U sklopu „Susreta s baštinom u CroAtriumu“ 2026. otvorena izložba građe iz ostavštine Borbena Vladovića u NSK
Izbor djela vizualne poezije iz ostavštine književnika Borbena Vladovića u najvećoj hrvatskoj knjižničnoj zbirci pogledajte na izložbi u malome predvorju Knjižnice otvorenoj do 29. svibnja u sklopu četvrtoga događanja manifestacije Susreti s baštinom u CroAtriumu.
Osim Vladovićevih vlastitih djela vizualne poezije, izložena građa obuhvaća i vizualne pjesme drugih hrvatskih i inozemnih autora, radove tzv. poštanske umjetnosti (mail art), knjige umjetnika, samizdate te ostala pisana i tiskana ostvarenja neoavangardnoga pjesništva.
Kao posebno vrijedan dio postava predstavljeni su rukopisni izvornici Vladovićevih vizualnih pjesama, ručno izrađeni predmeti nastali u povezanosti s ovim dijelom njegova stvaralaštva i njegova neobjavljena djela vizualne poezije.
Borben Vladović – prvak hrvatske vizualne poezije
Otvorenju izložbe u programu Razgovor s pjesnikom: Borben Vladović prethodilo je upoznavanje posjetitelja s Vladovićem kao pokretačem vizualne poezije u Hrvatskoj, uz sudjelovanje književnoga teoretičara Branka Čegeca, također vizualnoga pjesnika. Govoreći o početcima hrvatskoga vizualnog pjesništva, Vladović je obilježja ovoga jedinstvenog oblika književnosti predstavio na primjeru svojega prvijenca vizualne poezije Balkonski prostor, objavljenoga 1970. godine.
Prisjećajući se stvaranja zbirke neoavangardnih pjesama Knjigapegla: pupaste pjesme, osvrnuo se i na suradnju s također istaknutim hrvatskim vizualnim pjesnikom Zvonimirom Mrkonjićem. Pozivajući na proširenje hrvatskoga književnog kanona, Vladović je upozorio na nedovoljnu prepoznatost neoavangardnoga pjesništva književnika Vjekoslava Majera i Zvonimira Baloga, ali i na djela javnosti gotovo potpuno nepoznatih hrvatskih pjesnika Antuna Branka Kolumbića i Ivana Jelinčića Merlina.
Ostavštine Croatice – dragulj za istraživače hrvatske kulturne baštine
Svoju ostavštinu neoavangardnoga pjesništva Vladović je darovao Knjižnici sa željom da pridonese boljoj istraženosti toga važnog dijela hrvatske književnosti. Za cjelovit obuhvat hrvatskoga pjesništva kao nezaobilazan je istaknuo opus Drage Britvića, poznatoga gotovo samo kao autora tekstova brojnih uspješnica zabavne glazbe, naglasivši potrebu za njegovom temeljitom obradom i uvrštavanjem u književne antologije.
Pridružena vrijednim ostavštinama brojnih hrvatskih autora i drugih stvaratelja hrvatske kulturne i znanstvene baštine u zbirci Croatica, darovana je građa pohranjena u fondu NSK kao zasebna cjelina. U sklopu provedenih preventivnih mjera zaštite opremljena je zaštitnim mapama te digitalizirana, a pri pohrani organizirana prema zamisli samog Vladovića, kako bi njezinim istraživačima pružila sveobuhvatan uvid u razvoj hrvatske vizualne poezije.
Više o građi iz darovane ostavštine i hrvatskome vizualnom pjesništvu od gosta četvrtoga susreta s bogatom i raznolikom baštinom Croatice možete saznati i u videozapisu dostupnome na kanalu NSK na YouTubeu.
Foto: NSK