U NSK održano predavanje o hrvatskome dvojniku najpoznatijega detektiva svjetske književnosti
Izdanjima u kojima se u fondu najveće knjižnične zbirke u Hrvatskoj desetljećima skrivao hrvatski dvojnik Sherlocka Holmesa bilo je posvećeno peto događanje ovogodišnje manifestacije Susreti s baštinom u CroAtriumu.
O istraživanju kojim ih je sasvim neočekivano otkrila govorila je prof. dr. sc. Antonija Primorac s Odsjeka za anglistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci u predavanju pod naslovom U potrazi za lažnim Sherlockom Holmesom u NSK.
Dvostruki trag Sherlocka Holmesa u hrvatskoj kulturnoj baštini
Sherlock Holmes Arthura Conana Doylea u hrvatsku prijevodnu književnost službeno je ušao 1894. godine na stranicama dvotjednika Dom i sviet, prvih hrvatskih zabavnih ilustriranih novina. U dvama nastavcima tada je pod naslovom Izgubljeni dragulj objavljen prijevod pripovijetke The Adventure of the Blue Carbuncle, čiji nam je prevoditelj danas poznat jedino kao „A. R-ć”.
Trinaest godina poslije u seriji Detektiv Sherlock Holmes i njegovi znameniti doživljaji u nakladi zagrebačkoga knjižara i nakladnika Gjure Trpinca potajno ga je slijedio njegov hrvatski imitator. Preuzete iz ranijega njemačkog izdanja (Detektiv Sherlock Holmes und seine weltberühmten Abenteuer), priče o njegovim pustolovinama objavljivane su tjedno u sveščićima opremljenima za ono vrijeme provokativnim naslovnicama u boji Alfreda Rollofa koje su tadašnji čitatelji bili spremni platiti čak četiri puta skuplje od dnevnih novina.
Lažan, ali važan – čak i kao „Scherlock“
Osim usporedne objave pastiša u navedenoj seriji i novih prijevoda Doyleovih djela, o velikoj popularnosti lika Sherlocka Holmesa u hrvatskome kulturnom prostoru na početku 20. stoljeća svjedoči i tadašnji repertoar Hrvatskoga narodnog kazališta. Kao omiljena i dobro posjećena predstava, usprkos negodovanju kritičara zbog njezina prikazivanja, u dostupnim se izvorima spominje komedija „Scherlock Holmes“, čiji naslov također odaje snažan utjecaj njemačkoga predloška.
Sherlockov hrvatski imitator ostao je zabilježen i kao sredstvo onodobne političke satire i komentiranja društvene svagdašnjice. Naime, izdanja otkrivenih pastiša poslužila su kao podloga za ismijavanje političkih prilika u Hrvatskoj 1908. godine u vinkovačkim novinama Svjetlost, a izrijekom ih, premda ironično, u svojem romanu Tri kavalira gospodjice Melanije spominje i sam Krleža.
Digitalizacijom do široke dostupnosti Croatice i njezina očuvanja
Na događanju su bili izloženi odabrani izvorni primjerci izdanja iz fonda Croatice u kojima je profesorica Primorac otkrila lažnoga hrvatskog Sherlocka Holmesa, a njezino je istraživanje izravno pridonijelo i njihovoj širokoj te trajnoj javnoj dostupnosti. Svi sveščići sačuvani u NSK digitalizirani su i objavljeni na portalu Digitalne zbirke NSK, dok će zanimljivosti o njihovu sadržaju i okolnostima nastanka biti posebno predstavljene na portalu Virtualne izložbe NSK.
Provodeći program sustavne digitalizacije Croatice, NSK od 2004. godine predano radi na izgradnji Hrvatske digitalne knjižnice, koja, uz građu digitaliziranu u sklopu ovoga istraživanja, nudi pristup i drugoj raznovrsnoj digitalnoj građi – od bogatoga glagoljskog nasljeđa i hrvatskih prvotisaka do suvremene digitalne baštine.
Ta golema i neprocjenjiva digitalna riznica dostupna je i preko nacionalnoga sustava e-Kultura, a njezin je daljnji razvoj, osim za široku dostupnost stoljetne baštine pohranjene u zbirkama NSK, ključan i za njezino materijalno očuvanje za buduće naraštaje.
Foto: NSK