Preskočite do glavnog sadržaja

Blog

Detalj iz Glagoljske početnice [Introductorium Croatice]

Priča o glagoljici

Objavljeno: 22.02.2024

Osobita vrijednost nekog artefakta, kulturne ili općenito civilizacijske činjenice krije se u njezinu potencijalu da se uzdigne na razinu simbola. Uglata glagoljica, osobito pismo hrvatskog naroda, prevalilo je taj dug i mukotrpan put. Trideset i osam glagoljičkih grafema ispisuje retke naših najstarijih epigrafskih spomenika, tisuće stranica najvrjednijih knjiga i dokumenata, svjedočeći o starosti i kontinuiranom razvoju kulture koja ih je prigrlila i oblikovala po vlastitoj mjeri. Ipak, poseban trag ovo je pismo ostavilo u najfinijim sponama onoga zajedništva koje zovemo kulturni identitet. Ja koji poznajem slova govorim Misija braće Konstantina (Ćirila) i Metoda velikim je slovima upisana u hrvatsku povijest, ali i povijest drugih europskih naroda.

Pročitaj više
Portret Mladena Bjažića. Autor fotografije: Gojko Vukov Colić/Gec.

Sjećanje na Mladena Bjažića (1924. – 2017.)

Objavljeno: 26.01.2024

Onima koji su poznavali Mladena Bjažića, mjesec siječanj vrijeme je prisjećanja na njega. U siječnju se rodio, na današnji dan 1924., a i preminuo, ima već sedam godina, premda se čini kao da je još jučer bio ovdje. Nasmijan, prepoznatljivo guste kose i brka, s naočalama kroz koje je, čini se, svijet bio ljepše i nasmijanije mjesto. Takvog će ga, bez sumnje, pamtiti oni koji su se s njime susretali – na književnim događanjima, u šibenskoj knjižnici ili na njegovu rodnom otoku Zlarinu. Osobit dojam u jeseni svojeg života na ljude je ostavljao kao voditelj ljetne škole zlarinske čakavštine Neka zvoni ča, koju je godinama vodio predano i s ljubavlju. Na svojem ...

Pročitaj više
Kip Marka Marulića, rad Ivana Meštrovića i Marulićev potpis, kolaž

U povodu 500. obljetnice smrti Marka Marulića

Objavljeno: 05.01.2024

Prije 500 godina, na današnji dan, preminuo je Marko Marulić (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), otac hrvatske književnosti, nacionalni klasik, tvorac prvog epa na hrvatskom jeziku, ujedno i klasik kršćanske književnosti te humanist europskog formata. U povodu ove značajne obljetnice, Vlada Republike Hrvatske proglasila je 2024. Godinom Marka Marulića. Humanist europskog kova Marko Marulić ostavio je opsežan i raznovrstan opus koji se odlikuje vrsnom književnom stilizacijom, generičkom kompetencijom, sposobnošću variranja i prilagodbe raznovrsnoj čitateljskoj publici. I u stihu i u prozi stvorio je djela neprijeporne vrijednosti i prvorazredna značenja za nacionalnu kulturu. Marulićev rad od iznimnog je značaja za hrvatsku književnost, ali i za ukupnu ...

Pročitaj više
Zbirka Pjesme Marije Kumičić, portret autorice i naslovna stranica

Marija Kumičić – život uz pisca i pisanje

Objavljeno: 11.12.2023

Sto šezdeseta obljetnica rođenja Marije Kumičić (11. prosinca 1863. – 22. veljače 1945.) prigoda je za kratak podsjetnik na ovu svestranu književnicu, prevoditeljicu, aktivnu u radu za opće dobro, koja je možda nepravedno gurnuta u zaborav. U javnosti manje spominjana i isticana nego njezin muž, književnik i političar Eugen Kumičić, Marija Kumičić samozatajno je djelovala uz njega i s njim, ali nikako u njegovoj sjeni. Mužu je bila potpora u njegovu književnom stvaranju. Osim što je prepisivala njegove tekstove, Marija Kumičić ih je i čitala jer je bila prva osoba kojoj bi književnik davao ...

Pročitaj više
Elza Kučera u Kraljevskoj sveučilišnoj knjižnici, fotografija

Dr. Elza Kučera – Žena koju vrijedi upoznati!

Objavljeno: 23.10.2023

Elza Kučera bila je žena koja je pomicala granice – u mnogočem prva, samozatajna i predana znanosti do kraja života. Kada smo prije više od šest godina krenuli istraživati život i djelovanje Elze Kučere (1883. – 1972.), „otkrivši“ je prilikom pisanja enciklopedijskog priručnika Naše žene – Leksikon znamenitih žena Hrvatske od X. do XX. stoljeća, nismo slutili da ćemo naići na priču o ženi koja je obilježila hrvatsku povijest – priču o prvoj hrvatskoj knjižničarki i prvoj javnoj službenici na našim prostorima, prvoj eksperimentalnoj psihologinji, ali i prvoj Hrvatici rođenoj u Hrvatskoj koja je doktorirala filozofiju.

Pročitaj više
Plakat izložbe "Zlatno doba Hollywooda u Grafičkoj zbirci NSK" iz veljače 2020. godine.

Hommage Kirku Douglasu

Objavljeno: 22.09.2023

Filmska ikona, kazališni, filmski i televizijski glumac, oskarovac, režiser, producent, pisac, filantrop i karizmatična ličnost Kirk Douglas (1916. – 2020.), pravim imenom Issur Danielovitch Demsky, bio je sin siromašnih židovskih useljenika iz Bjelorusije u Ameriku, a postao je jedna od najsjajnijih filmskih zvijezda zlatnog doba Hollywooda. Glumio je u 90-ak filmova od kojih su brojni postali filmski klasici. Među najpoznatijim naslovima su Staklena menažerija (1950.), Mladić s trubom (1950.), 20.000 milja pod morem (1954.), Žudnja za životom (1956.), Obračun kod O.K. Coralla (1957.), Spartak (1960.), Usamljeni su hrabri (1962.), Potjera (1975.) – omiljeni film Quentina Tarantina i brojni drugi. Upečatljiva glumačka ostvarenja K. Douglas dosegao je u filmovima različitih žanrova, od vesterna, ...

Pročitaj više