Blog - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Osoba stoji ispred velike zidne karte u Zbirci zemljovida i atlasa NSK

Pogled izbliza: Zbirka zemljovida i atlasa NSK

Objavljeno: 13.03.2026

Zbirka zemljovida i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu jedna je od četiriju zbirki građe posebne vrste u kojima se čuva najvrjedniji fond Knjižnice. Ujedno je najveća i najvrjednija kartografska zbirka u Hrvatskoj. Povijest Zbirke počinje 1945. godine, kada je odlučeno da se kartografski fond Knjižnice organizira kao posebna zbirka zbog svoje povijesne, geografske, umjetničke i dokumentacijsko-informacijske vrijednosti te posebnosti obrade i pohrane kartografske građe. Tijekom više od osam desetljeća postojanja u Zbirci je prikupljeno više od 42 000 listova karata te više od 2000 atlasa. Zbirka je danas suvremena knjižnična i geografsko-informacijska zbirka ...

Pročitaj više

Od Saturnalija do digitalnih čestitki: kratka povijest dobrih želja

Objavljeno: 22.12.2025

Kako su se blagdanske čestitke razvijale od rimskih Saturnalija do digitalnih poruka današnjice? Ovaj tekst prati dugu i slojevitu povijest javnoga i privatnoga čestitanja Božića i Nove godine, od narodnih običaja i prvih tiskanih čestitki do novinskog oglašavanja i suvremenog brendiranja. Čestitke, osobito one objavljene u novinama, pritom se otkrivaju kao vrijedan izvor za razumijevanje društvenih, političkih i kulturnih promjena tijekom vremena. Saturnalije i rimska tradicija darivanja Blagdani na kraju godine oduvijek su bili vrijeme čestitanja i darivanja. Time bi se izražavale dobre želje i povezanost, osobito među onima koji nisu mogli biti zajedno. Koliko je poznato, tradicija čestitanja započela sa starim Rimljanima koji su tijekom slavljenja Saturnalija darivali svijeće, ...

Pročitaj više

2. Djelo Das Deutsch Römisch Brevier (1518.) iz fonda NSK izloženo pred uvećanom preslikom ilustracije iz Brevijara na kojoj su prikazani Krsto i Apolonija Frankopan

U početku bijaše kraljevstvo… : pogled iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Objavljeno: 28.11.2025

Kao središnje događanje u godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, izložba U početku bijaše kraljevstvo… na monumentalan način prikazuje ključne sastavnice i kontinuitet hrvatske državnosti. Nacionalna i sveučilišna knjižnica s ponosom je sudjelovala u suorganizaciji ove jedinstvene izložbe, uz brojne druge suradničke ustanove s Galerijom Klovićevi dvori na čelu. Više od četiri stotine izložaka iz hrvatskih i inozemnih ustanova Glavni autor izložbe prof. dr. sc. Dino Milinović, uz suautore dr. sc. Tomislava Galovića i dr. sc. Trpimira Vedriša, kustosicu Ivu Sudec Andreis te druge suradnike imao je nimalo jednostavan ...

Pročitaj više

Ferdo Bis, pozadina za crtani film Premijera, 1957.

Ferdo Bis u Grafičkoj zbirci NSK

Objavljeno: 20.10.2025

U Grafičkoj zbirci NSK čuva se dio opusa slikara, pionira grafičkoga dizajna, crtača stripova, scenografa i animatora crtanih filmova Ferde Bisa. Riječ je o zdravstvenim, filmskim, turističkim, političkim i sportskim plakatima te nacrtima za ilustracije omota ploča i scenografije crtanih filmova. Premda se radi o razmjerno maloj ostavštini, njezina je vrijednost iznimna jer je većina autorova opusa izgubljena u požaru ateljea 1978. godine. Dosad je u Zbirku upisano 87 jedinica, od kojih 33 crteža i 54 plakata. Bisovi crteži i plakati u Zbirku su pristizali različitim kanalima, dijelom darom, a dijelom obveznim primjerkom iz tiskara ili izdavačkih kuća. Najstariji i najpoznatiji plakati

Pročitaj više

Neobjavljena priča znamenitih žena: Iz Ostavštine Antuna pl. Cuvaja od Carevdara

Objavljeno: 06.10.2025

Točno stotinu godina nakon što je Antun pl. Cuvaj od Carevdara napisao rukopis pod naslovom Znamenite žene u Hrvatskoj i Slavoniji od najstarijih vremena do danas. Spomenspis izdan uoči tisućgodišnjice osnutka hrvatskoga kraljevstva (925–1925) izrađena je virtualna izložba kao skroman uvod u bogatu i opsežnu Cuvajevu rukopisnu ostavštinu pohranjenu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Rukopisna ostavština Antuna pl. Cuvaja od Carevdara čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u Zbirci rukopisa i starih knjiga (signatura R 8075), a obuhvaća čak dvadeset i šest svezaka. Od toga su u svega tri sveščića obrađeni životopisi žena ...

Pročitaj više

Društva koja pamte – Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu

Objavljeno: 29.07.2025

Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu, osnovana pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, nastala je s ciljem očuvanja sjećanja na Domovinski rat, njegov tijek, uzroke i posljedice. Ova Zbirka sustavno prikuplja, obrađuje i čuva knjižničnu i drugu građu povezanu s ratnim razdobljem te time doprinosi očuvanju nacionalne baštine i kolektivnog pamćenja hrvatskog društva. Trideset godina prošlo je od kolovoza 1995. godine kada je provedena vojno-redarstvena operacija Oluja kojom je oslobođen velik dio okupiranog teritorija Republike Hrvatske. Ta operacija bila je jedan od ključnih događaja koji su označili završetak Domovinskog rata te zauzima trajno i važno mjesto u hrvatskom društvu, kulturi i ...

Pročitaj više

Vremeplov riječi – digitalni arhiv hrvatske književnosti

Objavljeno: 18.06.2025

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uspostavila je digitalnu knjižničnu zbirku u koju će pohranjivati živu riječ suvremenih hrvatskih autorica i autora kako bi je učinila dostupnom zainteresiranoj javnosti i budućim naraštajima čitatelja. Hrvatska se odnedavno pridružila zemljama koje su kao osobitu vrijednost prepoznale ne samo pisanu već i živu riječ svojih autora. Poučena dobrim primjerom knjižnica u Irskoj i Njemačkoj, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uspostavila je vlastitu digitalnu zbirku naziva Vremeplov riječi – digitalni arhiv hrvatske književnosti čiji akronim Vremeplov riječi – dah književnosti možda i najspretnije dočarava ...

Pročitaj više

Djelatnici NSK u posjeti Hrvatskom državnom arhivu

Povratak na Marulićev trg − trideset godina poslije

Objavljeno: 27.05.2025

U danima kada se prisjećamo preseljenja u novu zgradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je svečano otvorena 28. svibnja 1995. godine, uputili smo se na staru adresu Knjižnice, u secesijsku ljepoticu na Marulićevu trgu kako bismo oživjeli sjećanja na godine provedene u staroj zgradi Knjižnice te kolege s kojima smo dijelili svagdašnjicu i od kojih smo mnogo naučili. Hrvatski državni arhiv odnosno staru zgradu NSK 12. svibnja 2025. godine posjetilo je četrdesetak djelatnika Knjižnice − većina od nas šezdeset i dvoje koji smo prije trideset godina ondje radili sve do otvorenja nove zgrade i potpunoga preseljenja u lipnju 1996. godine.

Pročitaj više

Bakropis A. Geigera "Hüten Sie sich, Fräulein Mäuschen" iz 1839. koji prikazuje životinje u otmjenoj ljudskoj odjeći.

Tragovima životinja: bogati svijet faune u fondu i pričama NSK

Objavljeno: 17.04.2025

Neraskidiva povezanost ljudskoga i životinjskoga svijeta prirodna je pojava prisutna još od početaka čovjekova razvoja, a NSK je svojim bogatim fondom i raznolikim aktivnostima itekako povezana sa životinjskim svijetom. Ususret ovogodišnjoj Noći knjige, koja se održava 23. travnja u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja) pod temom O životinjama i ljudima, osvrćemo se na poveznice NSK sa svijetom faune. Osobitu pozornost posvećujemo djelima domaćih i inozemnih autora, umjetnika i istraživača kojima je tisućljetni odnos životinje i čovjeka u središtu zanimanja. Je li vuk čovjeku vuk? Životinje zauzimaju važno mjesto u svjetskoj ...

Pročitaj više

Jelena Zrinski pred generalom Caraffom u Munkaču. Reprodukcija izvornoga ulja na platnu koje je naslikao Vitor Madarász 1859. godine. Slika se čuva u Ugarskoj nacionalnoj galeriji. Grafika iz fonda Grafičke zbirke NSK.

Jelena Zrinski – „najhrabrija žena Europe“

Objavljeno: 07.03.2025

Jedna od neustrašivih žena svojega vremena bila je Jelena Zrinski, hrvatska plemkinja i kći Petra i Katarine Zrinski. Udajom za Franju Rákóczyja odlazi u Ugarsku, no njezin život obilježavaju političke borbe, obiteljske tragedije i progonstvo. Nakon sloma zrinsko-frankopanske urote ostaje bez oca, majke i supruga, no unatoč svemu, nastavlja borbu za svoju obitelj i naslijeđe. Najstarija kći Petra i Katarine Zrinski ponijela je ime koje su u prethodnim stoljećima nosile dvije hrabre žene Zrinski. Rođena u Ozlju, s dvadeset i tri godine odlazi u Ugarsku, udavši se za bogatoga velikaša Franju Rákóczyja. Par je imao troje djece: sina Jurja III. (rođ. 1667., u. 1668.), kćer Julijanu Barbaru (rođ. 1672.) i sina Franju II. (...

Pročitaj više