U početku bijaše kraljevstvo… : pogled iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Kao središnje događanje u godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, izložba U početku bijaše kraljevstvo… na monumentalan način prikazuje ključne sastavnice i kontinuitet hrvatske državnosti.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica s ponosom je sudjelovala u suorganizaciji ove jedinstvene izložbe, uz brojne druge suradničke ustanove s Galerijom Klovićevi dvori na čelu.

Više od četiri stotine izložaka iz hrvatskih i inozemnih ustanova

Glavni autor izložbe prof. dr. sc. Dino Milinović, uz suautore dr. sc. Tomislava Galovića i dr. sc. Trpimira Vedriša, kustosicu Ivu Sudec Andreis te druge suradnike imao je nimalo jednostavan zadatak: osmisliti, kako ju je prof. Milinović nazvao na otvorenju, „panhrvatsku izložbu“ čiji postav okuplja više od četiri stotine izložaka iz hrvatskih i inozemnih ustanova. Izloženim predmetima, ulomcima i fragmentima prošlosti autori izložbe vješto vode posjetitelje u priču o razvoju hrvatske državnosti, a među izlošcima se nalaze i biseri hrvatskoga identiteta iz zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Početkom 2025. godine u NSK su već bile započele pripreme za obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, no nakon poziva na suorganizaciju izložbe te su aktivnosti dobile novu razinu i znatno širi opseg. Stručni tim NSK s više od dvadeset djelatnika sudjelovao je u opsežnome znanstvenom, stručnome i umjetničkome stvaranju izložbe te je bio zadužen za pripremu dijela postava posvećenoga hrvatskoj pisanoj baštini.

Odabir i priprema građe iz bogatoga fonda Knjižnice

Iz bogatoga fonda NSK za izložbu je odabrana građa koja najbolje predstavlja hrvatsku pisanu baštinu i podupire temu izložbe. Izložbu tako čine i neki od najstarijih i najvrjednijih rukopisa i knjiga, uz crteže, grafike, zemljovide, novine, znamenite govore te sitni tisak iz 1925. godine.

Posebnu ulogu u pripremi izložbe imao je Odjel za zaštitu i pohranu građe. Priprema građe za izložbu podrazumijevala je pomno planiranje konzervatorsko-restauratorskih radova koji su započeli nekoliko mjeseci prije otvorenja 16. listopada 2025. godine. Svaka jedinica građe podrobno je pregledana i dokumentirana kako bi se zabilježilo zatečeno stanje, a ti su zapisi poslužili kao temelj za procjenu stupnja očuvanosti i planiranje potrebnih zahvata, od manjih intervencija do složenijih konzervatorsko-restauratorskih radova. Svrha je bila osigurati da svaki izložak bude zaštićen i predstavljen u svojem najboljem izdanju kako bi posjetitelji mogli razgledati izvornike i kvalitetne preslike iz najvrjednijih zbirki Knjižnice.

Uz brojne izvornike iz Posebnih zbirki NSK, uključujući Juditu Marka Marulića iz 1522. godine i Maurovićeve table crteža za strip o kralju Tomislavu iz 1944., dio građe iz fonda na izložbi predstavljen je suvremenim pretiscima, odnosno faksimilima, a pojedina su djela prikazana uvećanim preslikama koje vizualno obogaćuju postav. Za svu izloženu građu iz fonda Knjižnice izrađeni su i stručni opisi koji čine dio kataloga izložbe.

U sklopu rada na izložbi NSK je iz Nacionalne knjižnice Francuske (Bibliothèque nationale de France, Pariz) pribavila digitalnu presliku vrijednoga izvora o ranoj hrvatskoj povijesti, fragmenta rukopisa O upravljanju carstvom (De administrando imperio), djela bizantskoga cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća, koje je sada dostupno i u Digitalnim zbirkama NSK. Galerija Klovićevi dvori pribavila je i rukopise iz drugih inozemnih ustanova, među kojima su Archivio Storico de Propaganda Fide i Biblioteca Apostolica Vaticana.

Digitalna dostupnost hrvatske baštine i inovativni sadržaji za mlađe posjetitelje

Za pripremu izložbe ključne su bile kvalitetne fotografije i digitalne preslike građe. NSK već godinama digitalizira svoje najvrjednije zbirke, a do početka suradnje na izložbi digitalne preslike najvažnijih djela već su bile dostupne. Tijekom 2025. godine Knjižnica je dodatno digitalizirala više od šezdeset djela koja svjedoče o hrvatskoj državnosti i vladarima te obilježavanju tisućite obljetnice hrvatskoga kraljevstva 1925. godine. Uspostavljena je tematska digitalna zbirka Hrvatsko kraljevstvo s više od sedamdeset jedinica građe. Zahvaljujući suradnji s Knjižnicama grada Zagreba, u zbirku su uključeni i podatci o digitaliziranoj građi o kralju Tomislavu iz Digitalnih zbirki KGZ-a. Vrijedne prijedloge u odabiru građe dao je i dr. sc. Stjepan Sučić, član Glavnoga odbora Matice hrvatske.

Kako bi izložba bila privlačna i mlađim posjetiteljima, u postav su uključene i dvije interaktivne e-knjige. Prva knjiga sadrži digitalne preslike Vrančićevih strojeva iz djela Machinae novae, a druga, nastala u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba i Galerijom Klovićevi dvori, sadrži dokumente, naslovnice knjiga i umjetničke prikaze kralja Tomislava.

Izložba U početku bijaše kraljevstvo…, otvorena u Galeriji Klovićevi dvori do 15. veljače 2026., svim posjetiteljima pruža rijetku priliku da se susretnu s izvornim dokumentima i iznimnim artefaktima iz hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova koji zbog svoje vrijednosti i krhkosti gotovo nikada ne napuštaju čuvane prostore. Osim ponosa što se građa naše Knjižnice našla među odabranima na ovako važnoj izložbi, posebno nas raduje što nam je ova suradnja omogućila da vlastitu zbirku sagledamo iz neočekivane perspektive. Pokazalo se da ponekad nije blago samo ono što čuvamo nego i put kojim ga ponovno otkrivamo.

Fotografije: Sofija Klarin Zadravec, Sanda Milošević, Digitalna NSK