Preskočite do glavnog sadržaja

Blog

IIlustrativna fotografija listanja starih hrvatskih novina.

Pisati slobodno: lica i naličja cenzure povijesnih tiskovina

Objavljeno: 03.05.2024

Sloboda medija nesumnjivo je jedan od najvažnijih stupova suvremenoga demokratskog društva, međutim, u ranome razdoblju novinstva na područjima današnje Hrvatske ta sloboda bila je regulirana strogim tiskovnim zakonima koji su podrazumijevali aktivnu politiku cenzure. Radi sveobuhvatnoga uvida u tadašnju praksu cenzure periodike u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 2022. godine, u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom i Knjižnicama grada Zagreba, provodimo projekt istraživanja i objedinjavanja cenzuriranih povijesnih tiskovina pod nazivom Pisati slobodno – tematski portal o cenzuri periodike krajem 19. i početkom 20. stoljeća u ...

Pročitaj više
Dragutin Renarić: Salaš : Vukovar, bakropis u bojama, 1937.

Zaustavljeni trenutak u vremenu: grafike Dragutina Renarića u Grafičkoj zbirci NSK

Objavljeno: 30.04.2024

Obilježavajući 80. obljetnicu smrti hrvatskoga slikara i grafičara Dragutina Renarića, posežemo u njegov bogati opus od 97 grafika koje se čuvaju u našoj Grafičkoj zbirci. Osim u atelijeru, slikao je i u prirodi. Iznoseći tako štafelaj u vanjski ambijent, prenosi na platno i papir prizore koji ga okružuju. Od tehnika najviše se koristio uljem, akvarelom te grafičkim tehnikama bakropisa i linoreza. Rođen 1872. godine u Dugome Selu kao sin željezničarskoga nadglednika Matije Renarića, Dragutin Renarić u Zagrebu završava Učiteljsku školu i zapošljava se u Križevcima gdje u pučkoj i šegrtskoj školi predaje crtanje. Radi želje za usavršavanjem odlazi ...

Pročitaj više
Detalj iz drugog izdanja Marulićeve Judite

Dan hrvatske knjige – dan kada je dovršena Marulićeva „Judita“

Objavljeno: 22.04.2024

Dan hrvatske knjige odlukom Hrvatskoga sabora iz 1996. godine obilježava se 22. travnja u spomen na Marka Marulića i njegovo na taj dan dovršeno djelo Judita, čije drugo, četvrto i peto izdanje ponosno čuvamo u svojem fondu. Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena) je najznamenitije Marulićevo djelo. Dovršena je 1501. i tiskana 1521. godine, a Marulić je doživio tri njezina izdanja. Otac hrvatske književnosti Judita je prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskome jeziku zbog kojega je Marulić stekao naslov oca hrvatske književnosti.

Pročitaj više

Kako je (Ivana) tražila istinu o sebi: put do njezine vidljivosti

Objavljeno: 18.04.2024

Jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu Ivana Brlić-Mažuranić obilježila je djetinjstva generacija čitatelja i stvorila djela neprolazne vrijednosti na kojoj nam mogu zavidjeti mnogi narodi. Ivana Brlić-Mažuranić, razglednica iz fonda Grafičke zbirke. Skromna spisateljica vrijedna Nobela Njezina književna ostavština dio je europske baštine. I danas je jedna od najčitanijih hrvatskih spisateljica za djecu. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, čijom je članicom postala 1937. godine, četiri ju je puta predlagala za Nobelovu nagradu za književnost. Bila je prva žena koja je izabrana ...

Pročitaj više
Osobnik Ivana Kostrenčića iz 1903. godine.

Ivan Kostrenčić (1844. – 1924.) – istaknuti knjižničar i ravnatelj Sveučilišne knjižnice

Objavljeno: 08.03.2024

Među rijetkima kojima se u istoj godini obilježavaju obljetnica rođenja i smrti jest Ivan Kostrenčić, prvi sveučilišni bibliotekar i prvi ravnatelj zagrebačke Sveučilišne knjižnice, koja danas djeluje kao Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Početak upravljanja Sveučilišnom knjižnicom Središnju knjižnicu zagrebačkog sveučilišta Ivan Kostrenčić od svojeg prethodnika Matije Smodeka preuzima na upravljanje 1875., stekavši prethodno radno iskustvo u bečkoj Dvorskoj knjižnici, i njom ravna sve do umirovljenja 1911. godine. Dana 19. listopada 1874. u Zagrebu je svečano otvoreno moderno zagrebačko sveučilište i čelna osoba knjižnice otada se potpisuje kao nadstojnik sveučilišne ...

Pročitaj više
Detalj iz Glagoljske početnice [Introductorium Croatice]

Priča o glagoljici

Objavljeno: 22.02.2024

Osobita vrijednost nekog artefakta, kulturne ili općenito civilizacijske činjenice krije se u njezinu potencijalu da se uzdigne na razinu simbola. Uglata glagoljica, osobito pismo hrvatskog naroda, prevalilo je taj dug i mukotrpan put. Trideset i osam glagoljičkih grafema ispisuje retke naših najstarijih epigrafskih spomenika, tisuće stranica najvrjednijih knjiga i dokumenata, svjedočeći o starosti i kontinuiranom razvoju kulture koja ih je prigrlila i oblikovala po vlastitoj mjeri. Ipak, poseban trag ovo je pismo ostavilo u najfinijim sponama onoga zajedništva koje zovemo kulturni identitet. Ja koji poznajem slova govorim Misija braće Konstantina (Ćirila) i Metoda velikim je slovima upisana u hrvatsku povijest, ali i povijest drugih europskih naroda.

Pročitaj više
Portret Mladena Bjažića. Autor fotografije: Gojko Vukov Colić/Gec.

Sjećanje na Mladena Bjažića (1924. – 2017.)

Objavljeno: 26.01.2024

Onima koji su poznavali Mladena Bjažića, mjesec siječanj vrijeme je prisjećanja na njega. U siječnju se rodio, na današnji dan 1924., a i preminuo, ima već sedam godina, premda se čini kao da je još jučer bio ovdje. Nasmijan, prepoznatljivo guste kose i brka, s naočalama kroz koje je, čini se, svijet bio ljepše i nasmijanije mjesto. Takvog će ga, bez sumnje, pamtiti oni koji su se s njime susretali – na književnim događanjima, u šibenskoj knjižnici ili na njegovu rodnom otoku Zlarinu. Osobit dojam u jeseni svojeg života na ljude je ostavljao kao voditelj ljetne škole zlarinske čakavštine Neka zvoni ča, koju je godinama vodio predano i s ljubavlju. Na svojem ...

Pročitaj više
Kip Marka Marulića, rad Ivana Meštrovića i Marulićev potpis, kolaž

U povodu 500. obljetnice smrti Marka Marulića

Objavljeno: 05.01.2024

Prije 500 godina, na današnji dan, preminuo je Marko Marulić (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), otac hrvatske književnosti, nacionalni klasik, tvorac prvog epa na hrvatskom jeziku, ujedno i klasik kršćanske književnosti te humanist europskog formata. U povodu ove značajne obljetnice, Vlada Republike Hrvatske proglasila je 2024. Godinom Marka Marulića. Humanist europskog kova Marko Marulić ostavio je opsežan i raznovrstan opus koji se odlikuje vrsnom književnom stilizacijom, generičkom kompetencijom, sposobnošću variranja i prilagodbe raznovrsnoj čitateljskoj publici. I u stihu i u prozi stvorio je djela neprijeporne vrijednosti i prvorazredna značenja za nacionalnu kulturu. Marulićev rad od iznimnog je značaja za hrvatsku književnost, ali i za ukupnu ...

Pročitaj više
Zbirka Pjesme Marije Kumičić, portret autorice i naslovna stranica

Marija Kumičić – život uz pisca i pisanje

Objavljeno: 11.12.2023

Sto šezdeseta obljetnica rođenja Marije Kumičić (11. prosinca 1863. – 22. veljače 1945.) prigoda je za kratak podsjetnik na ovu svestranu književnicu, prevoditeljicu, aktivnu u radu za opće dobro, koja je možda nepravedno gurnuta u zaborav. U javnosti manje spominjana i isticana nego njezin muž, književnik i političar Eugen Kumičić, Marija Kumičić samozatajno je djelovala uz njega i s njim, ali nikako u njegovoj sjeni. Mužu je bila potpora u njegovu književnom stvaranju. Osim što je prepisivala njegove tekstove, Marija Kumičić ih je i čitala jer je bila prva osoba kojoj bi književnik davao ...

Pročitaj više
Elza Kučera u Kraljevskoj sveučilišnoj knjižnici, fotografija

Dr. Elza Kučera – Žena koju vrijedi upoznati!

Objavljeno: 23.10.2023

Elza Kučera bila je žena koja je pomicala granice – u mnogočem prva, samozatajna i predana znanosti do kraja života. Kada smo prije više od šest godina krenuli istraživati život i djelovanje Elze Kučere (1883. – 1972.), „otkrivši“ je prilikom pisanja enciklopedijskog priručnika Naše žene – Leksikon znamenitih žena Hrvatske od X. do XX. stoljeća, nismo slutili da ćemo naići na priču o ženi koja je obilježila hrvatsku povijest – priču o prvoj hrvatskoj knjižničarki i prvoj javnoj službenici na našim prostorima, prvoj eksperimentalnoj psihologinji, ali i prvoj Hrvatici rođenoj u Hrvatskoj koja je doktorirala filozofiju.

Pročitaj više