Preskočite do glavnog sadržaja

Kako pronaći relevantne izvore u „moru“ informacija?

Elena Palčić

Ilustrativna fotografija

Internet je prepun informacija i poveznica na različite izvore koji vrlo često nisu provjereni, točni i relevantni. Postavlja se pitanje kako i gdje pronaći informacije koje su zaista pouzdane?

Preduvjet u pronalasku relevantnih izvora informacija postavljanje je kvalitetne strategije pretraživanja pri čemu je važno odabrati i kombinirati tehnike pretraživanja koje odgovaraju pojedinoj vrsti upita. 

Tehnike pretraživanja

Većina internetskih tražilica nudi osnovno (basic) i napredno (advanced) pretraživanje. Knjižnični katalozi i baze podataka sadrže uređene pojmove koje u sustav unose informacijski stručnjaci. Kod internetskih tražilica moguće je pretraživati cjelovite tekstove mrežnih stranica, a sama pretraga tražilica može se olakšati različitim tehnikama pretraživanja kao što su:

  • korištenje ključnih riječi
  • upotreba Booleovih operatora
  • pretraživanje korištenjem navodnih znakova
  • pretraživanje pomoću prirodnog jezika
  • kraćenje
  • korištenje zamjenskih znakova
  • korištenje zaustavnih riječi
  • pretraživanje po poljima.

Korištenje ključnih riječi

Pretraživanje se odrađuje upisivanjem ključnih pojmova koji najbolje opisuju predmet željene pretrage. Neke tražilice na vrhu rezultata pretraživanja predlažu formulaciju riječi. Isto tako, većina tražilica na dnu prozora koji sadrže rezultate daje mogućnost daljnjeg pretraživanja unutar dobivenih rezultata, a ako se pojavi prevelik broj rezultata nastavak pretraživanja moguće je usmjeriti podrobnijim preciziranjem riječi. 

Upotreba Booleovih operatora

Booleovi operatori su:

  • AND (i)
  • OR (ili)
  • NOT (ne)

Logički proizvod ili presjek (AND) omogućuje pronalaženje dvaju ili više koncepata i pronalazi dokumente u kojima se nalaze sve riječi postavljene upitom ili dokumente koji sadrže obje riječi bilo gdje u tekstu. 

Za razliku od logičkog produkta, logička suma ili unija (OR) omogućuje specificiranje alternative između termina ili koncepata koje treba pronaći. Logička suma pronalazi dokumente koji sadrže barem jedan od pojmova. Logička razlika (NOT) u odnosu na prve dvije omogućuje isključivanje jednog ili više koncepata. U slučaju logičke razlike pojam na koji se operator odnosi ne smije biti u dokumentu. Važno je također napomenuti da postoje razlike u označavanju Booleovih operatora kod pojedinih tražilica gdje se različito uključuju kod pretraživanja većeg broja riječi, što je važno provjeriti prije same pretrage.

Na primjer, ukoliko upišete u tražilicu KRIZNO AND KOMUNICIRANJE sustav će pronaći sve rezultate koji sadrže pojam KRIZNO KOMUNICIRANJE. Isto tako, ukoliko upišete u tražilicu NARODNE KNJIŽNICE OR VISOKOŠKOLSKE KNJIŽNICE sustav će pronaći rezultate koji sadrže ili pojam NARODNE KNJIŽNICE ili pojam VISOKOŠKOLSKE KNJIŽNICE. Ako vas primjerice zanimaju financijski pokazatelji koji ne uključuju podatke grada Zagreba, u tražilicu upišite FINANCIJSKI POKAZATELJI NOT GRAD ZAGREB i sustav će pronaći rezultate koji ne sadrže pokazatelje o gradu Zagrebu.  

Pretraživanje korištenjem navodnih znakova

Pretraživanje korištenjem navodnika primjenjuje se u pretraživanju izraza koji se sastoje od nekoliko riječi i gdje se želi pretražiti dokumente koji sadrže cjeloviti izraz pretrage. 

Ukoliko, na primjer, pojam „ENGLESKO-HRVATSKI RJEČNIK“ stavimo u navodnike, sustav će pronaći samo rezultate koje sadrže pojam u cijelosti.

Pretraživanje pomoću prirodnog jezika 

Pronalaženje pojmova uz pomoć prirodnog jezika djeluje na principu postavljanja upita prirodnim jezikom sustavu, gdje sustav obrađuje upit, zatim ispravlja moguće pogreške u pisanju te dodatno može preporučiti različitu konstrukciju upita. Ako krajnji rezultat pretraživanja pomoću prirodnog jezika nije zadovoljavajući, dobro je promijeniti redoslijed riječi u upitu postavljajući na prvo mjesto riječ koja je najvažnija za pretraživanje. 

Kraćenje

Kraćenjem riječi u korijenu omogućuje se pretraživanje svih oblika te riječi. Pri kraćenju riječi se obično koristi zvjezdica (*) s lijeve ili desne strane ovisno o tome dolazi li kraćenje na početku ili na kraju korijena riječi. 

Kada stavimo zvjezdicu iza pojma HRVAT* sustav će prepoznati rezultate koji sadrže sve oblike riječi pa će rezultati pretraživanja sadržavati i pojmove HRVATI, HRVATSKI,HRVATSKU itd. Dok, ako zvjezdicu stavimo ispred *OLOGIJA, sustav će prepoznati sve rezultate koji sadrže pojmove koji završavaju sa „ologija“ kao što su  ZOOLOGIJA, PSIHOLOGIJA, SOCIJOLOGIJA itd.

Korištenje zamjenskih znakova

Simboli koji se nalaze unutar riječi i koji zamjenjuju jedan ili više znakova jesu zamjenski znakovi. U pretraživanjima se mogu koristiti i za izraze za koje pretraživač nije siguran na koji se točno način pišu. 

Primjerice za formulaciju V?ESNIK sustav će pronaći rezultate koji sadrže i VJESNIK i VIESNIK.

Korištenje zaustavnih riječi

U grupi zaustavnih riječi nalaze se članovi, veznici i prijedlozi te ih često sustavi zanemaruju u pretraživanju. Isto tako, popisi riječi koje su izuzete iz pretraživanja razlikuju se od tražilice do tražilice. 

Knjižnični katalozi vrlo često u primjeru kao što je knjiga „A BOOK ABOUT THE KONOBA“ neće prepoznati član A već će se pretraga vršiti izostavljanjem tog člana ili će biti onemogućena.

Pretraživanje po poljima

Tehnika pretraživanja po poljima nudi sužavanje pretraživanja, a može se koristiti i kod osnovnog i kod naprednog pretraživanja. 

Kriteriji koji definiraju pouzdane i relevantne informacije 

Dobra kombinacija tehnika pretraživanja može dovesti do informacija za upit koji smo postavili, no postavlja se pitanje jesu li zaista te informacije relevantne. Odgovor na to pitanje možemo dobiti uzimajući u obzir niz kriterija koje definiraju pouzdane i relevantne izvore.  

Kada se radi o mrežnim stranicama važno je provjeriti URL (standardni način označivanja jedinstvene adrese na internetu) ili domenu stranice kako bismo vidjeli izvor stranice. Zatim, treba provjeriti tko je autor stranice (radi li se o stručnjaku u području), je li stranica recenzirana i postoji li bibliografija izvora, odnosno koristi li autor recenzirane stručne i znanstvene izvore i jesu li podaci točni. Izrazito je važno ustanoviti kakvim je stilom tekst pisan, koristi li se stručnom terminologijom te koliko detaljno i objektivno obrađuje tematiku. Datiranost stranice i ažurnost su također, ključne komponente koje pridonose kredibilitetu stranice. No, ne manje važno je i utvrditi kome je stranica namijenjena, odnosno koja je pciljana publika. 

U Hrvatskoj postoje mrežne usluge koje pomažu u pretraživanju relevantnih izvora literature. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u sklopu svojih usluga nudi usluge Pitajte knjižničara – tematsko pretraživanje i Pitajte knjižničara – opći upiti. Usluge su besplatne i mogu ih koristiti i građani koji nisu članovi Knjižnice. Narodne knjižnice također nude uslugu Pitajte knjižničara  na čijem se mrežnom mjestu može pronaći i javna arhiva s već odgovorenim tematskim upitima. NSK nudi i individualne i skupne edukacije za pretraživanje elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija na kojima se može dobiti pregled dostupnih izvora informacija, uvid u mogućnosti pristupa i upoznati tehnike pretraživanja. 

Zaključno 

Najbolji put do pronalaska informacija je odrediti tehnike pretraživanja koje će omogućiti pronalazak najvećeg broja relevantnih rezultata. Ako i nakon samostalne pretrage postoji sumnja da nisu pronađeni svi izvori, dobro je obratiti se informacijskim stručnjacima u knjižnici ili ispuniti mrežne obrasce usluge Pitajte knjižničara. Kod svakog izvora informacija važno je provjeriti ispunjava li kriterije relevantnosti. Samo kvalitetni izvori informacija mogu se koristiti u znanstvene i obrazovne svrhe i pomoći u postizanju visoke znanstvene i stručne produktivnosti. 

Korisna literatura: 

Vučina, Ž. (2006). Pretraživanje i vrednovanje informacija na internetu. 

Vrana,R. Seljan,S. & Vučković, K. (2002).Kriteriji za vrednovanje obrazovnih sadržaja na Internetu. Zbornik radova 13. proljetne škole školskih knjižničara: Interdisciplinarnost i intermedijalnost u programima školskih knjižnica (pp. 61-73). Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci.