Zaustavljeni trenutak u vremenu: grafike Dragutina Renarića u Grafičkoj zbirci NSK

Obilježavajući 80. obljetnicu smrti hrvatskoga slikara i grafičara Dragutina Renarića, posežemo u njegov bogati opus od 97 grafika koje se čuvaju u našoj Grafičkoj zbirci. Osim u atelijeru, slikao je i u prirodi. Iznoseći tako štafelaj u vanjski ambijent, prenosi na platno i papir prizore koji ga okružuju. Od tehnika najviše se koristio uljem, akvarelom te grafičkim tehnikama bakropisa i linoreza.

Rođen 1872. godine u Dugome Selu kao sin željezničarskoga nadglednika Matije Renarića, Dragutin Renarić u Zagrebu završava Učiteljsku školu i zapošljava se u Križevcima gdje u pučkoj i šegrtskoj školi predaje crtanje. Radi želje za usavršavanjem odlazi u Beč 1908. gdje studira u Grafičkoj školi, a od 1908. do 1911. godine u Karlsruheu studira na Akademiji likovnih umjetnosti.

Vrativši se u domovinu, zapošljava se u Vukovaru, u gimnaziji kao profesor crtanja, a podučavao je i u Vinkovcima i Osijeku. Sredinom dvadesetih godina dolazi u Zagreb, a 1927. odlazi u mirovinu i više se posvećuje vlastitomu likovnom stvaralaštvu. Ponovno se seli u Križevce 1939., gdje i umire 30. travnja 1944. godine.

Renarićeva putovanja kao umjetnička inspiracija

Dragutin Renarić često se otiskivao na putovanja o čemu svjedoče njegove brojne grafike. Renarićeva putovanja po Hrvatskoj, Makedoniji i Bosni i Hercegovini ostala su sačuvana u bakropisima gradova koje je posjetio, zabilježivši tako zaustavljeni pogled u vremenu na Skoplje, Bitolj, Tešanj, Mostar, Dubrovnik, Ozalj, Sisak, Žumberak i dr.

Osim gradskih veduta, često crta i ruralne drvene kuće slamnatoga krova. Njegovi su prikazi prepoznatljive realistične vizure mjesta koja ostavljaju na promatrača dojam idilične slike zaustavljenoga trenutka u vremenu.

97 grafika u fondu Grafičke zbirke NSK

Tako je i na većini grafika koje se čuvaju u Zbirci na kojima su prikazani prilično statični motivi koji prikazuju samo prirodu i/ili arhitekturu, a tek uskovitlani oblaci stvaraju dojam dramatičnosti. Na tek nekoliko njih prikazan je ljudski lik. Ljudskim likom daje živost samomu prikazu – sceni, dinamizira ga. U Zbirci se nalaze samo dva portreta, i to dječaka, školarca i odrasloga muškarca.

Većina od ukupno 97 grafika koje se čuvaju u Zbirci nastala je nakon njegova umirovljenja, i to u razdoblju kada se mogao potpuno posvetiti vlastitomu likovnom stvaralaštvu i na papiru, bakropisom – tehnikom visokoga tiska, zabilježiti zaustavljen pogled na određeni dio grada.

Izrada grafika maloga formata (ex librisi)

Renarić je izrađivao grafike maloga formata, ex librise, za označavanje knjiga, odnosno oznake vlasnika komu knjiga pripada. Tako je za Ferdu Hefflera, svećenika kojeg je upoznao najvjerojatnije u Križevcima gdje su obojica radili, izradio u bakropisu jedan exlibris s  elementima koji govore o Heffnerovoj službi, a prikazao je kalež, hostiju, krunicu, Bibliju i veliki križ.

Digitalizirane grafike Dragutina Renarića možete pogledati na portalu Digitalne zbirke NSK.