Vremeplov riječi – digitalni arhiv hrvatske književnosti
Dobrila Zvonarek
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uspostavila je digitalnu knjižničnu zbirku u koju će pohranjivati živu riječ suvremenih hrvatskih autorica i autora kako bi je učinila dostupnom zainteresiranoj javnosti i budućim naraštajima čitatelja.
Hrvatska se odnedavno pridružila zemljama koje su kao osobitu vrijednost prepoznale ne samo pisanu već i živu riječ svojih autora. Poučena dobrim primjerom knjižnica u Irskoj i Njemačkoj, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uspostavila je vlastitu digitalnu zbirku naziva Vremeplov riječi – digitalni arhiv hrvatske književnosti čiji akronim Vremeplov riječi – dah književnosti možda i najspretnije dočarava srž i ideju ovoga projekta.
Promicati i sačuvati književnost ne samo u njezinoj otisnutoj, definiranoj formi nego i u živoj, neraskidivoj vezi s njezinim tvorcem – upravo to je bila misao vodilja projektnoga tima NSK.
Kako je Knjižnica u 2023. godini programski naglasak stavila na žene i njihova postignuća u hrvatskoj kulturi i znanosti, tako je i Vremeplov riječi svoju uspostavu započeo ženskim gošćama. Svoje su odabrane tekstove čitale Nada Mihaljević, Vanda Petanjek, Sanja Baković, Ivana Bodrožić, Sanja Lovrenčić, Nastja Kulović, Sanja Pilić, Monika Herceg, Maša Kolanović i Sibila Petlevski, a videozapisi koji su nastali tijekom njihova gostovanja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sadrže i popratna autorska svjedočanstva i primjedbe o pročitanim tekstovima.
Današnji i budući „posjetitelji“ Vremeplova tako će moći saznati, primjerice, što je Danijel Dragojević upitao Sanju Pilić prilikom njihova slučajnog susreta na Cvjetnome trgu ili što je, prema vlastitome priznanju, Monika Herceg pokušala dekonstruirati u svojoj prvoj objavljenoj pjesničkoj zbirci.
Osim sadržaja, Vremeplov riječi želi pohraniti i sačuvati i ono specifično „autorsko“ – spisateljevu boju glasa, intonaciju, ritam čitanja vlastitih tekstova, a zanimljivo je uočiti i na koje dijelove tekstova njihovi tvorci prilikom čitanja stavljaju naglasak.
Snimali smo i u 2024. godini i tako obogatili digitalni arhiv s još devet autora i jednom autoricom. Svoje riječi za nas su čitali Enes Kišević, Gordan Nunhanović, Ivica Prtenjača, Julijana Adamović, Kristijan Vujičić, Marko Gregur, Matko Abramić, Robert Međurečan, Stevo Leskarac i Tomica Bajsić.
Budući da je projekt zamišljen kao višegodišnji, i ove godine nastavljamo s projektnim aktivnostima te uskoro otkrivamo tko se još našao pod svjetlima reflektora u najvećoj hrvatskoj knjižnici.
Svrha projekta je i poticati na istraživanje opusa domaćih autora, pa svoje mjesto može pronaći i u nastavi, a bez sumnje riječ je o još jednoj inicijativi koja želi hrvatsku javnost poticati na njegovanje kulture čitanja.
Financijsku potporu provedbi projekta pružilo je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Fotografije: Dobrila Zvonarek / NSK