Dr. Elza Kučera – Žena koju vrijedi upoznati!

Elza Kučera bila je žena koja je pomicala granice – u mnogočem prva, samozatajna i predana znanosti do kraja života.

Kada smo prije više od šest godina krenuli istraživati život i djelovanje Elze Kučere (1883. – 1972.), „otkrivši“ je prilikom pisanja enciklopedijskog priručnika Naše žene – Leksikon znamenitih žena Hrvatske od X. do XX. stoljeća, nismo slutili da ćemo naići na priču o ženi koja je obilježila hrvatsku povijest – priču o prvoj hrvatskoj knjižničarki i prvoj javnoj službenici na našim prostorima, prvoj eksperimentalnoj psihologinji, ali i prvoj Hrvatici rođenoj u Hrvatskoj koja je doktorirala filozofiju.

Studiji u Beču, Zagrebu, Zürichu

Svoj neobičan život Kučera je započela 22. listopada 1883. godine u Vinkovcima. Otac joj je bio poznati hrvatski prirodoslovac i popularizator znanosti Oton Kučera, a majka dobro obrazovana Vilma Stenczel koja je pisala na trima jezicima. Obrazovanje je Elza stjecala u Zagrebu, Beču i Zürichu, gdje je 1909. godine doktorirala filozofiju.

Bogata ostavština s diplomama, pismima i fotografijama

Svestrana Kučera pisala je i objavljivala poeziju, aktivno sudjelovala u radu Udruženja univerzitetski obrazovanih žena Jugoslavije, vodila je bogat društveni život i korespondenciju s najpoznatijim Hrvaticama i Hrvatima svojeg vremena: Emom Boić, Ivanom Brlić-Mažuranić, Belom Krležom, Vinkom Bulić, Isidorom Kršnjavim, Franjom Markovićem, Pavlom Vuk-Pavlovićem i mnogim drugima. Objavljivala je tekstove iz psihologije i bila je aktivna u filozofskom životu Hrvatske. Voljela je druženja s prijateljicama i prijateljima, putovanja, šivanje i dizajniranje namještaja.

Bogata ostavština s diplomama, pismima i fotografijama

Uvid u Elzin život i rad dobili smo istražujući njezinu bogatu ostavštinu koju čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga NSK. Ondje se, prema našoj procjeni, nalazi oko 13 tisuća listova. Većinom su to njezini neobjavljeni rukopisi iz područja psihologije i filozofije, knjižničarske bilješke, a ima i mnogo diploma, dopisa, izrezaka iz novina, primljenih i napisanih pisama, pa čak i računa te pedesetak fotografija.

Priča o Elzinu životu i radu na izložbi Dr. Elza Kučera

U želji da javnosti približimo život ove žene, koja je u vremenu u kojem je živjela pomicala granice i otvarala putove drugim ženama, krajem 2021. godine priredili smo monografiju o njezinu liku i djelu Dr. Elza Kučera. Već mjesecima u suradnji s djelatnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pripremamo istoimenu izložbu kojom želimo dati zaokruženu sliku ove samozatajne, a nadasve izuzetne i važne Hrvatice koja je svoj čitavi radni vijek provela upravo u NSK.

Izložbom želimo i vama pružiti uvid u njezin život, obrazovanje i rad, pokazati fotografije iz njezine svakodnevnice i predmete koje je koristila – među njima i jedan koji je posebno obilježava, te ponajviše dočarati karakter i energiju žene koja se unatoč otporima izborila za rad u tadašnjoj Kraljevskoj sveučilišnoj knjižnici, najprije kao volonterka, onda kao prva zaposlena javna službenica te na koncu kao zamjenica ravnatelja.

Od 13. studenog upoznajte odvažnu doktoricu

Taj karakter ogleda se i u odgovoru koju je dala tadašnjem ravnatelju Kraljevske sveučilišne knjižnice Ivanu Kostrenčiću na pitanje kako da je oslovljava: „gospođo“ ili „gospođice“. Odgovorila mu je: „Možete reći doktorice!“

Stoga, dok odbrojavamo dane do otvorenja izložbe 13. studenog ove godine u prekrasnoj auli Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, pišemo ovaj tekst kako bi s vama podijelili dio zanimljive priče o doktorici Elzi Kučeri, ženi koja je donosila nekonvencionalne odluke i koju nije bilo strah voditi život prema vlastitim vrijednostima i afinitetima, ženi o kojoj će još mnogi pisati i ženi koju vrijedi upoznati.