Preskočite do glavnog sadržaja

Od osnovne pismenosti do digitalnih vještina: ključna uloga knjižnica u cjeloživotnom učenju

Ivana Matijević

Ilustrativna fotografija

Informacijske i komunikacijske tehnologije značajno su olakšale svakodnevni život, kako u poslovnom, tako i u privatnom okruženju. Omogućile su suvremenom čovjeku brži i lakši pristup informacijama, no istovremeno su donijele i brojne izazove. 

S jedne strane, brz rast količine dostupnih informacija i vijesti doveo je do „krize informacija“, što znači da je sve teže razlikovati pouzdane i provjerene informacije od dezinformacija i lažnih vijesti. 

S druge strane, neprestani razvoj novih tehnologija zahtijeva stalnu prilagodbu i kontinuirano učenje. To uključuje sposobnost kritičkog procjenjivanja izvora informacija i tehnologija, znanje učinkovitog upravljanja velikim količinama podataka i vještine korištenja različitih informacijskih i komunikacijskih alata. 

Uključiva društva najbolje funkcioniraju kada svi njegovi članovi imaju pristup potrebnim sredstvima kao i sposobnost i samopouzdanje za učinkovito korištenje informacija s kojima se svakodnevno susreću (Goldstein, 2019). Prema Međunarodnom savezu knjižničarskih društava i ustanova (engl. International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA)), medijska i informacijska pismenost ne samo da promiču društvenu uključenost već i smanjuju informacijski jaz, omogućavajući svima da ravnopravno sudjeluju u sve digitalnijem i međuovisnijem svijetu. U istoj izjavi medijska i informacijska pismenost smatraju se ljudskim pravom (IFLA, 2023.). 

Međunarodni dan pismenosti, UNESCO-ova inicijativa pokrenuta 1965., također ističe pismenost kao temeljno ljudsko pravo i preduvjet za cjeloživotno učenje i društveni napredak. Istraživanje u sklopu popisa stanovništva pokazuje da je u Republici Hrvatskoj manje od 1% osnovno nepismenih osoba starijih od 10 godina, međutim situacija s informatičkom pismenosti je poražavajuća – u nekim dimenzijama te pismenosti preko 40% građana je nepismeno (Međunarodni dan pismenosti – Tjedan cjeloživotnog učenja, 2023.). 

Osnovna pismenost ključna je za razvijanje svih ostalih oblika pismenosti – digitalne, informacijske i medijske. Osoba koja je pismena lakše razumije kako pronaći, analizirati i vrednovati informacije na internetu, kako komunicirati preko različitih digitalnih kanala i platformi te kako se zaštititi u digitalnom okruženju. 

Postoji nekoliko razloga zbog kojih je razvijanje pismenosti ključno za učinkovito korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija: 

  • Olakšan pristup informacijama – nedovoljno pismena osoba teško može doći do željene informacije, teško može razumjeti dobivenu informaciju, a još teže koristiti ju; 
  • Komunikacija i dijeljenje informacija – pismenost omogućava jasnu i učinkovitu komunikaciju i diseminaciju informacija s drugima preko različitih kanala (uživo, telefonski, elektroničkom poštom, društvenim mrežama i drugim kanalima); pismena osoba može se jasno izraziti, sudjelovati u raspravama i učinkovito komunicirati s drugima; 
  • Kritička procjena izvora informacija – jedna od osobina pismene osobe jest i sposobnost kritičkog rasuđivanja, što je ključna osobina za procjenu vjerodostojnosti izvora; kritička pismenost pomaže osobi da prepozna pouzdane izvore i izbjegavanje dezinformacija; 
  • Sigurnost – kritičko mišljenje i visoka razina pismenosti važni su kako bi se zaštitili od potencijalnih prijevara, prijetnji i neželjenih sadržaja; 
  • Snalaženje u digitalnom okruženju i razvoj digitalnih vještina – korištenje digitalnih alata i novih tehnologija zahtijeva poznavanje jezika kako bi se razumjeli pojmovi, upute i mogućnosti koje pojedina tehnologija nudi svojim korisnicima; pismenost omogućava lakše učenje i brzu prilagodbu stalnim promjenama u digitalnom svijetu. 

Uloga knjižnica u obrazovanju i opismenjavanju  

Knjižnice imaju jednu od ključnih uloga u podupiranju obrazovanja i širenju pismenosti. I u današnjem digitalnom dobu njihova važnost ostaje neupitna. U poslanju knjižnica je slobodan i neograničen pristup informacijama i građi, pružanje sigurnog prostora za učenje i istraživanje kao i promicanje čitanja i cjeloživotnog učenja. Pojavom informacijskih i komunikacijskih tehnologija knjižnice sve više pružaju potporu u digitalnom opismenjavanju svojih korisnika i šire zajednice. Mnoge knjižnice organiziraju tečajeve i radionice koje pomažu korisnicima usvojiti nove digitalne vještine – od osnovnog rada na računalu do naprednih digitalnih alata poput umjetne inteligencije, tehnologija interneta stvari i drugoga. 

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pruža svojim korisnicima ali i široj javnosti pristup velikom broju informacija i građe u različitim formatima. Informacije o građi i pristupu potražite preko: 

Knjižnice su također mjesto edukacije i cjeloživotnog učenja. Korisnici NSK mogu se javiti za individualnu edukaciju o pronalaženju izvora i korištenju građe predmetnim stručnjacima na 3. i 4. katu u čitaonicama Knjižnice. NSK provodi i aktivnosti cjeloživotnog učenja knjižničara u sklopu Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara, od kojih su neki  tečajevi dostupni i široj javnosti online. U sklopu svojeg YouTube kanala NSK nudi video sadržaje edukativnog karaktera iz svijeta znanosti, kulture, književnosti i knjižničarstva. 

Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu preko svoje virtualne učionice nudi edukativne materijale na temu tehnika pretraživanja literature, korištenja građe u knjižnici i izvan nje, prepoznavanja lažnih vijesti, plagiranja, ispravnog citiranja i navođenja tuđeg rada, izrade prezentacija i slično. 

Knjižnice grada Zagreba kroz projekt „65 plus“, između ostalog, pružaju i besplatne radionice za informatičko i informacijsko opismenjavanje osoba treće životne dobi. Knjižnica Božidara Adžije nudi inovativnu uslugu „Posudite knjižničara“, kojom korisnik može dobiti individualnu pomoć knjižničara u korištenju informacijske i komunikacijske tehnologije kao i pomoć u pretraživanju informacijskih izvora poput kataloga Knjižnice, baza i ostalih informacijskih izvora. Između ostaloga, možete naučiti kako koristiti elektroničku poštu, napisati životopis i motivacijsko pismo, pronaći literaturu za seminarski rad ili oblikovati određeni grafički sadržaj. 

Umjesto zaključka

Informacijska pismenost i sposobnost kritičkog promišljanja ključni su za suočavanje s izazovima koje donose stalne tehnološke promjene i sve veća količina dostupnih informacija, osobito u digitalnom okruženju. Upravo knjižnice pružaju brojne mogućnosti za razvoj vještina koje su nužne za prevladavanje tih izazova i zato prigrlite moć cjeloživotnog učenja i iskoristite sve resurse koje vam pružaju za osobni i profesionalni rast – pratite događanja, pridružite se radionicama i tečajevima i usavršavajte svoje znanje. 

Ovaj tekst nastao je u sklopu projekta Pametno do informacija: knjižnična mobilna aplikacija u službi informacijske i medijske pismenosti kojeg je u 2024. godini podržalo Ministarstvo kulture i medija RH.