Ferdo Bis u Grafičkoj zbirci NSK

U Grafičkoj zbirci NSK čuva se dio opusa slikara, pionira grafičkoga dizajna, crtača stripova, scenografa i animatora crtanih filmova Ferde Bisa.

Riječ je o zdravstvenim, filmskim, turističkim, političkim i sportskim plakatima te nacrtima za ilustracije omota ploča i scenografije crtanih filmova. Premda se radi o razmjerno maloj ostavštini, njezina je vrijednost iznimna jer je većina autorova opusa izgubljena u požaru ateljea 1978. godine. Dosad je u Zbirku upisano 87 jedinica, od kojih 33 crteža i 54 plakata. Bisovi crteži i plakati u Zbirku su pristizali različitim kanalima, dijelom darom, a dijelom obveznim primjerkom iz tiskara ili izdavačkih kuća.

Najstariji i najpoznatiji plakati

Najstariji plakat u Zbirci jest onaj za Prvi kongres AFŽ-a u Hrvatskoj iz 1945. godine. Slijede plakati za obnovu Vrhovca (1946.) i obilježavanje 1. maja, praznika radnog naroda (1951.). Posebno se ističu turistički plakati Le littoral yougoslave (1947.) i Avec Putnik Zagreb à travers la Yougoslavie (1960.) kao i filmski plakat Sofka (1949.).

Od 1954. godine, nakon utemeljenja Zagreb filma, Bis izrađuje niz filmskih plakata, među kojima se ističu Tromba (1954.), Fernandel kao Kasimir (1954.?), Dar na uzici (1954.?) i Čudo od djeteta (1954.?). Njegov se stil prepoznaje u ilustrativnim portretima ljudi i životinja, izraženoj i prepoznatljivoj stilizaciji, dinamici pokreta te karikaturalnim karakterizacijama.

Plakati za Crveni križ

Najveći broj plakata u Zbirci čine oni nastali za Crveni križ Hrvatske tijekom 1960-ih i 1970-ih godina. Dosad ih je zabilježeno 23. Plakati iz 1960-ih tematski su povezani sa solidarnošću (Što je vama nepotrebno – poklonite potrebnima, 1965.?), zdravstvenim prosvjećivanjem i borbom protiv tuberkuloze (Tjedan borbe protiv tuberkuloze, 1964.?).

Tijekom 1970-ih autor često mijenja tipografske elemente i simbole poput križa ili kapi krvi, koje prikazuje u kontrastima crvene, crne, bijele i zlatne boje (100 godina Crvenog križa Hrvatske, 1978.).

Vizualno osobito upečatljiva jest serija plakata posvećena dobrovoljnim darivateljima krvi. U toj seriji kap koja zauzima većinu formata (Više davalaca krvi – više spašenih života, 1977.) ili znak upitnika s crvenom kapi umjesto točke (Jeste li uključeni u veliku akciju spašavanja života, 1977.) prikazani su zakrivljenim, usporednim prugama u više živih, suprotstavljenih boja i tonova na bijeloj podlozi.

Bisovi plakati u literaturi i izložbama

Plakati Ferde Bisa često se ističu kao reprezentativni primjeri dizajna svojega vremena. Primjerice, plakat za Filmski festival u Puli iz 1954. objavljen je u katalogu izložbe 70 godina filma pod zvijezdama u Puli (2023.), a plakat za film Sinji galeb u publikaciji Zagreb – Plakati / Slučajna povijest Zagreba (2018.). Njegovi su plakati uvršteni i u kataloge izložaba posvećenih političkomu i sportskomu plakatu u Hrvatskoj.

Crteži i skice

Za razliku od tiskanih plakata, crteži u Zbirci obuhvaćaju nacrte za omote gramofonskih ploča koji nisu bili ostvareni, scenografije crtanih filmova i idejna rješenja za opremu hotela Eden u Rovinju.

Bisovi nacrti za ploče poput Samo jednom se ljubi legendarnoga Ive Robića i Ljubav ili šala istaknute glazbenice Gabi Novak prikazuju emotivne ženske likove u prirodnim prizorima, prožete romantikom i simbolikom. Ističe se rješenje za ploču Ljubav ili šala Gabi Novak, na kojem Harlekin žonglira srcima pod mjesecom i oblacima. U pojedinim rješenjima autor unosi humor, primjerice u prikazu bubnjara i tigra koji kroči džunglom za pjesmu Babalu. Te su pripremne skice izrađene kolažnom tehnikom, u kombinaciji s temperom i obojenim folijama koje daju slojevitost i likovnu izražajnost prikazu.

Sačuvani su i nacrti scenografija za crtane filmove Premijera Nikole Kostelca iz 1957. i Čarobni zvuci oskarovca Dušana Vukotića, također iz 1957. godine, autora znamenite Zagrebačke škole crtanoga filma povezane sa Studijem crtanoga filma Zagreb filma. Riječ je o kolažima bogatih boja i linija koji stvaraju prepoznatljiv ugođaj filmova. Posebno se ističu prikazi kazališnih interijera i noćnih gradskih veduta, ostvareni u kontrastima plavih tonova i bijelih linija. Ta rješenja odražavaju likovne tendencije 1950-ih i 1960-ih godina.

Dizajn ovitaka knjiga

Bisov opus u Zbirci obuhvaća i približno šezdeset naslovnica knjiga različitih izdavača. Surađivao je s Bibliotekom Suvremena drama, Čovjekova otkrića, Bibliotekom Heroji mora i drugim edicijama. Ovitke je oblikovao ilustracijama, fotografijama ili njihovim spojem, a posebnu je pozornost posvećivao tipografiji, često stvarajući vlastite slovne znakove koji su katkad činili cjelovitu kompoziciju naslovnice.

Vrijednost čuvanja kulturne baštine

Građa sačuvana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici svjedoči o važnome dijelu Bisova stvaralaštva te istodobno naglašava ulogu baštinskih ustanova u čuvanju tragova kulture te omogućuje razumijevanje stilskih razdoblja, identiteta i kontinuiteta hrvatske kulturne baštine. Neka od digitaliziranih djela Ferde Bisa dostupna su i na portalu Digitalne zbirke NSK.

Ferdinand Ferdo Bis rođen je u Zagrebu 5. travnja 1910., a preminuo u istome gradu 31. siječnja 1980. godine. Školovao se na smjeru dekorativnoga slikarstva u Državnoj obrtnoj školi, a na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu studirao je od 1929. do 1934. godine u klasama Joze Kljakovića, Ljube Babića, Vladimira Becića i Marina Tartaglie. Apsolvirao je 1936. godine. Profesionalno je radio u OLIKPROP-u, OZEHI i studiju NEO, a najvećim je dijelom djelovao kao slobodni umjetnik.