne knjižnice: narodne knjižnice kao nositeljice digitalne transformacije i društvene otpornosti
Jubilarno 15. savjetovanje za narodne knjižnice održano od 8. do 11. listopada 2025. u Vinkovcima još je jednom potvrdilo važnost ovoga skupa kao središnjega mjesta razmjene znanja, iskustava i ideja te prostora u kojem se oblikuju smjernice razvoja narodnoga knjižničarstva u Hrvatskoj.
Na skupu koji već više od dvaju desetljeća okuplja stručnjake iz Hrvatske i inozemstva sudjelovalo je više od 230 knjižničara, informacijskih stručnjaka, predstavnika kulturnih i obrazovnih ustanova te partnera iz područja digitalnih tehnologija. Tijekom triju dana održano je sedam plenarnih izlaganja, više od pedeset radionica i prezentacija te niz pratećih događanja koji su pokazali koliko je knjižničarska zajednica dinamična i otvorena suradnji.
Knjižnice kao mentori digitalnih vještina
Središnja tema bila je uloga narodnih knjižnica u digitalnoj transformaciji i jačanju društvene otpornosti. Istaknuto je da knjižnice danas imaju važnu ulogu mentora digitalnih vještina, osobito u radu s građanima koji nemaju pristup formalnim oblicima digitalnoga obrazovanja. Naglašena je i potreba da knjižnice ostanu dosljedne načelima transparentnosti, vjerodostojnosti, pravednosti i zaštite privatnosti, čime zadržavaju povjerenje korisnika i ugled struke.
Digitalna transformacija kao strateški cilj
Više je puta naglašeno da je digitalna transformacija strateški prioritet te da upravo narodne knjižnice, kao javne ustanove dostupne svima, mogu biti pokretači kulturnih, znanstvenih i građanskih inovacija. Posebno je istaknuta važnost provedbe Plana digitalizacije u javnim knjižnicama kojim se potiče koordinacija procesa digitalizacije na nacionalnoj razini i stvaranje Hrvatske digitalne knjižnice. Time se osigurava sustavno prikupljanje, zaštita i dostupnost digitalne građe te usklađenost s europskim načelima otvorenoga pristupa i interoperabilnosti kulturnih sadržaja.
Odgovorna primjena umjetne inteligencije
Veliko zanimanje izazvala su izlaganja o primjeni umjetne inteligencije u knjižnicama. Sudionici su naglasili važnost razumijevanja mogućnosti i ograničenja novih tehnologija, uz zadržavanje profesionalne odgovornosti u posredovanju informacija. Zaključeno je da umjetna inteligencija može biti vrijedan alat, ali ne i zamjena za ljudsku prosudbu, te da je nužno trajno osvještavanje pravnih i etičkih pitanja povezanih s njezinom primjenom.
Istraživanja i potreba za stalnim učenjem
Predstavljeni su rezultati istraživanja provedenoga u sklopu Erasmus+ projekta Knjižnice koje uče (TELL), koji su pokazali razliku između teorijskoga poznavanja digitalnih tehnologija i njihove stvarne primjene u knjižnicama. Naglašena je potreba za razvojem nacionalne strategije stručnoga usavršavanja knjižničnoga osoblja te važnost sudjelovanja u međunarodnim projektima koji omogućuju razmjenu iskustava i potiču brži razvoj.
Digitalizacija i razvoj novih usluga
Digitalizacija knjižnične građe prepoznata je kao jedan od ključnih procesa u očuvanju kulturne baštine i povećanju dostupnosti hrvatske kulturne i znanstvene produkcije. Naglašena je potreba osuvremenjivanja funkcionalnosti portala digitalne građe i razvoja digitalnih usluga, među kojima posebno mjesto zauzimaju e-knjige i zvučne knjige jer pridonose digitalnoj uključivosti građana. Premda istraživanja pokazuju da je korištenje e-knjigama još uvijek skromno, istaknuto je da su edukacija knjižničara i korisnika temelj njihova širega prihvaćanja.
Inovativni pristupi i digitalna komunikacija
Digitalno pripovijedanje prepoznato je kao učinkovit način predstavljanja kulturne baštine i knjižničnih programa. Multimedijalnim sadržajima i interaktivnim radionicama knjižnice uspješno povezuju tradiciju, pisanu riječ i suvremene tehnologije. Društvene mreže pritom se nameću kao važan kanal komunikacije koji omogućuje dosezanje novih korisnika i širenje knjižničnih usluga, uz potrebu stalnoga usavršavanja knjižničara u području digitalne komunikacije i marketinga.
Očuvanje vrijednosti i odgovorna inovacija
Zaključeno je da knjižnice trebaju čuvati svoje temeljne vrijednosti i profesionalnu etiku, a istodobno poticati promjene promišljenom i odgovornom primjenom novih tehnologija. One imaju važnu ulogu u razvoju informacijske pismenosti, empatije i kritičkog mišljenja, osobito među mladima koji odrastaju u digitalnome okružju. Primjenom suvremenih tehnologija knjižnice postaju pristupačnije, prilagodljivije i održivije te pridonose razvoju društva temeljenoga na znanju i suradnji.
Knjižnični filmski festival
U sklopu savjetovanja održan je i četvrti Knjižnični filmski festival, na kojem je prikazano pet filmova posvećenih knjižnicama kao prostorima susreta, znanja i zajedništva. Filmovi su prikazali različite oblike knjižničnoga djelovanja – od očuvanja baštine i digitalnih inovacija do književnih i kulturnih programa koji povezuju knjižnice s lokalnom zajednicom.
Petnaesto savjetovanje za narodne knjižnice još je jednom potvrdilo da su narodne knjižnice nezaobilazni partneri u izgradnji otpornijega, uključivoga i pravednoga društva te važni nositelji procesa digitalne transformacije. Kao otvorene i pouzdane ustanove koje djeluju u korist građana, knjižnice ostaju temeljni stup razvoja suvremenoga informacijskog društva.
Organizator skupa bila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Vinkovci, Hrvatskim knjižničarskim društvom i Društvom knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema.
Partneri su bili Narodna in univerzitetna knjižnica Ljubljana, Zveza bibliotekarskih društev Slovenije i Združenje splošnih knjižnic, a potporu je pružila tvrtka Primat Logistika. Savjetovanje je financijski poduprlo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Foto: Tomislav Čorak