Predstavljanje latiničkog prijepisa izdanja „Meštrija dobra umrtija s ritualom“ (Senj, 1507./1508.)

U četvrtak 6. lipnja u 12 sati u prostoru CroAtriuma (NSK) predstavit ćemo latinički prijepis izdanja senjske glagoljske tiskare Meštrija dobra umrtija s ritualom, čiji su urednici doc. dr. sc. Ivana Eterović i Juraj Matej Kovač, a nakladnik Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. U predstavljanju će, uz urednike, sudjelovati i recenzentice publikacije doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić i dr. sc. Sandra Požar.

Izrada latiničkog prijepisa zagrebačkog primjerka Meštrije dobra umrtija s ritualom bila je jedna od studentskih obveza na kolegiju Jezik hrvatske glagoljske knjige u 16. stoljeću tijekom zimskog semestra akademske godine 2022./2023. na preddiplomskom studiju kroatistike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Glagoljski tekst izdanja transliterirale su studentice Barbara Ergović, Paola Grgić, Petra Ivanišević, Margareta Klimpak, Ivana Krapić, Marta Kujavić, Nina Slavena Mijatović, Anamarija Mrkonjić i Mihaela Pavić s mentoricom doc. dr. sc. Ivanom Eterović. U izradi latiničkog prijepisa služile su se digitaliziranom inačicom tog izdanja dostupnom na portalu Glagoljica.hr. Doc. dr. sc. Ivana Eterović i Juraj Matej Kovač proveli su korekturu cjelokupnog transliteriranog materijala i pripremili ga za tisak.

Meštrija dobra umrtija s ritualom (Ars bene moriendi) bilo je vrlo popularno izdanje u europskom srednjovjekovlju, koje je zaživjelo na brojnim europskim jezicima. Akademkinja Anica Nazor ovako je prikazala njegov sadržaj: „Svrha je toga djela da unaprijed upozna kršćanina s napastima i tjeskobama koje ga očekuju na samrtnom času kada će se odigrati ozbiljna drama pokraj njegove postelje, gdje će stajati anđeo i đavo prepirući se tko će uzeti njegovu dušu. Treba vjernika pripremiti za taj čas i olakšati mu rastanak sa svijetom: protumačiti zašto se ne treba bojati smrti, ohrabriti ga i poučiti kako će pobijediti sve napasti.” (Nazor, Anica. 1971. Kulturnopovijesno značenje izdanja glagoljske tiskare u Senju g. 1494–1508. Slovo: Časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, 21, str. 415–442.)

Latinički prijepis ovog vrijednog izdanja trebao bi dati doprinos njegovu primjerenom vrednovanju u povijesti hrvatskog jezika i književnosti odnosno olakšati buduća filološka i ina istraživanja izdanjâ senjske glagoljske tiskare.