Pogled izbliza: Zbirka zemljovida i atlasa NSK

Zbirka zemljovida i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu jedna je od četiriju zbirki građe posebne vrste u kojima se čuva najvrjedniji fond Knjižnice. Ujedno je najveća i najvrjednija kartografska zbirka u Hrvatskoj.

Povijest Zbirke počinje 1945. godine, kada je odlučeno da se kartografski fond Knjižnice organizira kao posebna zbirka zbog svoje povijesne, geografske, umjetničke i dokumentacijsko-informacijske vrijednosti te posebnosti obrade i pohrane kartografske građe. Tijekom više od osam desetljeća postojanja u Zbirci je prikupljeno više od 42 000 listova karata te više od 2000 atlasa.

Zbirka je danas suvremena knjižnična i geografsko-informacijska zbirka smještena u moderno opremljenome prostoru, obrađena prema svjetskim standardima i dostupna korisnicima, a svojim digitalnim zbirkama ubraja se među značajne europske i svjetske kartografske zbirke.

Riječ-dvije o zemljopisnim kartama

Prve karte nastaju još u pretpovijesti, kada je čovjek u obliku spiljskih crteža prikazivao prostor u kojem je boravio i kojim se kretao. Kao medij prijenosa geografsko-prostornih informacija i izvorni dokumenti za proučavanje povijesti određenoga prostora, karte su tijekom povijest, kao i danas u svojim suvremenim oblicima, zadržale jednaku važnost i zanimljivost. One su vrijedan pokazatelj civilizacijske razine, kulture i znanja o prostoru u kojem su kartografi pojedinih povijesnih razdoblja živjeli i stvarali. Posebnu estetsku i umjetničku vrijednost imaju karte nastale tehnikama drvoreza i bakroreza od XV. do sredine XIX. stoljeća.

Fond Zbirke i njegova vrijednost

Najvrjedniji dio fonda Zbirke čine karte i atlasi izrađeni tehnikama drvoreza i bakroreza od XVI. do XIX. stoljeća kao i unikatni rukopisni nacrti, planovi i karte. Izraženo brojčano, ta građa obuhvaća više od 1500 listova starih karata, približno 500 listova rukopisnih karata te stotinjak starih i iznimno vrijednih atlasa.

Posjedovanje i čuvanje tako vrijednih primjeraka kartografske građe kao materijalnih i intelektualnih svjedoka prošlosti, osobito prostornih, ali i društvenih promjena tijekom povijesti, bitno je za očuvanje kulturne i povijesne baštine svake zemlje. Gotovo sve rijetke i stare karte te velik broj rukopisnih primjeraka predstavljaju dio svjetske kartografske baštine.

Posebno je važno naglasiti da većina tih karata, iako nastala izvan Hrvatske, geografski prikazuje prostor Hrvatske, što dodatno potvrđuje njezinu neprekidnu povijesnu i političku uključenost u europski geografski i kulturni prostor.

Najveća imena svjetske kartografske povijesti kao što su A. Ortelius, G. K. Mercator, V. M. Coronelli, W. J. Blaeu i J. Hondius, u Zbirci su zastupljena svojim kartografskim djelima. Svojim su radovima zastupljeni i hrvatski bakroresci i kartografski umjetnici, među kojima se ističu Natal Bonifacij Bonifacij (Božo Bonifačić), Martin Rota Kolunić, Stjepan Glavač, Ivan Lučić i dr.

U Zbirci su zastupljene sve vrste karata, i to pregledne, tematske i topografske karte različitih mjerila, planovi i pomorske karte, astronomske karte te različiti atlasi, među kojima su opći, povijesni, školski i tematski. Fond se tijekom vremena sustavno oblikovao i ravnomjerno nadopunjavao kartama svih geografskih područja. Više od 70 posto kartografskoga fonda Zbirke odnosi se na područje Europe, a velik dio toga predstavljaju karte prostora Hrvatske.

Nezaobilazno je istaknuti i Zbirku Novak, vrijednu kartografsku baštinsku zbirku koju je godinama s velikim entuzijazmom i predanošću prikupljao njezin vlasnik dr. Drago Novak. Njezin fond obuhvaća karte Hrvatske nastale od XVI. do XX. stoljeća kao i atlase, faksimile te knjige kartografske i povijesne tematike blisko povezane s razvojem hrvatske kartografije. Voljom svojega vlasnika zbirka je posmrtno u cijelosti darovana Zbirci zemljovida i atlasa.

Osobito vrijedni izvornici

Karte nastale u razdoblju renesansne kartografije u XVI. stoljeću čine brojčano najmanju, ali iznimno vrijednu skupinu starih karata. Osobito se ističu karte Dalmacije talijanskih autora i nekolicine hrvatskih kartografa koji su djelovali u Italiji. Većina karata iz te skupine izrađena je i objavljena u Veneciji. Karte kontinentalnoga dijela Hrvatske, kao dijela habsburških zemalja, potječu iz radionica austrijskih i njemačkih izdavača. Važan kartografski rad druge polovice XVI. stoljeća razvijao se i u Nizozemskoj, gdje su karte tiskane kao pojedinačni listovi u atlasima. Među najistaknutijim autorima toga razdoblja izdvajaju se Pietro Coppo, Natal Bonifacij, Augustin Hirsvogel i Abraham Ortelius.

Metode kartografskoga prikazivanja prostora i izrade karata u XVII. stoljeću postaju naprednije pa se proizvodnja karata znatno povećala, ali istodobno se poboljšavaju kvaliteta i točnost geografskoga prikaza prostora. Među najznačajnijim autorima toga razdoblja ističu se Gerard Kremer Mercator, Giacomo Cantelli da Vignola, Matthaues Merian i Vincenzo Maria Coronelli.

Karte XVIII. stoljeća čine najbrojniju skupinu starih karata u Zbirci. Uz karte se pojavljuju i planovi gradskih utvrda te panoramski prikazi. To je ujedno i razdoblje početaka razvoja tematske kartografije kada nastaju poštanske, katastarske, vojne i druge vrste tematskih karata. Karte XVIII. stoljeća sadržajno su znatno naprednije od ranijih kartografskih uradaka. Prevladavajuća tiskarska tehnika i dalje je bakrorez. U tome razdoblju kartografskim se prikazima dodaje više ukrasa i umjetničkih pojedinosti, čime se, kao i prije, prate umjetnički pravci vremena. Među najpoznatijim kartografima ističu se Franz Johann Joseph von Reilly, Lodovico Furlanetto i Pietro Santini.

Posebno mjesto zauzima i zbirka rukopisnih karata u kojoj se ističe vrijedna cjelina rukom izrađenih planova i nacrta Osijeka i osječke Tvrđe iz XVIII. i XIX. stoljeća.

Stari i rukopisni atlasi

Bogati fond starih i rukopisnih atlasa iz razdoblja od XVI. do XIX. stoljeća predstavlja veliku dragocjenost Zbirke. U stogodišnjem razdoblju od kraja XVI. do kraja XVII. stoljeća kartografija doživljava snažan procvat, a izrada atlasa doseže svoj najveći uspon. U tome vremenu nastaju i najveća atlasna kartografska djela G. K. Mercatora, A. Orteliusa, W. J. Blaeua, J. Janssona i dr.

U Nizozemskoj su tada djelovali najpoznatiji kartografi epohe, koji su crtačko umijeće i umjetnost bakroreza doveli do najviše razine. Najveće ime atlasne kartografije bio je Abraham Ortelius, a vrhunac njegova rada predstavlja glasoviti prvi atlas svijeta Theatrum orbis terrarum, čija se dva izdanja čuvaju u Zbirci zemljovida i atlasa Knjižnice.

Potkraj XVII. stoljeća zlatno doba nizozemske kartografije približava se kraju, a sve veću važnost dobivaju francuska, talijanska i njemačka kartografija. Među najpoznatijim imenima toga razdoblja ističu se Sanson d’Abbeville, Guillaume Delisle, Vincenzo M. Coronelli i dr. U zbirci atlasa čuvaju se i neka od osobito vrijednih djela, među kojima se izdvajaju Napoleonov rukopisni pomorski atlas Jadrana Charlesa-Françoisa Beautemps-Beaupréa iz 1806. i Grimanijev rukopisni katastarski atlas Dalmacije iz 1756. godine.

Prostor Hrvatske geografski je predstavljen i prikazan i danas i na stranicama najstarijih atlasa XVI. stoljeća, i to ne kao terra incognita, nego kao jasno imenovan geografski prostor ravnopravan drugim državnim tvorbama tadašnje Europe i svijeta.

Sjecište istraživača i zaljubljenika u kartografiju

Naša je Zbirka dinamično i poticajno mjesto susreta sveučilišnih profesora, znanstvenika, studenata, umirovljenika i građana različitih zanimanja koje povezuje zanimanje za kartografsku građu te kartografske, povijesne i geografske informacije. Kada je riječ o kartografiji, surađujemo sa srodnim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu, fakultetima, tijelima državne uprave, stručnim udruže­njima i pojedincima. Kako bismo pobolj­šali usluge za korisnike, neprekidno radimo na razvoju digitalizacije i dostupnosti vrijedne građe širokoj javnosti. Digitaliziranu kartografsku građu Zbirke možete pogledati na portalu Digitalne zbirke NSK.

Foto: NSK