Kako kultura voli prirodu: prirodna i kulturna baština hrvatskih rijeka

Prirodna baština rijeka često se navodi kao važan resurs u gospodarskim djelatnostima, zaštiti okoliša, turističkoj promidžbi i prepoznatljivosti nacionalnoga i lokalnih identiteta.

Knjižnice, arhivi i muzeji već stoljećima prikupljaju, dokumentiraju i čuvaju građu koja tematizira život uz hrvatske rijeke, a zahvaljujući brojnim projektima digitalizacije, ta je građa u sve većem broju dostupna javnosti.

Vraćanje prirode u naše živote

Kada je početkom listopada Svjetska organizacija za zaštitu prirode (eng. World Wide Fund for Nature) objavila svoje izvješće za 2024. godinu, odjeknula je u javnosti vijest o padu od 73 posto u populacijama divljih vrsta od 1970. godine. Prijetnje smanjenju bioraznolikosti prepoznate su u Strategiji Europske Unije za bioraznolikost: Vraćanje prirode u naše živote, a kao jedan od strateških ciljeva navedena je obnova najmanje 25 000 km rijeka slobodnoga toka.

Ne iznenađuje usredotočenost na obnovu i očuvanje riječnih tokova i s njima povezanih krajolika. Život stanovništva u blizini rijeka neodvojivo je s njima isprepleten i često uvjetovan, što potvrđuje i izvješće Europske komisije 2019. Natural and Cultural Heritage in Europe: Working Together with the Natura 2000 Network, u kojem se ističe kako „kulturna i prirodna baština zajedno oblikuju karakter i identitet ruralnih područja” (str. 4). Strategije i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine izričito navode da treba „povećati znanje i dostupnost podataka o prirodi“. U tome mogu značajnu ulogu imati upravo ustanove u kulturi koje svojim programima ciljano pridonose zaštiti prirodne baštine.

Kako kultura voli prirodu?

European Cultural Heritage Green Paper: Putting Europe’s shared heritage at the heart of the European Green Deal iz 2021. godine ističe ulogu baštinskih ustanova „kao vektora za obrazovanje o klimi i izvora znanja koje podupire djelovanje u području klime i znanost o klimi“ (str. 57). Mnoge su baštinske ustanove u Hrvatskoj već prije krenule prema tzv. zelenoj tranziciji, i to promjenama u vlastitome poslovanju i programima kojima je opći cilj poticanje ekološke osviještenosti i stvaranje okružja koje to omogućuje. Zelenu tranziciju smatraju dijelom svojega društveno odgovornoga poslovanja.

Program Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku

Nastojanja NSK povezana s važnošću prirodne baštine Hrvatske i očuvanjem te baštine zaokretom prema održivome razvoju od 2016. godine okupljena su u sklopu programa Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku (ZKZH). Brojnim aktivnostima poput konferencija, programa digitalizacije, međunarodnih nagrada, partnerstava i mnogih drugih, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu aktivni je zagovornik ekološke osviještenosti i održivosti.

Građa koja dokumentira fizički i društveni prostor (oko) rijeka

U sklopu svojih programa digitalizacije i druge su baštinske ustanove u Republici Hrvatskoj digitalizirale i učinile dostupom građu povezanu s riječnim krajolicima. Arhivska, knjižnična i muzejska građa koja dokumentira fizički i društveni prostor (oko) rijeka potencijalno je dragocjen izvor za niz znanstvenih disciplina poput geografije, geologije, botanike, agronomije, antropologije, etnologije, arheologije, povijesti itd., ali i za interdisciplinarno razumijevanje međusobnoga utjecaja riječnih krajolika i života zajednicâ naseljenih na riječnim obalama.

U predmetima kulturne baštine sadržani su podatci i znanje o promjenama u prirodnome okolišu, a oni nerijetko dokumentiraju stanje krajolika u trenutku nastanka. Preparirani primjerak ribe, fosil iz prapovijesti, karta riječnoga toka iz srednjega vijeka ili tradicijskih ribarski čamac s početka 20. stoljeća donose podatke o krajoliku i vremenu kojem pripadaju. Kao izvore informacija proučavamo ih bilježeći promjene i razumijevajući događaje koji su utjecali na rijeke i život oko njih.

Tematski portal – Kultura voli prirodu: baština hrvatskih rijeka

Takvu građu, pohranjenu u baštinskim ustanovama, moguće je povezati pomoću digitalne platforme. Upravo je takva digitalna platforma i tematski portal Kultura voli prirodu: baština hrvatskih rijeka (K♥P), koji predstavlja mali doprinos velikoj ideji da je zaštita kulture i prirode neodjeljiva.

Suradnja arhiva, knjižnica i muzeja

Tematski portal K♥P rezultat je istoimenoga projekta koji su od 2021., uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, zajedno provodili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao vodeći partner, Državni arhiv u Varaždinu, Gradski muzej Varaždin, Muzej likovnih umjetnosti Osijek, Muzeji Grada Karlovca, Zavičajni muzej Ozalj i Gradska knjižnica Juraj Šižgorić Šibenik.

Navedene ustanove nalaze se u gradovima čiji su život obilježile rijeke koje kroz njih teku i koje su bile osnovna inspiracija: Drava, Krka, Kupa i Sava. Sve su rijeke posebne na svoj način, ali u ovome slučaju odabrane su: Sava – jer ima najdulji vodotok u Hrvatskoj, Kupa – čiji je izvor zaštićeni spomenik prirode još od 1963. godine, Krka kao središnji prirodni fenomen istoimenoga nacionalnog parka te Drava – jer je dio prvoga u svijetu proglašenoga rezervata biosfere koji se proteže kroz pet država.

Prvi dan jeseni, 23. rujna proglašen je Međunarodnim danom rijeke Drave te je od 23. rujna 2024. simbolično portal K♥P postao mrežno dostupan.

Projekt Kultura voli prirodu: baština hrvatskih rijeka potiče svijest o važnosti očuvanja prirodnih resursa i promiče neraskidivu vezu kulture i prirode. S posebnim naglaskom na očuvanje hrvatskih rijeka, ova je suradnja baštinskih ustanova omogućila ne samo širu već i objedinjenu dostupnost informacija o ovome neizmjerno važnome i vrijednome prirodnom resursu.