U NSK održana svečanost u povodu proglašenja poljičice nacionalnim kulturnim dobrom

Poljičica (poljiška bosančica, poljiška azbukvica, arvatica) materinje je pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugome razdoblju od 11. do 20. stoljeća i službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije. Poljičica je u studenome 2023. godine upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a 26. travnja 2024. imali smo čast biti domaćin prigodne svečanosti u povodu ovoga velikog događanja.

Svečanost je organizirao Savez za Poljica, udruga građana sa sjedištem u Poljicima, čije članove povezuje ljubav prema Poljicima te zajednička misija i vizija razvoja Poljica. U organizaciji svečanosti potporu Udruzi pružilo je deset osnovnih škola i još toliko srodnih udruga s područja povijesnih Poljica.

Pozdravne su riječi na početku svečanosti okupljenima uputili glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba i pročelnica Gradskoga ureda za zaštitu spomenika kulture i prirode Lana Kanižaj i mali knez Društva Poljičana „Sveti Jure“ Petar Rodić u pratnji povijesne postrojbe.

„Poljičica je materinje pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugome razdoblju od 11. do 20. stoljeća i službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije. Stoga mi je iznimno drago što su ovdje s nama predstavnici brojnih udruga i učenici osnovnih škola poljičkoga kraja koji su se zajedno udružili u želji da se važnost njihova kraja kao i pisma ne zaboravi“, istaknula je na svečanosti glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U stručnome je dijelu svečanosti projiciran videozapis Poljica – od drevne knežije do hrvatske povijesne regije, dok je predavanje o temi O važnosti poljičice ili poljičke azbukvice održao akademik Mateo Žagar. Posebno je bilo zanimljivo predstavljanje projekta Brijem na poljičicu! koji su pripremili učenici frizerskoga usmjerenja Srednje škole „Jure Kaštelan“ iz Omiša. Učenici su na svojim glavama izbrijali slova poljičice i napisali Poljica te time pokazali da se u doslovnome smislu briju na poljičicu.

Na kraju svečanosti svima zaslužnima zahvalio je predsjednik udruge Savez za Poljica i glavni inicijator ove svečanosti Ante Mekinić. U glazbenome dijelu programa Odu zemlji (D. Anđelinović – J. Gotovac), ariju iz opere Mila Gojsalić, izvela je mezzasporanistica Terezija Kusanović, uz klavirsku pratnju Darjane Blaće Šojat. Progam je vodila Lejdi Oreb.

Prigodna izložba građe iz fonda NSK

Kao dio svečanosti priređena je i prigodna jednodnevna izložba tematski povezana s građom iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tu svakako treba istaknuti sačuvani prijepis Poljičkoga statuta iz 1670., koji je dio fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga. Statut u svojem prvotnom izdanju sadrži 116 članaka u kojima se isticala neovisnost poljičke zajednice o zakonodavstvu, ponajprije Mletačke Republike, a potom i dvaju carstava – Ugarskoga i Austrijskoga te Osmanskoga. Početkom 19. st. Poljica su prestala postojati kao posebna općina.

Poljički statut pisan je mješavinom čakavštine i štokavštine, a sadrži i znatan broj staroslavenizama. U cijelosti ga je prvi put priredio i objavio Matija Mesić 1859., a drugo je izdanje, s temeljitom revizijom prijevoda i redoslijeda paragrafa, priredio Vatroslav Jagić. Statut je preveden na nekoliko svjetskih jezika – njemački, ruski, engleski i španjolski.

Osim prijepisa Poljičkoga statuta, izložila se i druga vrijedna građa iz zbirki građe posebne vrste i općega fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a koja je povezana s Poljicama i poljičkim krajem te njihovom prisutnošću u književnosti i umjetnosti.

Foto: NSK