Blog - Stranica 2 od 3 - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Eva Verona: uz 120. godišnjicu rođenja

Objavljeno: 01.02.2025

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, tijekom dugih stoljeća njezina postojanja, radio je velik broj istaknutih osoba koje su svojim djelovanjem ostavile trag u domaćoj i svjetskoj kulturi i znanosti. Jedna od njih je i Eva Verona, koja je svojim radom i postignućima zadužila hrvatsko knjižničarstvo te je malu knjižničarsku zajednicu, kako ističe prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, učinila poznatom u svijetu. Na današnji dan, uz 120. godišnjicu rođenja, prisjećamo se njezina života i intelektualne ostavštine. Eva Verona rođena je u Trstu 1905. godine. Klasičnu gimnaziju pohađala je u Zagrebu, a matematiku i fiziku diplomirala je 1928. na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Od 1929. do umirovljenja 1967. godine ...

Pročitaj više

Najstarije djelo u Grafičkoj zbirci NSK: prikaz Ženeve iz 1493. godine

Objavljeno: 29.01.2025

Gebenna, prikaz Ženeve otisnut u Nürnbergu u srpnju 1493. godine, najstarije je djelo koje čuva Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Drvorez je nastao u majstorskoj radionici Michaela Wolgemuta i Wilhelma Pleydenwurffa kao jedna od brojnih ilustracija čuvene publikacije humanista i liječnika Hartmanna Schedela pod nazivom Liber chronicarum. Taj Ljetopis se smatra jednim od najistaknutijih primjera ranoga tiskarstva i jedna je od prvih tiskanih knjiga koja je uspješno objedinila ilustraciju i tekst. Pisana je još uvijek u tradiciji shvaćanja ljudske povijesti u sklopu biblijskoga stvaranja svijeta, ali istodobno je upotpunjena i ...

Pročitaj više

Stara razglednica dravskih mostova u Vukovaru

Kako kultura voli prirodu: prirodna i kulturna baština hrvatskih rijeka

Objavljeno: 25.10.2024

Prirodna baština rijeka često se navodi kao važan resurs u gospodarskim djelatnostima, zaštiti okoliša, turističkoj promidžbi i prepoznatljivosti nacionalnoga i lokalnih identiteta. Knjižnice, arhivi i muzeji već stoljećima prikupljaju, dokumentiraju i čuvaju građu koja tematizira život uz hrvatske rijeke, a zahvaljujući brojnim projektima digitalizacije, ta je građa u sve većem broju dostupna javnosti. Vraćanje prirode u naše živote Kada je početkom listopada Svjetska organizacija za zaštitu prirode (eng. World Wide Fund for Nature) objavila svoje izvješće za 2024. godinu, odjeknula je ...

Pročitaj više

Marko Antun de Dominis – genij fizičar, reformator i žrtva inkvizicije

Objavljeno: 21.10.2024

Marko Antun de Dominis (Marcus Antonius de Dominis, Rab, 1560. – Rim, 8. IX. 1624.), hrvatski je humanist, teolog, znanstvenik i filozof, jedna je od najznačajnijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Uživao je neosporan ugled u najelitnijim krugovima onodobne Europe i ostavio duhovno nasljeđe koje prelazi granice epoha i okvire hrvatske nacionalne baštine. Dominisove su ideje više stoljeća prethodile njegovu vremenu. Njegov se život odvijao u širokome rasponu raznolika djelovanja – od postojanoga i za znanost produktivnoga interesa za fiziku – spominju ga u svojim djelima velikani kao Newton, Goethe i dr., zatim diplomatskoga angažmana na rješavanju problema koje su nametala povijesne prilike i politička situacija, do teološkoga teoretičara, reformatora i filozofa, koji je ...

Pročitaj više

Međusobno razumijevanje i svjetski mir u središtu Međunarodnoga dana pismenosti 2024.

Objavljeno: 08.09.2024

Ove će godine zemlje diljem svijeta Međunarodni dan pismenosti obilježiti s naglaskom na višejezično obrazovanje i njegov povoljan utjecaj na međuljudske odnose, društvenu povezanost i, najvažnije, postizanje trajnoga svjetskog mira. Ovogodišnje izdanje Međunarodnoga dana pismenosti, koji se u organizaciji Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) održava od 1967. godine, posvećeno je promidžbi višejezičnoga obrazovanja i kognitivnih te brojnih društvenih koristi povezanih s njim. Kao odgovor na globalne izazove povezane s trenutačnim kretanjima svjetskoga stanovništva zbog kojih višejezičnost postaje svakidašnjica sve većega broja ljudi, programom ...

Pročitaj više

Fotografija prikazuje Putni tovaruš, maleni molitvenik iz 1661. godine koji je priredila i objavila Ana Katarina Zrinski, starija sestra Frana Krste Frankopana i supruga Petra Zrinskog.

Ana Katarina Zrinski i njezin „Putni tovaruš“: spoj pučke pobožnosti i barokne književnosti

Objavljeno: 10.07.2024

Jedna od vrijednosti koju čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga NSK jest Putni tovaruš, maleni molitvenik iz 1661. godine. Priredila ga je i objavila hrvatska plemkinja i pjesnikinja Ana Katarina Zrinski, sestra Frana Krste Frankopana i supruga Petra Zrinskog koji su svoje živote tragično okončali u Bečkom Novom Mjestu 1671. godine. Dok je u razvijenom i slobodnom Dubrovniku cvjetala barokna književnost, na sjeverozapadu Hrvatske nicali su molitvenici. Putni tovaruš dio je te hrvatske molitveničke tradicije, djelce koje u sebi sjedinjuje pučku pobožnost i elemente baroknog izričaja. U fondu NSK ...

Pročitaj više

Ilustrativna fotografija Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK

130 godina Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (1894. – 2024.)

Objavljeno: 24.06.2024

Zbirka rukopisa i starih knjiga, najstarija od četiriju zbirki građe posebne vrste u NSK, utemeljena je kao zasebna ustrojbena jedinica unutar tadašnje Sveučilišne knjižnice 1894. godine. Njezina je povijest ujedno i povijest Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s obzirom na to da su u njoj pohranjeni najstariji i najvrjedniji primjerci knjiga iz fonda NSK i najvrjednija građa nacionalne zbirke Croatica. Sveučilišna knjižnica – knjižnica s bogatim fondom Kad je 1875. postao ravnateljem Sveučiliš...

Pročitaj više

IIlustrativna fotografija listanja starih hrvatskih novina.

Pisati slobodno: lica i naličja cenzure povijesnih tiskovina

Objavljeno: 03.05.2024

Sloboda medija nesumnjivo je jedan od najvažnijih stupova suvremenoga demokratskog društva, međutim, u ranome razdoblju novinstva na područjima današnje Hrvatske ta sloboda bila je regulirana strogim tiskovnim zakonima koji su podrazumijevali aktivnu politiku cenzure. Radi sveobuhvatnoga uvida u tadašnju praksu cenzure periodike u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 2022. godine, u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom i Knjižnicama grada Zagreba, provodimo projekt istraživanja i objedinjavanja cenzuriranih povijesnih tiskovina pod nazivom Pisati slobodno – tematski portal o cenzuri periodike krajem 19. i početkom 20. stoljeća u ...

Pročitaj više

Dragutin Renarić: Salaš : Vukovar, bakropis u bojama, 1937.

Zaustavljeni trenutak u vremenu: grafike Dragutina Renarića u Grafičkoj zbirci NSK

Objavljeno: 30.04.2024

Obilježavajući 80. obljetnicu smrti hrvatskoga slikara i grafičara Dragutina Renarića, posežemo u njegov bogati opus od 97 grafika koje se čuvaju u našoj Grafičkoj zbirci. Osim u atelijeru, slikao je i u prirodi. Iznoseći tako štafelaj u vanjski ambijent, prenosi na platno i papir prizore koji ga okružuju. Od tehnika najviše se koristio uljem, akvarelom te grafičkim tehnikama bakropisa i linoreza. Rođen 1872. godine u Dugome Selu kao sin željezničarskoga nadglednika Matije Renarića, Dragutin Renarić u Zagrebu završava Učiteljsku školu i zapošljava se u Križevcima gdje u pučkoj i šegrtskoj školi predaje crtanje. Radi želje za usavršavanjem odlazi ...

Pročitaj više

Detalj iz drugog izdanja Marulićeve Judite

Dan hrvatske knjige – dan kada je dovršena Marulićeva „Judita“

Objavljeno: 22.04.2024

Dan hrvatske knjige odlukom Hrvatskoga sabora iz 1996. godine obilježava se 22. travnja u spomen na Marka Marulića i njegovo na taj dan dovršeno djelo Judita, čije drugo, četvrto i peto izdanje ponosno čuvamo u svojem fondu. Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena) je najznamenitije Marulićevo djelo. Dovršena je 1501. i tiskana 1521. godine, a Marulić je doživio tri njezina izdanja. Otac hrvatske književnosti Judita je prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskome jeziku zbog kojega je Marulić stekao naslov oca hrvatske književnosti.

Pročitaj više