Kao najsugestivniji oblik javne vizualne komunikacije, plakat se odavno s ulica uvukao u muzejske i galerijske prostore gdje preuzima ulogu pripovjedača nekadašnje svakodnevice.

Plakat Žar ptica autora Borisa Bućana iz 1983. godine.
Boris Bućan: Žar ptica, serigrafija, 1983.

U fondu Grafičke zbirke NSK nalazi se najveća riznica plakata iznimne likovne i dokumentarne vrijednosti u Hrvatskoj.

Među pedesetak tisuća plakata koji se čuvaju u fondu mogu se pronaći plakati Otta Antoninija, Tomislava Krizmana, Pabla Picassa, Ivana Picelja, Borisa Bućana, Borisa Ljubičića, Dalibora Martinisa, Mihajla Arsovskog, Nade Falout, Mirka Ilića i mnogih drugih uglednih domaćih i svjetskih autora.

Dalibor Martinis: U povodu 100. obljetnice rođenja Thomasa Mann-a, serigrafija, 1975.
Dalibor Martinis: U povodu 100. obljetnice rođenja Thomasa Mann-a, serigrafija, 1975.

Uz poštivanje estetskih standarda te zakonitosti uočljivosti, razumljivosti i dopadljivosti, plakat je često u svojoj suštini kulturno-umjetnički i gospodarsko-politički angažirani medij.

Od njegove intenzivne produkcije potaknute izumom litografije 1798. godine i prvenstveno propagandne svrhe, plakat tijekom 20. stoljeća postaje eksperimentalni medij novih stilova te često reflektira suvremena likovna strujanja.

Plakati su dio su fonda Grafičke zbirke, a dio njih je digitaliziran i dostupan na tematskom portalu Digitalizirana vizualna građa – plakati.