Tragovima životinja: bogati svijet faune u fondu i pričama NSK

Neraskidiva povezanost ljudskoga i životinjskoga svijeta prirodna je pojava prisutna još od početaka čovjekova razvoja, a NSK je svojim bogatim fondom i raznolikim aktivnostima itekako povezana sa životinjskim svijetom.

Ususret ovogodišnjoj Noći knjige, koja se održava 23. travnja u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja) pod temom O životinjama i ljudima, osvrćemo se na poveznice NSK sa svijetom faune. Osobitu pozornost posvećujemo djelima domaćih i inozemnih autora, umjetnika i istraživača kojima je tisućljetni odnos životinje i čovjeka u središtu zanimanja.

Je li vuk čovjeku vuk?

Životinje zauzimaju važno mjesto u svjetskoj kulturnoj baštini. Njihov je značaj zabilježen već u nekima od najranijih pisanih djela, počevši s Epom o Gilgamešu. U tim djelima životinje imaju istaknutu, često i mitsku ulogu, a njihova se prisutnost u tradiciji rijetko promatra kao puka biološka činjenica. Kao što se ističe u kapitalnome zborniku radova Animal: knjiga o ne-ljudima i ljudima (ur. Antonija Zaradija Kiš, Maja Pasarić i Suzana Marjanić; Hrvatska sveučilišna naklada; Institut za etnologiju i folkloristiku, 2022.), simbolički značaj životinja za ljude oduvijek je donekle priječio sagledavanje njihovih intrinzičnih osobitosti, izvan okvira načina na koji se prema njima odnosimo. Životinje su tako za čovjeka najčešće predstavljale bića izvan kontrole, kojoj su, međutim, tijekom ljudske povijesti mnoge vrste podlegle.

Upravo su ta pitanja bila predmetom jednoga od razgovora u sklopu podcasta Gdje ideje idu? udruge Mala filozofija, snimljenoga 2021. godine u okviru platforme Digilab NSK Podcasta. U epizodi posvećenoj temi Zašto je pojeo vuk magare?, dr. sc. Josip Guć s Filozofskoga fakulteta u Splitu u razgovoru s voditeljem emisije dr. sc. Brunom Ćurkom potaknuo je na razmišljanje o tome zašto neke životinje smatramo „lošima”, a neke „dobrima” te možemo li neljudska živa bića smatrati moralnim subjektima.

Rođendani životinjskih likova koje rado čitamo

Ove se godine, među ostalim, obilježava 50. obljetnica objave knjige Oslobođenje životinja australskoga filozofa Petera Singera, koja je označila prekretnicu u razumijevanju prava životinja. Bila je to, možda, logična posljedica postupnoga jačanja svijesti o životinjskoj perspektivi tijekom 20. stoljeća, čemu su nemalo pridonijeli i neki glasoviti književni naslovi. Nekima se od njih 2025. godine navršavaju značajne obljetnice – primjerice, prošlo je već tri četvrtine stoljeća od prvoga pojavljivanja popularnoga psića Snoopyja u stripu Peanuts. Kafkin Preobražaj ove godine slavi 110., a Životinjska farma Georgea Orwella 80. rođendan. Najpoznatiji književni govornik životinjskih jezika, doktor Dolittle, izišao je iz pera Hugha Loftinga prije 105 godina, dok je drugi dio Knjige o džungli nobelovca Rudyarda Kiplinga ovjekovječio dječaka Mowglija prije točno 130 godina. U našim krajevima neizbrisiv životinjski trag u djetinjstvima brojnih naraštaja ostavljaju djela poput Ježeve kućice Branka Ćopića, Bijeloga jelena Vladimira Nazora, Pirga Anđelke Martić te Mačka Džingiskana i Mikija Trasija Vesne Parun.

Tragovima životinja u NSK

U domaćoj književnoj produkciji životinje su tijekom posljednjih desetak godina ponovno dobile istaknutije mjesto. Roman Brod za Issu Roberta Perišića (Sandorf, 2023.) osobito je dojmljiv primjer suvremene književne ilustracije povezanosti ljudske i životinjske sudbine. U tome nagrađivanom naslovu na zanimljiv se način ocrtava koliko su razvoj gradova i trgovine na Sredozemlju bili isprepleteni s ulogom koju su u tome imale domaće i kućne životinje. Životinje su važan dio i romana Brdo (VBZ, 2014.) Ivice Prtenjače, koji je likom magarca Viskontija odao počast čovjekovu vjernom pomagaču – skromnomu magarcu, o čijoj je snazi stoljećima umnogome ovisio seoski život. Jedan ulomak iz romana zabilježen živom riječju autora možete poslušati u našem Vremeplovu riječi, digitalnome arhivu hrvatske književnosti.

U bogatome fondu NSK čuva se raznolika građa koja tematizira i prikazuje životinje – od zooloških radova otkrivača „krapinskoga pračovjeka“, paleontologa Dragutina Gorjanovića Krambergera, do knjige o fauni prirodoslovca svjetskoga glasa Mije Kišpatića. Kada je riječ o prikazima životinja u likovnoj umjetnosti, u trezoru naše Grafičke zbirke mogu se naći prave male dragocjenosti. Neke od njih možete pogledati u virtualnoj izložbi Životinjsko carstvo u Grafičkoj zbirci NSK autorice Maje Karić, objavljenoj 2021. godine. Ondje se krije niz likovnih djela s motivima životinja – od grafika, crteža i razglednica do plakata velikana domaće likovne umjetnosti poput Mencija Klementa Crnčića i Otona Ivekovića. Izložba je podijeljena u nekoliko kategorija koje sagledavaju životinje kao umjetničku inspiraciju i metaforu, a za najmlađe je pripremljen i kutak za razbibrigu s igrama poput osmosmjerke, slagalica, slikovnih križaljki i pamtilica.

Dio radova iz fonda Grafičke zbirke posvećenih životinjama javnosti je predstavljen i u povodu obilježavanja stote obljetnice zbirke koju je obilježila izložba Linija ljepote – trag nadahnuća u zagrebačkim Klovićevim dvorima. Kao posebno upečatljiva djela među njima treba izdvojiti sitotiske i linoreze Borisa Bućana i Bane Milenkovića, koje odlikuju osebujna poetičnost i duhovitost kao i drvorez Stado ovaca poznatoga ukrajinsko-američkog slikara Jacquesa Hnizdovskyja.

Životinje se u NSK kriju u različitim oblicima, pa i onim zvučnim. U našoj Zbirci muzikalija i audiomaterijala možete pronaći i snimku zvučnoga zapisa priče u stihovima Mačak Džingiskan i Miki Trasi u scenskoj izvedbi Zagrebačkoga kazališta mladih iz 1971. godine prema već spomenutome glasovitom dječjem romanu Vesne Parun. Izvedba je ostvarena na temelju dramaturškoga predloška Zvjezdane Ladike i glazbe Ladislava Tulača, a dočarana je živopisnim ilustracijama nagrađivanoga hrvatskog slikara Ivana Viteza. Zahvaljujući ljubaznosti Croatia Recordsa, snimka je dostupna na našem kanalu na YouTubeu.

KnjigoZOOv divljine

Kulminacija ovih i drugih poveznica NSK sa životinjskim svijetom bit će 23. travna 2025. godine na događanju pod zaigranim naslovom KnjigoZOOv, kao dio ovogodišnjega programa Noći knjige. Riječ je o zabavnoj igri zagonetki u obliku escape rooma, u kojoj će posjetitelji prateći „životinjske tragove” u NSK, rješavati zagonetke i otkriti bogat svijet faune skriven na našim policama. Od medvjeda Brunde do Ježurke Ježića, natjecatelje očekuju brojni poznati životinjski likovi iz popularne kulture koji su svoje mjesto našli pod krovom najveće hrvatske knjižnice.

„Čovjek je jedina životinja koja se može zarumenjeti od srama, ali i jedina koja bi to katkad trebala učiniti”, napisao je Mark Twain. Možda i više nego u njegovo vrijeme, brojne promjene u našem načinu života i odnosu prema životinjama dodatno su udaljile čovjeka od vrsta na koje je prirodno upućen. Vjerujemo da knjižnice svojom raznorodnom građom podsjećaju na to koliko zapravo dijelimo sa životinjama. Čovjek je, naime, među životinjama možda prvi među jednakima, ali nadajmo se da ćemo potomstvu bez srama moći reći, riječima Georgea Orwella, da među životinjama nije bilo jednakih i jednakijih.