NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU
Jedan od "štikleca" stranice "Purgerski rječnik" na Facebooku, kojim se popularizira rječnik Ivana Brnčića i zagrebački govor.

„Ponekad me nakostriješi strava kad pomislim koliko je toga nestalo i zauvijek se izgubilo u slikama i glasovima današnjeg Zagreba. Baš zato su mi naše purgerske riječi tim draže.“ Ovim je rečenicama svoja razmišljanja podijelio s nama Marijan Grakalić, urednik Rječnika purgerskih riječi i izraza, objavljenog 2015. godine. Na stotinjak stranica modre knjižice u tvrdom uvezu donosi pregršt zagrebačkih riječi […]

Petar Pan, naslovnica. Izdanje Znanja, Biblioteka Stribor

Petar Pan, lik iz istoimenoga dječjeg romana škotskoga književnika J. M. Barriea, simbol je sretnog, nesputanog djetinjstva, neobilježenog tragedijama, traumama i zlostavljanjima kakvima su u suvremenom društvu djeca često izložena. Međutim, lik Petra Pana ipak je izrastao iz obiteljske tragedije svojega autora, koji je nesretnom okolnošću izgubio brata, što ga je životno obilježilo. Uz ovogodišnji Međunarodni dan dječje knjige, 2. […]

Naslovnica izdanja Gričke vještice u izdanju Slobodne Dalmacije, 1953.

Roman Grička vještica Marije Jurić Zagorke djelo je koje u svojoj fabuli i narativnoj tehnici nosi toliko napetosti i iznenađenja da s pravom može konkurirati svjetskim romanima koji se temelje na povijesnim činjenicama, ali su ipak u najvećoj mjeri literarizirani. Mnogim intelektualcima povijesna tema progona vještica čini se neozbiljnom jer svaki čovjek zdravog razuma po svoj prilici zna da vještice […]

nebesny

Gospođo Nebesny, čestitam Vam na osvojenoj Nagradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja će Vam biti uručena na svečanoj proslavi Dana NSK. Što za Vas znači ovo priznanje koje Vam je dodijelila krovna institucija Vaše struke? Hvala najljepša na čestitkama, to je zaista ugledno priznanje koje mi pričinja i osobno, i profesionalno zadovoljstvo. Čast je stati uz bok dosadašnjih […]

49601

„U tvom svijetu možda to ne bi bila velika vijest, ali ovdje jest: jedna je žena umrla, a jedan čovjek nestao.“ Rečenica iz pisma koje botaničar Friðrik Friðjónsson upućuje svome neimenovanom prijatelju na kraju ovoga nevelikog romana na najjednostavniji način sažima njegovu fabulu, u djelu u kojemu fabula možda i nije toliko važna. Dvije naoko nepovezane priče povod su za […]

Tomislav Marijan Bilosnić. Fotografija preuzeta sa stranice www.znet.hr.

Hrvatski književnik Tomislav Marijan Bilosnić svojim je književnim radom odavno prešao granice naše zemlje i postigao značajne uspjehe na međunarodnome planu. Deset njegovih djela prevedeno je na strane jezike i objavljeno u inozemstvu. Njegove knjige možemo čitati na engleskom, španjolskom, talijanskom, njemačkom, francuskom, japanskom, nizozemskom, albanskom, mađarskom, makedonskom, slovenskom, bugarskom, turskom, romskom, ruskom, portugalskom, rumunjskom i poljskom jeziku. Bilosnić je […]

Američka književnica Harper Lee. Fotografija preuzeta s www.najboljeknjige.com.

Oba romana Harper Lee, Ubiti pticu rugalicu i Idi postavi stražara, klasici su američke književnosti. No otvaranjem teme rasnih sukoba te događaja iz djetinjstva i mladosti glavnih junaka nadilaze američke probleme i ulaze u kanon svjetske literature. Roman Ubiti pticu rugalicu američka spisateljica Harper Lee objavila je 1960. godine i za njega primila Pulitzerovu nagradu, Predsjednikovu medalju slobode i brojne […]

Stari grad Ozalj, u kojemu je Ana Katarina Zrinski dovršila "Putni tovaruš" 1660. godine. Fotografija preuzeta sa srtranice www.landmarkings.com

Jedna od vrijednosti koju čuva Bibliotheca Zriniana, čuvena knjižnica obitelji Zrinski, jest Putni tovaruš, maleni molitvenik iz 1661. godine, koji je priredila i objavila Ana Katarina Zrinski, starija sestra Frana Krste Frankopana i supruga Petra Zrinskog, koji su svoje živote tragično okončali u Bečkome Novom Mjestu 1671. godine. Zrinsko-frankopanska urota, koja je Hrvatsku zavila u crno, svojom je tragedijom na […]

zov-andela

Najljepše godine života su one koje još nismo proživjeli. (Iz dnevnike Alice, jedne od glavnih likova ovog romana.) Započeti roman nečime toliko napetim kao što je gužva na aerodromu u zračnoj luci Kennedy u New Yorku, znači dočarati atmosferu događaja u kojoj se prepliće neopisivo mnoštvo ljudi i njihovih života na raskršću. Ondje se, bez ikakve želje za pustolovinom, susreću […]

IMG_0805_1

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na osobit je način povezana s obitelji Zrinski, prvenstveno zahvaljujući činjenici da se u njezinu fondu nalazi Bibliotheca Zriniana, knjižnica ove čuvene velikaške obitelji, jedna od najvrjednijih obiteljskih knjižnica u Hrvatskoj. Tu je i autograf opere Nikola Šubić Zrinski Ivana pl. Zajca, koji je dio Zbirke muzikalija i audiomaterijala, a brojne vizualne prikaze Zrinskog […]

Logo Olimpijskih igara 2016.

U Rio de Janeiru 5. kolovoza započinju 31. olimpijske igre, prve u Južnoj Americi. U 16 dana na sportske terene trebalo bi izaći više od deset tisuća sportaša, natječući se u sveukupno 39 sportova, promovirajući ideje zajedništva, ustrajnosti, tolerancije i fair play-a. Povijest Olimpijskih igara kao značajnoga sportskog događaja seže daleko u doba antike. Tada je to bio naziv za […]

Stara razglednica Zagreba iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Dan grada Zagreba slavi se 31. svibnja, na dan Majke Božje od Kamenitih vrata. Priča o povezanosti Grada i njegove zaštitnice seže još u ona vremena kada gradska vrata nisu bila otvorena svakome, a štitile su ih slike svetaca. Kamenita vrata bila su jedna od trojih većih vrata, tj. kule kroz čije lukove se moglo ući u Gradec, grad koji […]

Johann Weichard Valvasor, preuzeto s https://hr.wikipedia.org

Johann Weichard Valvasor (Janez Vajkard Valvasor, Ljubljana, 1641. – Krško, 1693.) bio je kranjski plemić, putnik po Europi i Africi, prijatelj brojnih učenjaka svojega vremena, tiskar i izdavač, proučavatelj heraldike, numizmatike, sfragistike i jedan od prvih sustavnih kartografa na ovome području. Bavio se izučavanjem Cerkniškog jezera, što mu je u konačnici donijelo priznanje i članstvo engleskoga Kraljevskog društva, a dopisivanja s […]

Stara uskrsna čestitka iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan, kojim kršćani slave jednu od centralnih dogmi vjere, Isusovo uskrsnuće. Ovaj je naziv blagdana uvriježen kod rimokatolika, dok ga pravoslavni vjernici nazivaju Vaskrs. Jedan od najstarijih izvora koji govore o Uskrsu jest Pashalna homilija iz 2. stoljeća koju je napisao Meliton Sardski. Sokrat Skolastik u 4. stoljeću govori da je slavljenje Uskrsa nastalo […]

Kalendar Orion. Posuda s kalendarom pronađena je 1978. godine prilikom iskopavanja temelja hotela Slavonija u Vinkovcima. Preuzeto s http://www.bastina-slavonija.info/TematskeCjeline.aspx?id=8

Svake četvrte godine, u veljači, kalendar nas podsjeti na složenost odnosa nebeskih tijela. Jedan dan više u mjesecu koji inače prolazi brže od ostalih signalizira nam da se nalazimo u prijestupnoj godini, onoj u kojoj nastojimo uskladiti zemaljske cikluse s kozmičkim – tj. kalendarsku godinu s astronomskom. Matematika je jednostavna: da bi Zemlja obišla Sunce, potrebno joj je 365 dana, […]

Misal hruacki, prva stranica. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Europsko tlo početkom 16. stoljeća poprište je vojnih, političkih i nadasve vjerskih turbulencija. Carigrad je odavno u rukama Turskog Carstva, koje sada snage usmjerava prema sjeveru, a reformizam lagano kuca na vrata rimske kurije. Biskup modruški U vihoru previranja Zadranin Šimun Kožičić Benja, tada već modruški biskup, u nekoliko navrata putuje u Rim gdje od Svete Stolice traži pomoć za […]

Moja pjesma_knjiga_korice

Frančeska Liebmann prva je laureatkinja Nagrade Anđelko Novaković, koju Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodjeljuje s namjerom poticanja literarnog stvaralaštva mladih. Zahvaljujući toj činjenici, jer prvi se uvijek pamte, osigurano joj je posebno mjesto u povijesti ove Nagrade, kojoj danas tek predviđamo svijetlu budućnost. Ipak, njezina poezija urezala bi nam se u pamćenje i bez spomenutog konteksta. Prema […]

Prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević. Preuzeto sa www.enciklopedija.hr

U nedjelju, 30. kolovoza 2015., napustio nas je prof. dr. Aleksandar Stipčević, arheolog, albanolog, bibilolog, bibliograf i knjižničar, erudit i entuzijast širokih interesa, zaljubljenik u knjigu i svoje rodne Arbanase, čovjek koji je ostavio značajan trag u znanosti i velikom broju hrvatskih institucija. Jedna od onih u kojima je radio bila je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Pretraživanjem […]

Sveučilišna knjižnica Rijeka. Preuzeto sa: https://hr-hr.facebook.com/pages/Sveu%C4%8Dili%C5%A1na-knji%C5%BEnica-Rijeka/154625551239987

Ako je vjerovati Upisniku knjižnica na internetskoj stranici Ministarstva kulture, u Hrvatskoj postoji ni manje ni više nego 1581 knjižnica. Dijelimo ih na školske, visokoškolske, sveučilišne, općeznanstvene, narodne i specijalne knjižnice, a tu je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao središnja informacijska institucija u Republici Hrvatskoj. Velika konkurencija kada je u pitanju dodjela priznanja „Knjižnica godine“, koje je […]

Monografija Slobodni i kr. glavni grad Zagreb, koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čiji pretisak je NSK objavila 2015. godine.

U tjednu u kojem obilježavamo Dan grada Zagreba, uz Blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavlja sasvim posebno izdanje. Monografija „Slobodni i kr. glavni grad Zagreb“, objavljena 1913. godine, otisnuta je u novom ruhu – s reprodukcijama djela znamenitih hrvatskih likovnih umjetnika i uvodnim tekstom povjesničara i književnika Vjekoslava Klaića. Izvornik ovoga djela pohranjen je […]

Zbirka knjiga o Domovinskom ratu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Preuzeto s www.hrvatski-vojnik.hr

„Pisac nikada ne stoji uz one koji stvaraju povijest, nego uz one koji zbog nje trpe.“ Ovu glasovitu rečenicu koju je izgovorio Albert Camus prigodom dodjele Nobelove nagrade za književnost 1957. godine književna kritičarka Jagna Pogačnik primjenjuje, uz određenu prilagodbu, na cijelo „hrvatsko ratno pismo“. Naime, ona kaže da je u vremenu Domovinskog rata pisac također stajao i na strani […]

Otac Ante Gabrić. Preuzeto s http://www.croatia.org/crown/articles/9639/1/Ante-Gabric-the-Saint-of-Sundarban-in-India.html

„U Šombhunogor sam prispio oko 3 sata poslije podne. Pred selom me je čekao stari Parboti. Njegova mala Magdalena je teško bolesna. Tifus. Možda neće živjeti. Osam dana gori od groznice. Kolibica je tako niska, da sam se jedva u nju uvukao. Tamno. U kutu, na istrošenoj rogožini, ležala je mala Magdalena. U nesvjestici je, no kad sam položio ruku […]

Čitaonica u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Fotografija: Damir Fabijanić.

Evo kako to danas ide, čovjek ne stigne pošteno udahnuti, a godina proleti. Informacijska revolucija je na vrhuncu, svijet se ubrzao, promjene, novotarije, novosti… I u sustavu je mnogo toga novoga: imamo novog rektora, ministar znanosti je nov, a sada imamo i predsjednicu. A Knjižnica? Ni ona nije bila izuzeta iz dnevno-političke zbilje. Tako smo, među ostalim, na nekoliko tjedana […]

Vukovar-watertower-after-war

Vukovar snagom sjećanja dostojanstveno i trajno živi dok u tišini palimo svijeće 18. studenog 2014. svijetlim stazama vukovarskih ulica Hrvatske. Svjetlost se nezaustavljivo raspršuje, gori ljubavlju, odzvanja žrtvom, drhti suzom… U Koloni 1991. djevojčica je anđeoski plakala pod Križem Grada. Oteto djetinjstvo, otrgnuta mladost, krik Vukovara! U Koloni naših sjećanja prignimo glave, poklonimo se Gradu, junaku i junacima, čuvajmo Vukovar […]

Dr. sc. Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke Inozemne Croatice i Teodoro Darko Mažuranić. Preuzeto s Facebook stranice Hrvatske matice iseljenika.

Kako se osjeća prapraunuk bana Ivana Mažuranića nakon izložbe koju je povodom dvjestote obljetnice njegova rođenja organizirala NSK? Pretpostavljam da si u posljednje vrijeme bio na mnogim događajima vezanim uz tu obljetnicu? Prije svega, hvala na ljubaznom pozivu. Čestitam Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na krasnoj izložbi Mažuranićevih rukopisa, starih knjiga i raznih prijevoda epa Smrt Smail Age Čengića, na kojoj […]

Joseph Anton Bauer, Ivan Mažuranić, između 1861. i 1865., litografija, 557 x 355 mm

Ime Ivana Mažuranića (1814. – 1890.) u kolektivno sjećanje hrvatskoga naroda upisano je barem dvojako: neki će ga ponajprije vezati uz književnost, osobito uz ep Smrt Smail-age Čengića, dok će ga se drugi prisjećati kao bana pučanina, odgovornoga za niz uspješnih reformi kojima je poboljšao društvo u Hrvatskoj. S obzirom na svestranost i široko područje društvenoga i kulturnoga djelovanja, svaka […]

Dizajn: Boris Kuk

Premda tekstove posvećene najljepšem osjećaju nešto češće čitamo u veljači, ova je godina vjerojatno zaslužila da se o ljubavi govori mnogo više. Možda upravo na tragu misli Phila Bosmansa, da cvijet na suncu cvijeta, a čovjek u ljubavi postaje čovjek, Mjesec hrvatske knjige ove će jeseni u svijet pun sukoba i podjela odaslati stotine i stotine ljubavnih poruka. Jer ako […]

Theater Augusta von Kotzebuea. Ponovno u fondu NSK.

Kada je njemački dramatičar August von Kotzebue pisao svoja djela, nije ni slutio da će jedno od njih, gotovo dvjesto godina kasnije, stvoriti simpatičan i kolegijalan most između dviju država. A upravo to se dogodilo. Kako to obično biva, dobra vijest je prispjela pismom. Povjesničar iz Berlina, profesor Jens Thiel, ravnateljici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obratio se zbog […]

Maestro Dinko Fio. Preuzeto s www.slobodnadalmacija.hr

Bila je velika čast poznavati čovjeka kao što je maestro Dinko Fio. Prvi put sam ga upoznao na probi Prvog komina Snježanina prije desetak godina. Kao klapski pjevač, već otprije sam izuzetno cijenio njegove obrade narodnih pjesama za klape, jer su mi se upravo one činile najbliže izvornima. Kasnije sam se polako upoznao i s njegovim autorskim opusom. Čuo sam […]

Naslovnica izdanja. Oblikovanje: Goran Hasanec, NSK

Nakon dvije godine izazovnog i predanog rada djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezinih vanjskih suradnika, stručnoj javnosti predstavljen je priručnik „Univerzalna decimalna klasifikacija – skraćeno izdanje“, koji se temelji na najnovijem UDC MRF iz 2011. godine. Sadrži otprilike 10 000 brojeva klasifikacijske sheme (glavne, opće i specijalne pomoćne tablice), s proširenjima – bilješkama, uputama o primjeni, uputnicama […]

NVDA naredbe za korištenje tipkovnice

„Put od tisuću milja počinje prvim korakom“, poslovica je koja se može primijeniti na aktualne napore Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja svoje usluge želi učiniti dostupnima svima – pa tako i slijepim i slabovidnim osobama. Ta su nastojanja pokazala i prve rezultate: na korisnička računala Knjižnice postavljen je NVDA program (Non Visual Desktop Access), čitač zaslona nastao na […]

Naslovnica programske knjižice Jeste li znali? Iz almanaha hrvatske kulture

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu mjesto je odgovora na mnoga važna pitanja o hrvatskoj kulturi i znanosti. Uz to, jedna je od najstarijih nacionalnih knjižnica u svijetu, s kontinuitetom postojanja duljim od 400 godina. Ipak, njezina najstarija građa starija je od nje same, svjedočanstvo o dubokim korijenima naroda koji svoju kulturu sustavno ispisuje više od deset stoljeća. Uz Dane […]

Razglednica iz fonda Grafičke zbirke NSK, svibanj, 1935., Zagreb

Kto je, srdce, u te dirno Da si tako sad nemirno? Da, upravo je to nemirno „srdce“, kakvim ga je nazivao naš Petar Preradović, ono što mijenja svijet, pokreće ratove i pomiruje narode, navlači osmijeh na lice i jednako tako tjera u plač. Pa tko se to onda drznuo u njega dirnuti?   Amorova strelica U staroj Grčkoj zvali su […]

DSC_0027 (26)

Kada bi u nekoliko riječi trebalo opisati poslovnu godinu koja je za nama, rekla bih da je pred nas bez sumnje postavila velike izazove. Kulturni i ini zahtjevi s jedne te zamjetni nedostatak sredstava s druge strane, natjerali su nas, „kulturne kreativce“, da hrabro preispitujemo vlastite granice, čineći često ono što bismo još jučer smatrali nemogućim. Broj osmišljenih i ostvarenih […]

2-faktori-za-optimizaciju

Uložili ste jako puno truda, vremena i novaca u izradu mrežne stranice. Ne možete se nadiviti kako sve skupa dobro izgleda, međutim web analitika vam pokazuje da vašu stranicu gotovo nitko ne posjećuje. Pitate se zašto se to događa? Odgovor je vrlo jednostavan. Vaša mrežna stranica loše kotira na tražilicama. Kada pričamo o tražilicama, ustvari pričamo o jednini, tj. o […]

Tatjana Blazekovic

Tatjana Blažeković, djevojački Hanžeković, rođena je u Osijeku 1918. godine. Kći je prof. dr. Marijana Hanžekovića, pravnika i ekonomista te profesora književnosti i jezika, koji se bavio gotovo svim područjima ekonomije, osobito financijama, fiskalnim i monetarnim sustavom, bankarstvom, vrijednosnim papirima i burzama. Diplomirala je 1940. godine na zagrebačkom Filozofskom fakultetu na katedri germanistike, a na istom je fakultetu i doktorirala […]

Noć knjige 2012. u Narodnoj knjižnici Sutivan. Kreativna radionica izrade straničnika. Fotografija: Franjo Mlinac

Straničnik (eng. bookmarker), odnosno dočitnica, štionik, knjižnik, knjižni označivač, graničnik, listokaz, stranokaz… Gotovo da nema predmeta kojim se hrvatska lingvistika, kako stručna tako ona laička, toliko inventivno pozabavila, a sve u inat uvriježenom anglizmu. Ipak, riječ je samo o komadu papira kojim označavamo mjesto na kojem smo zastali s čitanjem. Ili to ipak nije kraj priče? Teorija zavjere Povijest straničnika zamagljena je brojnim […]

Carte de l’Istrie et de la Dalmatie : pour servir a l’intelligence des voyages du Cen [Louis Francois] Cassas

Hrvatska obala Jadrana bila je od davnih vremena cilj putovanja mnogih svjetskih putnika, istraživača i znanstvenika, lutalica, ali i brojnih umjetnika. O njezinim prirodnim i umjetničkim ljepotama objavljena su mnoga zapažanja u putopisnome obliku ili memoarskim bilješkama. Spomenike Istre i Dalmacije Europi su tako predstavili i mnogi poznati slikari i graditelji, kao što su Andrea Palladio, Sebastiano Serlio, Vincenzo Coronelli, […]

facebook profile

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu jedinstvena je knjižnica u Hrvatskoj, ali i u europskom kontekstu. Kontinuirano djeluje već 406 godina i jedna je od najdugovječnijih knjižnica, ali i ustanova u Europi (takvim podatkom ne mogu se pohvaliti ni vodeće zemlje Europske unije). Gledano u povijesnom kontekstu, identitet našeg malog naroda upravo opstoji zbog ovakvih „čuvara“ baštine, „hramova“ knjige, ali […]

Logo TEL

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu tijekom mjeseca srpnja predstavila je vrijednu građu iz svojega fonda europskoj javnosti, koristeći status „knjižnice mjeseca“ na portalu Europske knjižnice. S obzirom na ulazak Hrvatske u zajednicu europskih zemalja, računali smo na povećani interes za hrvatska znanstvena i kulturna dobra, koja su oduvijek dio širega, europskoga kulturnog kruga. Tu je činjenicu istaknuo i predsjednik […]

Plakat K

Jedna od osnovnih zadaća Zbirke inozemne Croatice je prikupljanje djela naših autora koja su objavljena izvan granice Republike Hrvatske. Velikan pisane riječi Miroslav Krleža, čiji rođendan slavimo u ozračju ulaska naše zemlje u Europsku uniju, jedan je od najviše prevođenih hrvatskih književnika. U bogatome fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u čijoj je računalnoj bazi Krleža najzastupljeniji autor (1432 […]

Vitezović - katalog

Obljetnice su dobra prilika, možda i jedina, da pozornost posvetimo važnim ljudima iz prošlosti. Ti okrugli brojevi, 100, 200 ili 300 godina, u nama stvaraju čudesno strahopoštovanje. Monumentalno i vrlo ozbiljno nam zvuči podatak da je prošlo 300 godina od rođenja ili smrti ovoga ili onoga; puno važnije nego npr. 236 ili 358 godina. Bilo kako bilo, nakon prošlogodišnje Boškovićeve […]

Banner

Noć knjige 2013., u kojoj je imala priliku uživati cijela Hrvatska, maloj je skupini organizatora trajala mnogo dulje. Utorak, 23. travnja, bio je tek njezino veliko finale. Brojni novinarski upiti, izjave, posljednje pripreme… Što manje vremena za razmišljanje, tim bolje. Jer čovjeku se svakakve misli ušuljaju u već postojeći nemir: je li se i onaj naknadno prijavljeni program našao na […]

Ljudevit Vukotinović, preuzeto s www.crohis.com

Glasan i borben u političkim parolama te skroman u velikim književnim ostvarenjima, hrvatski romantizam realizmu i modernizmu ipak je u naslijeđe ostavio solidan „miraz“, posebno kada je riječ o udaranju temelja modernim književnim vrstama u nas. Mnoga od proslavljenih pera hrvatske književne povijesti krenula su putem koji su zacrtali književnici s početka 19. stoljeća. Među njima se, svojom erudicijom i […]

Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2013.

U petak, 22. veljače, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, jedna od najstarijih nacionalnih knjižnica u Europi, obilježava svoj dan. Njega vezujemo uz dan dovršetka Misala po Zakonu Rimskoga dvora (22. veljače 1483.), prve hrvatske tiskane knjige, ujedno i prvoga europskog misala koji nije otisnut latinicom. Prilika je to da se s ponosom osvrnemo na više od 400 godina postojanja […]

12057-72

Možete li zamisliti kako bi bilo postati članom svih svjetskih knjižnica? Imati na raspolaganju milijune naslova diljem svijeta? Upravo to omogućuje usluga međuknjižnične posudbe, pomoću koje knjižnice svojim korisnicima nabavljaju građu koju nemaju u svojem fondu. Budući da su potrebe korisnika raznolike, a nijedna knjižnica ne može u svojem fondu imati građu koja bi zadovoljila sve zahtjeve, međuknjižnična suradnja u […]

logo 13 A

Voljeli svoj posao ili ne, svima su nam dragi trenuci u kojima možemo zaboraviti svakodnevne obaveze, posvetiti se obitelji, hobijima ili kućnoj siesti. Neradni dani, omiljene obojane rubrike u kalendaru, uglavnom nose imena svetaca ili državnih spomen-dana. Zanimljivo, nijedan neradni dan u Republici Hrvatskoj nije podsjećanje na neki kulturno značajan događaj, nijedan nije posvećen nekom materijalnom ili nematerijalnom dobru hrvatske […]

Bookcrossing_logo

Može li knjiga biti zarobljena?  Među mnoštvom naslova na policama kućnih i javnih biblioteka kriju se i ona djela koja dugo nisu susrela svojeg čitatelja, tu poželjnu adresu svakoga literarnog svijeta. Bez čitatelja, koji knjigu čita, spoznaje i kreativno ugrađuje u vlastiti svjetonazor, promašen je smisao knjiškog postojanja. Zarobljena knjiga je, jednostavno, knjiga koja je zaboravljena. BookCrossing je svjetski pokret […]

Božićna čestitka iz Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Šetnja kroz bogatu božićnu simboliku šetnja je kroz slojeve kulture, povijesti, etnografije i sjećanja svakog naroda koji slavi ovaj blagdan, obojen porukama mira, radosti i vjere u svijetlu budućnost čovječanstva. Prema kršćanskom vjerovanju, naime, Bog se rodio kao čovjek kako bi ponio breme ljudstva, koje je prvotno stvorio na svoju sliku. Taj obrat za kršćane je nada, svjetlo koje simbolično […]