Pravo na informacije: zašto je otvoreni pristup bitan za društvo?  

U suvremenom društvu pristup informacijama predstavlja ne samo pravo nego i osnovnu ljudsku potrebu. Informacije ne bi smjele biti privilegija – one pripadaju svima nama.

Informacije osnažuju pojedince i zajednice, omogućujući im donošenje informiranih odluka i aktivno sudjelovanje u društvenim procesima. Kad su nam informacije dostupne, otvaraju se vrata obrazovanju, istraživanju i inovacijama. To znači da svi možemo sudjelovati u javnim raspravama, razvijati kritičko mišljenje, štititi svoja prava i donositi odluke koje nas vode naprijed. 

Otvoreni pristup informacijama ne koristi samo znanstvenoj zajednici. On igra ključnu ulogu i u obrazovanju, javnom zdravstvu, novinarstvu te u borbi protiv globalnih problema poput klimatskih promjena ili pandemija. Kad su podaci poput onih o zdravlju ili okolišu javno dostupni, svi možemo bolje razumjeti situaciju i donositi odgovorne odluke. Ukratko, otvoreni pristup znanju donosi pravedniji i napredniji svijet – svijet u kojem znanje postaje zajednički resurs koji potiče inovacije i ima potencijal za rješavanje globalnih problema. 

Zašto je važna otvorena znanost? 

Otvorena znanost promovira slobodan i besplatan pristup znanstvenim informacijama, čime se omogućuje širenje znanja, poticanje istraživanja i jačanje znanstvene zajednice. Iako ideja otvorene znanosti i slobodne znanstvene komunikacije nije nova, donedavno znanstvene informacije nisu bile široko dostupne. Znanstvenici, akademske institucije i ostali sudionici sustava znanosti i visokog obrazovanja često su se suočavali s izazovima u pristupu informacijama. Porastom broja znanstvenika i publikacija, znanstvena produktivnost značajno je narasla, ali je postalo izazovnije izdvojiti radove s relevantnim znanstvenim podacima.

No, digitalna revolucija i razvoj informacijskih tehnologija donijeli su značajne promjene u načinu pristupa, komunikacije i diseminacije znanja. Razvojem tehnologija i sve većim stavljanjem naglaska na otvorenost, posebno za istraživanja financirana javnim sredstvima, znanje postaje dostupnije, a u znanstvenim zajednicama raste potpora otvorenom pristupu i transparentnosti. Ta promjena omogućila je bržu i ravnopravniju razmjenu znanstvenih spoznaja te jačanje suradnje na globalnoj razini.

Zašto je važan otvoreni pristup?

Otvoreni pristup (engl. Open Access) znanstvenim informacijama predstavlja koncept slobodnog i besplatnog pristupa digitalnim dokumentima i istraživačkim rezultatima. Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu (2012.) definira ga kao „slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje, distribuciju, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i/ili drugo zakonito korištenje”. Osim toga, Deklaracija ističe da je otvoreni pristup znanosti od javnog interesa te naglašava nužnost dostupnosti znanstvenih informacija, zagovara njihovu diseminaciju, pohranu i trajno čuvanje. 

Otvoreni pristup ostvaruje se kroz zeleni put (Green OA – arhiviranje u institucijskim repozitorijima znanstvenih radova prije, usporedno ili nakon objavljivanja) ili zlatni put (Gold OA – publiciranje radova u znanstvenim časopisima otvorenog pristupa gdje su članci odmah po objavljivanju otvoreno dostupni). Time se omogućuje fleksibilnost i prilagodba različitim potrebama znanstvene zajednice. 

Otvoreni pristup omogućuje da znanje financirano javnim sredstvima bude dostupno svima. To smanjuje razlike u dostupnosti informacija, posebno u manje razvijenim zemljama, te pomaže istraživačima, studentima i stručnjacima da koriste najnovija otkrića za svoje projekte. Kako je Thomas Kuhn napisao u djelu Struktura znanstvenih revolucija, znanstveni napredak temelji se na kumuliranju postojećeg znanja. Kad su informacije otvorene, istraživačima je lakše preuzeti, analizirati i koristiti podatke za daljnja otkrića, što ubrzava razvoj znanosti i društva u cjelini. 

Otvoreni pristup temelji se na brojnim međunarodnim dokumentima i inicijativama koje promiču slobodan pristup znanstvenim informacijama i naglašavaju njihovu važnost za javni interes. Osim hrvatske Deklaracije valja spomenuti i ranije inicijative – Budimpeštansku inicijativu o otvorenom pristupu (2002.) i Berlinsku deklaraciju o otvorenom pristupu (2003.). Europska komisija također podupire otvorenu znanost programom Obzor 2020 i drugim projektima, s naglaskom na besplatan pristup recenziranim znanstvenim publikacijama i istraživačkim podacima. 

Digitalni repozitoriji kao temelj otvorenog pristupa 

Institucijski repozitoriji ključna su infrastruktura za osiguravanje otvorenog pristupa i predstavljaju suvremeni oblik pohranjivanja rezultata znanstvenih aktivnosti u visokoškolskim institucijama. Oni omogućuju prikupljanje, pohranu i trajno čuvanje znanstvenih radova, podataka i drugih digitalnih objekata. Zamišljeni su kao jedinstveni digitalni sustavi, odnosno zbirke digitalne građe, koji se uspostavljaju u okviru e-infrastrukture institucije.  

Digitalni repozitoriji povećavaju vidljivost i citiranost radova, pridonose transparentnosti rada ustanove koja je uspostavila repozitorij te potiču i ubrzavaju dijeljenje informacija u znanstvenoj i akademskoj zajednici. Repozitoriji sadrže radove, disertacije, istraživačke podatke i druge oblike znanstvene produkcije na jednom mjestu, a rezultati znanstvenog rada ostaju trajno dostupni budućim naraštajima znanstvenika i širem krugu korisnika.

Dabar

U Hrvatskoj je Sveučilišni računski centar (Srce), kao nacionalna ustanova za informacijsko-komunikacijske tehnologije, omogućio stvaranje digitalnih repozitorija za znanstvene i visokoškolske institucije. Godine 2015. pokrenut je sustav Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji), koji omogućuje jednostavno i besplatno postavljanje i održavanje digitalnih repozitorija za sve zainteresirane ustanove. Sustav je fleksibilan, pouzdan i prilagođen različitim potrebama. Razvijen je suradnjom institucija i pojedinaca iz akademske zajednice, a sadrži različite vrste digitalnih objekata, uključujući preprint radove, recenzirane članke, istraživačke podatke, disertacije, završne radove studenata, pa čak i knjige, slike, audiozapise i prezentacije. Svaki objekt prati opis s ključnim podacima kako bi ga bilo lako pronaći. Trenutačno u Dabru postoji 181 repozitorij s gotovo 290 tisuća pohranjenih objekata, od kojih je više od polovice u otvorenom pristupu. Nažalost, velik broj radova je nedostupan ili je dostupan uz određena ograničenja (embargo, pristup omogućen samo na zahtjev ili djelatnicima i studentima određene ustanove). 

Repozitoriji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 

Nacionalni repozitorij završnih radova (ZIR) uspostavljen je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu radi trajne pohrane i javnog pristupa svim završnim radovima obranjenim u Republici Hrvatskoj. Nacionalni repozitorij objedinjuje sadržaj svih repozitorija završnih radova visokih učilišta – sveučilišta, fakulteta, veleučilišta i visokih škola. ZIR je uspostavljen suradnjom NSK i Srca te nekoliko knjižnica visokih učilišta. Trenutačno sadrži preko 245 tisuća objekata, od kojih je gotovo polovica u otvorenom pristupu.  

Uz ZIR uspostavljen je i Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih radova (DR) radi trajne pohrane i javnog pristupa svim disertacijama / doktorskim radovima obranjenim u Republici Hrvatskoj. Nacionalni repozitorij objedinjuje sadržaj svih repozitorija disertacija visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. Repozitorij je također uspostavljen suradnjom NSK i Srca te nekoliko knjižnica visokih učilišta. Uz suvremene disertacije prikuplja i pohranjuje i starije disertacije (izvorno digitalne i digitalizirane) te znanstvene magistarske radove. Važan je zbog promidžbe akademskog rada i transparentnosti obrazovanja te kao potpora u istraživanju i učenju. Trenutno broji 9927 objekata, od kojih je 66.9% javno dostupno.   

Digitalne zbirke NSK

Valja spomenuti i Portal Digitalne zbirke NSK, središnje mjesto okupljanja digitalnih zbirki NSK. Uspostavljen je 2016. godine te omogućuje pristup zbirkama digitalne i digitalizirane građe NSK. Cilj portala je učiniti kulturno, znanstveno i povijesno naslijeđe Hrvatske dostupnim svima, bez obzira na fizičku udaljenost, te omogućiti trajno očuvanje te vrijedne građe u digitalnom obliku. 

Portal omogućuje objedinjeno pretraživanje digitalizirane građe iz zbirki građe posebne vrste – knjiga, vizualne građe, zemljovida i glazbene građe te izvorno digitalne građe – e-knjiga i e-časopisa. Od kraja 2019. godine samostalno su dostupni tematski portali: Digitalne knjige, Digitalizirana rukopisna građa, Digitalizirana vizualna građa, Digitalna glazbena građa i Digitalizirana kartografska građa (uspostavljen 2017.), a od 2023. godine i portali zbirki građe posebne vrste NSK. 

Portal Digitalne zbirke NSK doprinosi očuvanju identiteta i kulture Hrvatske te predstavlja nezaobilazan alat za sve koji žele istraživati hrvatsku povijest, znanost i umjetnost. 

Hrvatski arhiv weba 

Hrvatski arhiv weba (HAW) još je jedna digitalna zbirka internetskih stranica koje prikuplja, pohranjuje i trajno čuva NSK. Cilj arhiva je očuvati važne informacije i sadržaje s interneta kao dijela kulturne i znanstvene baštine Hrvatske, s obzirom na to da su internetski sadržaji često prolazni i podložni promjenama. 

HAW obuhvaća širok spektar sadržaja, uključujući internetske stranice institucija, organizacija, udruga i pojedinaca, kao i stranice povezane s posebnim događajima, poput izbora, kulturnih manifestacija ili kriznih situacija. Također sadrži tematske zbirke poput onih posvećenih pandemiji COVID-19, Olimpijskim igrama ili izborima za Europski parlament. NSK redovito odabire i arhivira stranice na temelju jasno definiranih kriterija, a građani mogu predložiti dodatne stranice za uključivanje. 

HAW ima veliku važnost za očuvanje digitalne baštine jer osigurava da ključni podaci ostanu dostupni čak i nakon što originalne stranice nestanu. Time pruža vrijedan izvor za istraživače koji proučavaju povijest, društvene fenomene, medije i razvoj digitalne komunikacije. HAW također bilježi važne društvene i političke događaje kroz sadržaje objavljene na internetu, stvarajući jedinstveni resurs za razumijevanje prošlosti. 

Korisne poveznice i literatura

https://www.otvorena-znanost.hr/ 
https://www.srce.unizg.hr/podaci-repozitoriji-otvorena-znanost  
https://dabar.srce.hr/  
https://zir.nsk.hr/ 
https://dr.nsk.hr/ 
https://digitalna.nsk.hr/ 
https://haw.nsk.hr/ 

Milovanović, I. i Matijević, I. (2023). Institucijski repozitorij kao sredstvo globalne vidljivosti znanstvenih informacija – na primjeru Digitalnoga repozitorija Sveučilišta u Zagrebu. U D. Mašina Delija, (Ur.), K. Kalanj, (Ur.), 16. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica: Knjižnice, osnivači, zajednica: dijalog za promjene: zbornik radova (str. 273-288). Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:203:334704  

Čadovska, I. i Milovanović, I. (2019). Spremnost visokih učilišta za javnu objavu ocjenskih radova u repozitorijima sustava Dabar – analiza dokumenata dostupnih na mrežnim stranicama visokih učilišta. U D. Mašina Delija, (Ur.), K. Kalanj, (Ur.), 15. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica: Knjižnice: kamo i kako dalje?: Zbornik radova (str. 25-36). Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:203:741219  

Ovaj tekst nastao je u sklopu projekta Pametno do informacija: knjižnična mobilna aplikacija u službi informacijske i medijske pismenosti kojeg je u 2024. godini podržalo Ministarstvo kulture i medija RH.