Potvrdu da se Hrvatska može smjestiti uz bok velikih svjetskih kulturnih središta, možemo pronaći u činjenici da se sedamdeset i devet crteža austrijskog dvorskog baroknog arhitekta Johanna Bernharda Fischera von Erlacha ne nalaze u bečkoj Albertini ili Kunsthistorisches Museumu već u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. To je zasigurno jedna od najvrjednijih i najcjelovitijih zbirki Fischerovih crteža […]
Ambroz Gubec, poznatiji kao Matija, zvan još i beg, na današnji dan, 9. veljače 1573. godine, sudjelovao je u bitki kod Stubičkih Toplica, koja se pokazala odlučujućom za jednu pobunu, ali i njegov život. Nekoliko dana kasnije, 15. veljače, okrutno je smaknut u Zagrebu na Trgu svetog Marka. Rođen je oko 1548. godine u Hrvatskom zagorju u mjestu Hižakovec, koje […]
Iako se zbog svoje melankolične prirode Aleksandar Marks uvijek smatrao nevažnim umjetnikom, njegove zasluge za hrvatsku kulturu su neprocjenjive. Bio je glavni crtač i prvi nositelj likovnog izričaja koji su Georges Sadoul i André Martin 1958. godine u Canessu nazvali École de Zagreb – Zagrebačka škola /crtanog filma/. Životni put Aleksandra Marksa zvanog Šaco započeo je u Čazmi na […]
Na razglednicama ili kartolinama, kako ih neki zovu, zaustavljena su u vremenu brojna mjesta, gradovi, običaji, ljudi, pričajući priče o vremenu kojeg više nema. Na tankom se kartonu često nalazi prikaz nekog mjesta, veduta grada, marina u suton te osobna poruka kojom pošiljatelj šalje svoje misli, vesele ili tužne poruke primatelju. Čuvajući uspomenu na prostor u određenoj točki vremena ili […]
Roman za mlade Zorana Pongrašića Krive su Seka i Seka iznenađuje naslovom jer je jedna od protagonistica majmunica, a druga novorođenče. Beba i mali majmun nikako ne mogu biti krivi ni za što osim što su spletom okolnosti zajedno završili u kolicima. Još jedan iznenađujući faktor jest to što su događaji iz romana u policijskom dosjeu nazvani Operacija Majmun te […]
Tema o posvojenoj dvanaestogodišnjoj djevojčici otkriva nesigurnost mnoge djece čiju je sudbinu odredila tuga, osamljenost i vezanost uz samo jednu stariju osobu, ali osobu koja im je ušla pod kožu. Djevojčica Li je drugačija, čudnovato odjevena, ne zna komunicirati, i kada joj je teško, teta Nada je uči kako disati, jer o disanju ovisi život. Kroz iskrzane slike saznajemo detalje […]
Književnica Ivana Šojat u romanu za mlade Oblak čvoraka ulazi u dječji emocionalni svijet. Kad gledamo današnju djecu, vidimo da je mnoštvo maski uništilo njihovo pravo da budu djeca i da je po njihovim svjetovima poprskana plava tinta bola, počevši od škole prepune nesporazuma do obitelji gdje djeca traže utočište. Bol te tamne mrlje tuge stvarnost je mnogih mališana u […]
Susret u Dubrovniku slojevita je i poželjna literatura za goste iz mnogih stranih zemalja koji dolaze u Hrvatsku, a posebno one iz Koreje. Autor romana, nekadašnji zastupnik u korejskom parlamentu, kroz svoju profesionalnu karijeru i posjete dobro ju je upoznao. No u fokusu romana su, uz Hrvatsku, i druge južnoslavenske zemlje, primjerice Bosna i Hercegovina – zbog ratnih stradanja i […]
Jedan petogodišnji dječak i jedno lane upoznali su se u nepredvidivim okolnostima Drugog svjetskog rata pokraj ubijenih tijela srne i jelena. Prema svjedočanstvu književnice Anđelke Martić, dječak Željko zaista je postojao te se u šumi Papuka brinuo o malom lanetu za vrijeme bombardiranja i borbi, hraneći ga na bočicu. Željko je barem imao oca pokraj sebe, a o majci je […]
S ovog je svijeta prije točno godinu otišla jedna od najznačajnijih hrvatskih dječjih književnica Maja Gluščević, poznata i po svojem radu u filmskoj industriji. Scenaristički je osmislila omiljenu dječju seriju Jelenko i napisala scenarij za igrani film Vuk samotnjak. Među njezinim popularnim naslovima za djecu su i Klopka za medvjedića, Bundaš iz petog be, Bijeg u košari te brojna druga […]
U fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kriju se brojna čudesa. Najslađa su ona koja nas pronađu slučajno (pod pretpostavkom da u slučajnosti vjerujemo). Istražujući bilješke, katalog Knjižnice i reference, u misli se šulja Borges i njegova opčinjenost labirintom. Jer kada uđeš u svijet čarolije, iz njega je jednostavno teško izaći. Ako to uopće želimo. Istražujući život Slavoljuba Eduarda […]
Na današnji dan, 15. siječnja 1992. godine, Republiku Hrvatsku priznalo je svih dvanaest članica tadašnje Europske zajednice kao i Austrija, Mađarska, Bugarska, Kanada, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Već prije Hrvatsku su priznali Slovenija, Island, Ukrajina, Vatikan, San Marino i mlade baltičke države, a nakon njih, tijekom 1992. godine, uslijedila su priznanja drugih naroda. Tijekom trideset godina Republika Hrvatska međunarodno […]
Na današnji dan prije točno četiri desetljeća preminuo je Miroslav Krleža. Posljednje mjesto na kojem se zadržao, osim vječnosti, bila je Vinogradska bolnica, tadašnja Klinička bolnica „Dr. Mladen Stojanović“, u koju je stigao 1. prosinca 1981. godine izmučen bolešću i nedavnom smrću supruge Bele. O odlasku „najvećeg od najvećih“ pisali su mnogi, a čine to i danas, uglavnom obljetničarski, prisjećajući […]
Zašto nam je potrebna retorika, kamo idu ideje, zašto već sutra pročitati knjigu i što rade hrvatski znanstvenici i kulturnjaci, a čime se bave knjižničari, poslušajte u DigiLab NSK Podcastima! Platon je smatrao da je ideja temelj stvarnosti, a Kant da je ona praslika uporabe razuma. Stvaranje ideja je i ono što nas čini ljudima, dobrima i lošima. Svatko ima […]
U Podravini, pitomom kraju na sjeveroistoku Hrvatske, smjestilo se selo Gruntovec. Njega se, doduše, ne može naći na geografskim kartama, ali postojano živi u kolektivnom sjećanju, generacijama. Njegovi stanovnici živopisni su, autentični i stvarni: Dudek, Regica, Babica, Cinober, Presvetli… Gruntovčani. Njihov je „roditelj“ književnik, novinar, glumac i redatelj Mladen Kerstner (Ludbreg, 8. srpnja 1928. – Zagreb, 9. rujna 1991.). Iako […]
Bonaventura Duda (Roko) (Rijeka, 14. siječnja 1924. – Varaždin, 3. kolovoza 2017.) bio je poznati teolog – bibličar, jedan od najomiljenijih zagrebačkih franjevaca. Dugi je niz godina boravio u franjevačkom samostanu na Kaptolu 9, koji je povijesno središte, osobito mladih kršćana, te jedno od kultnih mjesta izvornog kršćanstva u metropoli.
Vesne Krmpotić sjećamo se uz obljetnicu njezina rođenja. Rođena je 17. lipnja 1932. u Dubrovniku, a umrla je u Beogradu 21. kolovoza 2018. Jedna je od onih pjesnikinja koje podsjećaju na antičke jer njezina pjesnička aureola sjaji i blistat će dugo u hrvatskoj književnosti. Nagrađena je Nagradom Ivan Goran Kovačić za roman Brdo iznad oblaka, Nagradom Vladimir Nazor za životno […]
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, tijekom dugih stoljeća njezina postojanja, radio je velik broj istaknutih osoba koje su svojim djelovanjem ostavile trag u domaćoj i svjetskoj kulturi i znanosti. Jedna od njih je i Eva Verona, koja je svojim radom i postignućima zadužila hrvatsko knjižničarstvo te je malu knjižničarsku zajednicu, kako ističe prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, učinila […]
Stih jedanaesterac iz Frankapanove pjesme Pozvanje na vojsku uklesan je uz njegovo poprsje u zagrebačkoj katedrali, kamo su 30. travnja 1919. položene njegove kosti i kosti njegova šurjaka Petra Zrinskog. Dvanaesterci Petra Zrinskog Viruj Nimcu, da znaš, kako suncu zimsku nose u sebi zloguku opomenu, pogotovo kad se sagledaju u kontekstu njegova utamničenja i pogubljenja. Stihovi koje su Petar Zrinski […]
Na dječji roman Krešimira Butkovića „Bok, Roko!“ osvrćemo se uz Međunarodni dan dječje knjige te Svjetski dan svjesnosti o autizmu, koji se obilježavaju 2. travnja. U romanu je opisan autizam osnovnoškolca i svi problemi s kojima se takva djeca suočavaju. Djelo je izašlo u biblioteci Zvonko – klub prvih pisaca i nagrađeno je književnom nagradom za najbolji neobjavljeni prozni rukopis […]
Slava Raškaj hrvatska je slikarica rođena 2. siječnja 1877. u Ozlju. Osnovnu i srednju školu završila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču, gdje dobiva i prve poduke iz crtanja. Kasnije školovanje nastavlja u Zagrebu, a ovdje njezin slikarski talent primjećuje Isidor Kršnjavi te je upućuje na školovanje u Zavod za gluhonijeme. Pohađala je Kraljevsku žensku stručnu školu u Zagrebu, tečaj […]
Život je mnogima prepun tjeskoba, a crne rupe u našim mislima i prepreke koje poput vrpci treba razvezati sprječavaju nas da ostvarimo želje koje su za nas neizrecivo važne. U zrelim godinama osobe postanu svjesne neponovljivosti trenutaka, a mnogi tvrde da svatko ima pravo na sreću. Uz Međunarodni dan sreće 20. ožujka ne možemo zaboraviti neprocjenjive razlike u pogledima na […]
Kad si nadahnut nekim velikim ciljem, nekim izvanrednim projektom, misli pomiču granicu, um svladava ograničenja, svijet se širi u svim smjerovima i odjednom se nađeš u novome u čudesnom svijetu. Uspavane snage, vještine i darovitosti ožive i shvatiš da si mnogo veći nego što si ikada sanjao. Ljubav i duhovnost u suvremenom svijetu nisu dio poslovnog, profesionalnog plana, organizacije društva; […]
Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu mali je muzej blagdanskih želja. Premda njihovi pošiljatelji i adresati gotovo sigurno više nisu među nama, tople, rukom ispisane poruke nadživjele su trenutak u čijem povodu su nastale. Jer godine žure, blagdani se slave, životi prolaze. No, ljubav i privrženost, zabilježene na poleđini šarenog božićnog motiva, kao da žive i danas. Držeći […]
Svatko ima neko posebno tajnovito mjesto kamo može svratiti u šetnji i u skrovitosti ponekad čuti zvonkolik cvrkut ptica, slobodnih po osobini da se mogu vinuti u nebo. Lepet ptičjih krila je u jutro bilo kojeg godišnjeg doba poseban dok ga mi, obični ljudi, promatramo s tla. Sloboda da mogu letjeti krilima jedna je od osebujnih atributa bića koja su […]
Prošlo je deset godina otkako nas je napustila Vesna Parun, pjesnikinja mediteranskih korijena i senzibiliteta, koja je postala sinonim za ljubavno pjesništvo nostalgičnog raspoloženja. Pisala je neprekidno, mnogo, a svojim se najuspjelijim stihovima uspjela profilirati u najistaknutiju hrvatsku pjesnikinju druge polovice 20. stoljeća. Malo je poznato, a u kontekstu njezina nekonvencionalnog života pomalo i neobično, da je Vesna Parun iza […]
Poezija kroz čije se stihove provlači motiv jeseni u domaćem je pjesništvu šarolika poput jesenjih boja. Jesen je nerijetko metonimija za zrelo razdoblje čovjekova života, plodnost, no i nagovještaj odlaska, smrt. Kada bismo se poigrali sinegdohom pa je pokušali imenovati nekom drugom riječi, nasuprot proljetnom buđenju, jeseni bi pristajalo zrenje. Ako bi joj pokušali pridati temeljni osjećaj, možda bi to […]
U opsegom maloj, ali namjerom i tematikom značajnoj knjizi De situ Illyriae et civitate Sibenici (O smještaju Ilirije i o gradu Šibeniku, 1487.) šibenski humanist svjetskog glasa Juraj Šižgorić opisuje rodnu Iliriju, njezinu povijest te podrijetlo i običaje ilirskog naroda. Pri pisanju se oslanja na uobičajenu humanističku „lektiru“ – antičke povjesničare i suvremene talijanske humanističke autore. U njezinu petom poglavlju, […]
U Grafičkoj zbirci NSK baštinimo brojne primjere crtačke ili grafičke umjetnosti tematski vezane uz prikaz mora. Iskonska veza mora i čovjeka je bila neiscrpan izvor nadahnuća umjetnicima od antike pa sve do danas. Neizvjesna sezona i turistički minusi ne priječe nas da osjetimo specifičan doživljaj inspiriran morem, kroz oči umjetnika, dizajnera pa i jednog kartografa. Ideje artefakata kreću iz različitih […]
Zapanjujuće je kako često žalimo za stvarima koje u životu nismo napravili ili su nas mimoišle. Jedna od njih mogla bi biti i to što nismo osobno upoznali pustolova i novinara Željka Malnara, koji je preminuo 9. srpnja 2013. godine nakon burnog života, proživljenog po mjeri stotinu drugih. Poslije čitanja putopisa po Lici autora Mije Jaića Ličkog, bjelodano je da […]
Koliko su putevi ljubavi nepredvidivi i koliko malo istine o sebi i drugima čovjek zapravo posjeduje, govori nam roman engleske književnice i harfistice Hazel Prior „Ellie i graditelj harfa“. Neobični ljudi drugačijeg ponašanja, ali dobri u duši, tema su mnogih romana i filmova. Ovdje je kao osebujna ličnost istaknut lik Dana Hollinsa koji na povučenom malom imanju gradi predivne keltske […]
Prije 130 godina, 14. lipnja 1890. godine, u Jastrebarskom se rodio hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, ilustrator, scenograf, likovni pedagog Ljubo Babić. Umjetnik koji je za života ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj umjetnosti svojim krajolicima, portretima, motivima iz narodnih priča, brojnim ilustracijama u različitim knjigama, scenografijama. Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu posebno je zanimljiva njegova uloga u osnivanju njezine Grafičke […]
U nedavnom tekstu istaknuli smo putovanja kao jednu od potreba ili užitaka kojih smo se morali odreći u današnjim vremenima. U ovoj prigodi, naš se osvrt tiče ispijanja kava i kavica u kavanama ili omiljenim kafićima. Zagreb, gledan očima stranaca, često se povezivao uz fenomen učestalog i višesatnog druženja uz kavu, u brojnim kafićima, kavanama i na gradskim terasama, bilo […]
Putovanje u mjestu Nade Mihaljević dječji je roman koji vješto oslikava česte dječje probleme i sudbine u suvremenoj hrvatskoj stvarnosti, ali i globalno. Njegova fabula, vezana uz dvoje mlađih gimnazijalaca, Luku i Lanu, pokazuje koliko djecu raduju putovanja u mjestu, dakle radosni postupci i događaji te raspleti u njihovim složenim dječjim svjetovima u obitelji, školi i među prijateljima. Književnica Nada […]
U novim okolnostima na koje se još uvijek privikavamo i koje nam većini još uvijek djeluju sasvim nestvarno, čeznemo za mnogim stvarima, običajima, navadama koje su bile sastavni dio naših života prije pojave virusa. Druženje s prijateljima uz pijenje kave, odlasci u prirodu, šetnje, putovanja… Putovanja – poslovna, turistička, avanturistička, studijska, u svrhu rekreacije, kraćeg ili dužeg trajanja, tijekom dvadesetog […]
„Kaiser je abdicirao 9. studenoga. Primirje je potpisano 11. studenoga pa je slavio cijeli svijet, stvarajući tako gotovo idealne uvjete za masovnu bolest. Tisuće su izišle na ulice Lime u Peruu i tako pokrenule eksploziju gripe sljedećih dana. Svečani bal koji je Crveni križ upriličio u Nairobiju polučio je sličan učinak u Keniji, dok je u Londonu pjesnik Ezra Ponud […]
Aktualna svjetska pandemija, između ostalog, ukazala je na važnost javnog zdravlja i nužnost funkcioniranja institucija koje o njemu brinu. Tim povodom izdvojili smo pojedine plakate, letke i zidne novine koji se čuvaju u Grafičkoj zbirci NSK, a posvećeni su zdravlju pojedinaca i zajednice te ujedno svjedoče o povijesti hrvatskog zdravstva. Iako svjedoci minulih vremena, njihove poruke uvelike podsjećaju na one […]
Američki filmski glumac, režiser, pisac, skladatelj, producent, genij kinematografije Sir Charles Spencer Chaplin rođen je u Londonu 16. travnja 1889., a umro u mjestu Corsier-sur-Vevey u Švicarskoj 25. prosinca 1977. godine. Unatoč tomu što svoj život započinje u iznimnom siromaštvu, tijekom života postao je jedan od najcjenjenijih i najkreativnijih ljudi u povijesti filma, prva svjetska filmska zvijezda, bogatiji i od […]
Kao vrstan dječji književnik, Želimir Hercigonja svoje umjetničke kvalitete posebno je pokazao u dječjim bajkama. Međutim, u djelu koje smo izabrali kao izrazito zanimljivo štivo za djecu, isprepleo je različite priče o životinjskim bićima na poljima, livadama i u jezerima. Dječje priče ovdje ispripovijedane možda možemo okarakterizirati i kao basne. Ipak, to su većinom pripovijetke o životinjama, premda u ovoj […]
Prošlo je točno dvadeset godina od odlaska legendarnog Ive Robića, hrvatskog pjevača i skladatelja, neprežaljenog Mistera Morgena, koji je svojim šlagerima zabavljao goste ljetnih terasa, publiku brojnih domaćih i međunarodnih pozornica kao i slušatelje radiopostaja diljem zemlje i svijeta. Ivo Robić rodio se 29. siječnja 1923. godine u Garešnici, osnovnu i srednju školu polazio je u Bjelovaru, a u Zagreb […]
Izložba plakata iz Grafičke zbirke NSK priređena je kao svojevrstan hommage i podsjetnik na filmsku ikonu, kazališnog, filmskog i TV glumca, oskarovca, režisera, producenta, pisca, filantropa i karizmatičnu ličnost Kirka Douglasa (1916. – 2020.). Issur Danielovitch Demsky, sin siromašnih židovskih useljenika iz Bjelorusije u Ameriku, postao je jedna od najsjajnijih filmskih zvijezda zlatnog doba Hollywooda. Glumio je u 90-ak filmova […]
Nekome tko ga je poznavao, mjesec siječanj vrijeme je prisjećanja na Mladena Bjažića. U njemu se rodio davne 1924. godine, a i preminuo, ima već tri, premda se čini kao da je još jučer bio ovdje. Nasmijan, prepoznatljivo guste kose i brka, s naočalama kroz koje je, čini se, svijet bio ljepše i nasmijanije mjesto. Takvoga će ga, bez sumnje, […]
Zima zasigurno nije topli ljetni mirisavi dan dok bridi po prstima. Ni u ovoj zbirci ona nije igralište niti igra za djecu, a bjelina prvog snijega je neumoljivom rukom izbrisala dva dječja života koje je u planinsku vrlet povukao njegov miris. Kroz stihove zbirke lomi se tragedija u bijelom, osluškuju se dječji koraci u snijegu, traže stope s porukom da […]
Rastanci, roman Mani Gotovac, posljednja je knjiga proizašla iz njezina pera. Premda je riječ o tekstu s autobiografskim elementima i dominantno ljubavnim predznakom, autoričin odlazak dao mu je dodatnu, simboličnu dimenziju, pretvorivši i same promocije održane u Zagrebu i Splitu u niz rastanaka. Velika i jedinstvena Mani, možda tek sluteći, na poseban je način, znalački i precizno, odabrala posljednji komad […]
Budući da je ove godine Mjesec hrvatske knjige tematski posvećen glazbi, kao prigodan popratni tekst koji objedinjuje dvije umjetnosti, književnost i glazbu, za analizu je izabran libreto Ero s onoga svijeta Milana Begovića, koji je ovaj hrvatski književnik spjevao prema narodnoj priči, a skladatelj i dirigent Jakov Gotovac uglazbio kao komičnu operu u tri čina. Autor Miljenko Buljac, slavist, pedagog […]
Jorge Luis Borges argentinski je pisac i jedan od najslavnijih književnika 20. stoljeća. Premda je bio i pjesnik i esejist, najpoznatiji je po svojim kratkim pričama. Iz zbirke pripovijedaka Aleph, povodom 120. godišnjice Borgesova rođenja, izdvojit ćemo dvije posebno zanimljive: Zahir i Aleph. Interesantno je i da je jedan od najpoznatijih suvremenih književnika, Paolo Coelho, rođen istog dana (24. kolovoza, […]
Dragi prijatelji po knjizi, došao sam iz daleka svijeta reći vam da je planeta na kojoj rastete prepuna čudesa – i još čudesnijih knjiga. Upravo su me one dovele k vama. Bile su moja karta, moje svjetlo u tami dugog putovanja. No tome knjige i služe, zar ne? Junaci iz vaših knjiga naučili su me da moram tražiti srcem. Vaše […]
Nada Iveljić klasik je hrvatske dječje književnosti zbog svojeg pažljivog izbora tema za djecu napisanih s puno mašte, ali i zbog brojnih realističnih motiva iz hrvatske stvarnosti protkanih originalnim idejama koje će privući najmlađe. Njezina zbirka Nebeske barke zapravo je izbor iz već objavljenih zbirki priča koje je u jedno izdanje objedinio dr. sc. Joža Skok. U njoj čitamo pripovijetke […]
Mnogo je različitih pogleda na planinu, objašnjava u uvodnim retcima svoje nove knjige Edo Popović, hrvatski prozaist, planinar, „hodač“, zaljubljenik u Velebit i sve ono što on jest, najavljujući tako čitatelju osobni, na trenutke intimni osvrt na jedan prostor. Uistinu, ova knjiga u središte svojeg interesa prvenstveno stavlja čovjekov odnos prema planini, pri čemu je on hodočasnik, homo viator, a […]
Svijet je košnica osoba svih dobi i svatko ima neku važnu želju. Tko ispunjava želje, tko se o svim tim željama brine i kome će se ostvariti – nitko ne zna. Budimo iskreni, baš svatko ima popis želja čijem bi se ispunjenju radovao. Najčešće ljudi žele više novca, ali to kod glavne junakinje ovog romana nije slučaj. Nedužna, romantična kitničarka […]
Za profesoricu hrvatskoga jezika malo je toga zanimljivo kao doseliti se u kvart čije ulice nose imena proslavljenih domaćih književnika. Slučajnost koja to vjerojatno nije od obične šetnje često načini pravu malu avanturu. Stihovi, ulomci i asocijacije naviru kao bujice poslije kiše, a zajedno s njima i želja da se zaviri u poneku davno odloženu knjigu, koja je, studentskom terminologijom, […]
Djelo Čuvar izgubljenih stvari žanrovski nije jednostavno definirati kao roman. Unutar njega smješten je velik broj pripovijedaka o različitim stvarima koje su njihovi vlasnici gubili na različitim mjestima. Mogli bismo ga odrediti kao roman-mozaik koji je napisan poput puzzle-slagalice pripovijesti iz života, koja odražavaju životno tkanje kao pletivo dobre bake, odnosno sve živote kao kockice koje čine jedinstvo cijeloga svijeta. […]
Roman o životu dječaka Joea čiji je otac milijarder na diskretan način ruši nametnuta društvena ograničenja čiji je uzrok u novcu. Joeov otac, stariji gospodin Spud, obogatio se na proizvodnji ugodnijeg i drugačijeg toaletnog papira nakon što je godinama kao tvornički radnik motao toalet-papir za masovnu proizvodnju. Zanimljivo je da je taj čovjek, „preko glave zaposlen“, sačuvao blizak odnos sa […]
Svake godine otprilike u isto vrijeme, pod težinom obaveza proizišlih iz priprema Noći knjige, ideja leta postaje izrazito primamvljivom. Pogled i nehotice luta prema nebu, odmarajući se uz bezbrižnu igru pernatih nebeskih putnika. Prividna lakoća njihova kretanja i poigravanje zračnim strujama kao da jasnije ocrtavaju okvire kojima smo zarobljeni mi, Zemljini šetači. Sila teža koja nas je prikovala uz tlo […]
Tek na 22. stranici nekog online kataloga odlučila sam se za „ljubić“ koji je u naslovu imao pse. „Pitka, zabavna i topla priča koja će osvojiti srca čak i onih čitatelja koji misle da nisu ljubitelji pasa“, kaže reklama na naslovnici. Nakon prvih rečenica odmah se možemo prepustiti romanu koji predstavlja likove, više ili manje uspješne, preuspješne, neuspješne i na […]
Čitati tekstove Alessandra Baricca obično predstavlja osobit doživljaj. Riječ je autoru koji zna zarobiti svojega čitatelja, ne toliko sâmom pričom, koliko načinom pripovijedanja, stilom, sugestivnošću odabranih riječi. Čarolija od proze, moglo bi se reći, i to proze koja se često zatekne u sferi poetskog, lakoćom i nenametljivošću, karakterističnom upravo za velike autore. Način na koji doživljavamo svijet od cjeline često […]
Život kao ostvarenje komunikacije, sretna obitelj, sreća i radost, život kao postojanje u miru – izgubljen je za glavnog junaka romana Tirza nizozemskog književnika Arnona Grunberga, čiji je uradak proglašen jednim od najznačanijih suvremenih romana u Nizozemskoj. I dok je glavni junak Hofmeester zaronio u svoj svijet, sasvim narušen, svijet koji je napustila supruga, a kćeri ga ne razumiju (kao […]
Kao zaljubljenicu u romane Marije Jurić Zagorke, koje je, sudeći prema autobiografskim zapisima, sama često podcjenjivala, uvijek me iznova iznenadi veličina opusa proizišla iz njezina pera. Opus je to koji je teško u cijelosti sagledati, koji je tek djelomično vrednovan, žanrovski šarolik, rasipan po hrvatskoj periodici, potpisan brojnim pseudonimima. U njemu dominiraju povijesni romani, pisani po diktatu romana-feljtona, u kojima […]
Zbirka „Paralaksa“ Ivane Čagalj, treće laureatkinje Anđelko Novaković, osebujan je postmodernistički pjesnički rukopis, koji na hrvatsku pjesničku scenu dovodi dašak novosti i autentičnosti. Premda je autorica poeziju objavljivala u časopisima Mogućnosti, The Split Mind, Odraz, Kvartal, Dišpet i zbornicima Rječilišta, Knjige uživo i Poezina, pred nama je njezina prva samostalna zbirka pjesama te ova činjenica zaslužuje da joj za trenutak […]
U društvu koje već dulje vrijeme u umjetnosti, književnosti, kazalištu i novinarstvu traga za „vješticama“, književnica Nada Mihaljević daje priliku upravo za tako nešto. No unatoč tome što je njezin roman zakoračio i u neke druge, okultne svjetove, autorica ne mami mladu populaciju da se bavi ezoterijom i magijom, nego književno djelo uljepšava zagonetkama s raskršća svjetova, dajući mu „štih“ […]
„Ponekad me nakostriješi strava kad pomislim koliko je toga nestalo i zauvijek se izgubilo u slikama i glasovima današnjeg Zagreba. Baš zato su mi naše purgerske riječi tim draže.“ Ovim je rečenicama svoja razmišljanja podijelio s nama Marijan Grakalić, urednik Rječnika purgerskih riječi i izraza, objavljenog 2015. godine. Na stotinjak stranica modre knjižice u tvrdom uvezu donosi pregršt zagrebačkih riječi […]
Petar Pan, lik iz istoimenoga dječjeg romana škotskoga književnika J. M. Barriea, simbol je sretnog, nesputanog djetinjstva, neobilježenog tragedijama, traumama i zlostavljanjima kakvima su u suvremenom društvu djeca često izložena. Međutim, lik Petra Pana ipak je izrastao iz obiteljske tragedije svojega autora, koji je nesretnom okolnošću izgubio brata, što ga je životno obilježilo. Uz ovogodišnji Međunarodni dan dječje knjige, 2. […]
Roman Grička vještica Marije Jurić Zagorke djelo je koje u svojoj fabuli i narativnoj tehnici nosi toliko napetosti i iznenađenja da s pravom može konkurirati svjetskim romanima koji se temelje na povijesnim činjenicama, ali su ipak u najvećoj mjeri literarizirani. Mnogim intelektualcima povijesna tema progona vještica čini se neozbiljnom jer svaki čovjek zdravog razuma po svoj prilici zna da vještice […]
Gospođo Nebesny, čestitam Vam na osvojenoj Nagradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja će Vam biti uručena na svečanoj proslavi Dana NSK. Što za Vas znači ovo priznanje koje Vam je dodijelila krovna institucija Vaše struke? Hvala najljepša na čestitkama, to je zaista ugledno priznanje koje mi pričinja i osobno, i profesionalno zadovoljstvo. Čast je stati uz bok dosadašnjih […]
„U tvom svijetu možda to ne bi bila velika vijest, ali ovdje jest: jedna je žena umrla, a jedan čovjek nestao.“ Rečenica iz pisma koje botaničar Friðrik Friðjónsson upućuje svome neimenovanom prijatelju na kraju ovoga nevelikog romana na najjednostavniji način sažima njegovu fabulu, u djelu u kojemu fabula možda i nije toliko važna. Dvije naoko nepovezane priče povod su za […]
Hrvatski književnik Tomislav Marijan Bilosnić svojim je književnim radom odavno prešao granice naše zemlje i postigao značajne uspjehe na međunarodnome planu. Deset njegovih djela prevedeno je na strane jezike i objavljeno u inozemstvu. Njegove knjige možemo čitati na engleskom, španjolskom, talijanskom, njemačkom, francuskom, japanskom, nizozemskom, albanskom, mađarskom, makedonskom, slovenskom, bugarskom, turskom, romskom, ruskom, portugalskom, rumunjskom i poljskom jeziku. Bilosnić je […]
Oba romana Harper Lee, Ubiti pticu rugalicu i Idi postavi stražara, klasici su američke književnosti. No otvaranjem teme rasnih sukoba te događaja iz djetinjstva i mladosti glavnih junaka nadilaze američke probleme i ulaze u kanon svjetske literature. Roman Ubiti pticu rugalicu američka spisateljica Harper Lee objavila je 1960. godine i za njega primila Pulitzerovu nagradu, Predsjednikovu medalju slobode i brojne […]
Jedna od vrijednosti koju čuva Bibliotheca Zriniana, čuvena knjižnica obitelji Zrinski, jest Putni tovaruš, maleni molitvenik iz 1661. godine, koji je priredila i objavila Ana Katarina Zrinski, starija sestra Frana Krste Frankopana i supruga Petra Zrinskog, koji su svoje živote tragično okončali u Bečkome Novom Mjestu 1671. godine. Zrinsko-frankopanska urota, koja je Hrvatsku zavila u crno, svojom je tragedijom na […]
Najljepše godine života su one koje još nismo proživjeli. (Iz dnevnike Alice, jedne od glavnih likova ovog romana.) Započeti roman nečime toliko napetim kao što je gužva na aerodromu u zračnoj luci Kennedy u New Yorku, znači dočarati atmosferu događaja u kojoj se prepliće neopisivo mnoštvo ljudi i njihovih života na raskršću. Ondje se, bez ikakve želje za pustolovinom, susreću […]
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na osobit je način povezana s obitelji Zrinski, prvenstveno zahvaljujući činjenici da se u njezinu fondu nalazi Bibliotheca Zriniana, knjižnica ove čuvene velikaške obitelji, jedna od najvrjednijih obiteljskih knjižnica u Hrvatskoj. Tu je i autograf opere Nikola Šubić Zrinski Ivana pl. Zajca, koji je dio Zbirke muzikalija i audiomaterijala, a brojne vizualne prikaze Zrinskog […]
U Rio de Janeiru 5. kolovoza započinju 31. olimpijske igre, prve u Južnoj Americi. U 16 dana na sportske terene trebalo bi izaći više od deset tisuća sportaša, natječući se u sveukupno 39 sportova, promovirajući ideje zajedništva, ustrajnosti, tolerancije i fair play-a. Povijest Olimpijskih igara kao značajnoga sportskog događaja seže daleko u doba antike. Tada je to bio naziv za […]
Dan grada Zagreba slavi se 31. svibnja, na dan Majke Božje od Kamenitih vrata. Priča o povezanosti Grada i njegove zaštitnice seže još u ona vremena kada gradska vrata nisu bila otvorena svakome, a štitile su ih slike svetaca. Kamenita vrata bila su jedna od trojih većih vrata, tj. kule kroz čije lukove se moglo ući u Gradec, grad koji […]
Johann Weichard Valvasor (Janez Vajkard Valvasor, Ljubljana, 1641. – Krško, 1693.) bio je kranjski plemić, putnik po Europi i Africi, prijatelj brojnih učenjaka svojega vremena, tiskar i izdavač, proučavatelj heraldike, numizmatike, sfragistike i jedan od prvih sustavnih kartografa na ovome području. Bavio se izučavanjem Cerkniškog jezera, što mu je u konačnici donijelo priznanje i članstvo engleskoga Kraljevskog društva, a dopisivanja s […]
Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan, kojim kršćani slave jednu od centralnih dogmi vjere, Isusovo uskrsnuće. Ovaj je naziv blagdana uvriježen kod rimokatolika, dok ga pravoslavni vjernici nazivaju Vaskrs. Jedan od najstarijih izvora koji govore o Uskrsu jest Pashalna homilija iz 2. stoljeća koju je napisao Meliton Sardski. Sokrat Skolastik u 4. stoljeću govori da je slavljenje Uskrsa nastalo […]
Svake četvrte godine, u veljači, kalendar nas podsjeti na složenost odnosa nebeskih tijela. Jedan dan više u mjesecu koji inače prolazi brže od ostalih signalizira nam da se nalazimo u prijestupnoj godini, onoj u kojoj nastojimo uskladiti zemaljske cikluse s kozmičkim – tj. kalendarsku godinu s astronomskom. Matematika je jednostavna: da bi Zemlja obišla Sunce, potrebno joj je 365 dana, […]
Europsko tlo početkom 16. stoljeća poprište je vojnih, političkih i nadasve vjerskih turbulencija. Carigrad je odavno u rukama Turskog Carstva, koje sada snage usmjerava prema sjeveru, a reformizam lagano kuca na vrata rimske kurije. Biskup modruški U vihoru previranja Zadranin Šimun Kožičić Benja, tada već modruški biskup, u nekoliko navrata putuje u Rim gdje od Svete Stolice traži pomoć za […]
Frančeska Liebmann prva je laureatkinja Nagrade Anđelko Novaković, koju Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodjeljuje s namjerom poticanja literarnog stvaralaštva mladih. Zahvaljujući toj činjenici, jer prvi se uvijek pamte, osigurano joj je posebno mjesto u povijesti ove Nagrade, kojoj danas tek predviđamo svijetlu budućnost. Ipak, njezina poezija urezala bi nam se u pamćenje i bez spomenutog konteksta. Prema […]
U nedjelju, 30. kolovoza 2015., napustio nas je prof. dr. Aleksandar Stipčević, arheolog, albanolog, bibilolog, bibliograf i knjižničar, erudit i entuzijast širokih interesa, zaljubljenik u knjigu i svoje rodne Arbanase, čovjek koji je ostavio značajan trag u znanosti i velikom broju hrvatskih institucija. Jedna od onih u kojima je radio bila je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Pretraživanjem […]
Ako je vjerovati Upisniku knjižnica na internetskoj stranici Ministarstva kulture, u Hrvatskoj postoji ni manje ni više nego 1581 knjižnica. Dijelimo ih na školske, visokoškolske, sveučilišne, općeznanstvene, narodne i specijalne knjižnice, a tu je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao središnja informacijska institucija u Republici Hrvatskoj. Velika konkurencija kada je u pitanju dodjela priznanja „Knjižnica godine“, koje je […]
U tjednu u kojem obilježavamo Dan grada Zagreba, uz Blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavlja sasvim posebno izdanje. Monografija „Slobodni i kr. glavni grad Zagreb“, objavljena 1913. godine, otisnuta je u novom ruhu – s reprodukcijama djela znamenitih hrvatskih likovnih umjetnika i uvodnim tekstom povjesničara i književnika Vjekoslava Klaića. Izvornik ovoga djela pohranjen je […]
„Pisac nikada ne stoji uz one koji stvaraju povijest, nego uz one koji zbog nje trpe.“ Ovu glasovitu rečenicu koju je izgovorio Albert Camus prigodom dodjele Nobelove nagrade za književnost 1957. godine književna kritičarka Jagna Pogačnik primjenjuje, uz određenu prilagodbu, na cijelo „hrvatsko ratno pismo“. Naime, ona kaže da je u vremenu Domovinskog rata pisac također stajao i na strani […]
„U Šombhunogor sam prispio oko 3 sata poslije podne. Pred selom me je čekao stari Parboti. Njegova mala Magdalena je teško bolesna. Tifus. Možda neće živjeti. Osam dana gori od groznice. Kolibica je tako niska, da sam se jedva u nju uvukao. Tamno. U kutu, na istrošenoj rogožini, ležala je mala Magdalena. U nesvjestici je, no kad sam položio ruku […]
Evo kako to danas ide, čovjek ne stigne pošteno udahnuti, a godina proleti. Informacijska revolucija je na vrhuncu, svijet se ubrzao, promjene, novotarije, novosti… I u sustavu je mnogo toga novoga: imamo novog rektora, ministar znanosti je nov, a sada imamo i predsjednicu. A Knjižnica? Ni ona nije bila izuzeta iz dnevno-političke zbilje. Tako smo, među ostalim, na nekoliko tjedana […]
Vukovar snagom sjećanja dostojanstveno i trajno živi dok u tišini palimo svijeće 18. studenog 2014. svijetlim stazama vukovarskih ulica Hrvatske. Svjetlost se nezaustavljivo raspršuje, gori ljubavlju, odzvanja žrtvom, drhti suzom… U Koloni 1991. djevojčica je anđeoski plakala pod Križem Grada. Oteto djetinjstvo, otrgnuta mladost, krik Vukovara! U Koloni naših sjećanja prignimo glave, poklonimo se Gradu, junaku i junacima, čuvajmo Vukovar […]
Kako se osjeća prapraunuk bana Ivana Mažuranića nakon izložbe koju je povodom dvjestote obljetnice njegova rođenja organizirala NSK? Pretpostavljam da si u posljednje vrijeme bio na mnogim događajima vezanim uz tu obljetnicu? Prije svega, hvala na ljubaznom pozivu. Čestitam Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na krasnoj izložbi Mažuranićevih rukopisa, starih knjiga i raznih prijevoda epa Smrt Smail Age Čengića, na kojoj […]
Ime Ivana Mažuranića (1814. – 1890.) u kolektivno sjećanje hrvatskoga naroda upisano je barem dvojako: neki će ga ponajprije vezati uz književnost, osobito uz ep Smrt Smail-age Čengića, dok će ga se drugi prisjećati kao bana pučanina, odgovornoga za niz uspješnih reformi kojima je poboljšao društvo u Hrvatskoj. S obzirom na svestranost i široko područje društvenoga i kulturnoga djelovanja, svaka […]
Premda tekstove posvećene najljepšem osjećaju nešto češće čitamo u veljači, ova je godina vjerojatno zaslužila da se o ljubavi govori mnogo više. Možda upravo na tragu misli Phila Bosmansa, da cvijet na suncu cvijeta, a čovjek u ljubavi postaje čovjek, Mjesec hrvatske knjige ove će jeseni u svijet pun sukoba i podjela odaslati stotine i stotine ljubavnih poruka. Jer ako […]
Kada je njemački dramatičar August von Kotzebue pisao svoja djela, nije ni slutio da će jedno od njih, gotovo dvjesto godina kasnije, stvoriti simpatičan i kolegijalan most između dviju država. A upravo to se dogodilo. Kako to obično biva, dobra vijest je prispjela pismom. Povjesničar iz Berlina, profesor Jens Thiel, ravnateljici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obratio se zbog […]
Bila je velika čast poznavati čovjeka kao što je maestro Dinko Fio. Prvi put sam ga upoznao na probi Prvog komina Snježanina prije desetak godina. Kao klapski pjevač, već otprije sam izuzetno cijenio njegove obrade narodnih pjesama za klape, jer su mi se upravo one činile najbliže izvornima. Kasnije sam se polako upoznao i s njegovim autorskim opusom. Čuo sam […]
Nakon dvije godine izazovnog i predanog rada djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i njezinih vanjskih suradnika, stručnoj javnosti predstavljen je priručnik „Univerzalna decimalna klasifikacija – skraćeno izdanje“, koji se temelji na najnovijem UDC MRF iz 2011. godine. Sadrži otprilike 10 000 brojeva klasifikacijske sheme (glavne, opće i specijalne pomoćne tablice), s proširenjima – bilješkama, uputama o primjeni, uputnicama […]
„Put od tisuću milja počinje prvim korakom“, poslovica je koja se može primijeniti na aktualne napore Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja svoje usluge želi učiniti dostupnima svima – pa tako i slijepim i slabovidnim osobama. Ta su nastojanja pokazala i prve rezultate: na korisnička računala Knjižnice postavljen je NVDA program (Non Visual Desktop Access), čitač zaslona nastao na […]
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu mjesto je odgovora na mnoga važna pitanja o hrvatskoj kulturi i znanosti. Uz to, jedna je od najstarijih nacionalnih knjižnica u svijetu, s kontinuitetom postojanja duljim od 400 godina. Ipak, njezina najstarija građa starija je od nje same, svjedočanstvo o dubokim korijenima naroda koji svoju kulturu sustavno ispisuje više od deset stoljeća. Uz Dane […]
Kto je, srdce, u te dirno Da si tako sad nemirno? Da, upravo je to nemirno „srdce“, kakvim ga je nazivao naš Petar Preradović, ono što mijenja svijet, pokreće ratove i pomiruje narode, navlači osmijeh na lice i jednako tako tjera u plač. Pa tko se to onda drznuo u njega dirnuti? Amorova strelica U staroj Grčkoj zvali su […]
Kada bi u nekoliko riječi trebalo opisati poslovnu godinu koja je za nama, rekla bih da je pred nas bez sumnje postavila velike izazove. Kulturni i ini zahtjevi s jedne te zamjetni nedostatak sredstava s druge strane, natjerali su nas, „kulturne kreativce“, da hrabro preispitujemo vlastite granice, čineći često ono što bismo još jučer smatrali nemogućim. Broj osmišljenih i ostvarenih […]
Uložili ste jako puno truda, vremena i novaca u izradu mrežne stranice. Ne možete se nadiviti kako sve skupa dobro izgleda, međutim web analitika vam pokazuje da vašu stranicu gotovo nitko ne posjećuje. Pitate se zašto se to događa? Odgovor je vrlo jednostavan. Vaša mrežna stranica loše kotira na tražilicama. Kada pričamo o tražilicama, ustvari pričamo o jednini, tj. o […]
Tatjana Blažeković, djevojački Hanžeković, rođena je u Osijeku 1918. godine. Kći je prof. dr. Marijana Hanžekovića, pravnika i ekonomista te profesora književnosti i jezika, koji se bavio gotovo svim područjima ekonomije, osobito financijama, fiskalnim i monetarnim sustavom, bankarstvom, vrijednosnim papirima i burzama. Diplomirala je 1940. godine na zagrebačkom Filozofskom fakultetu na katedri germanistike, a na istom je fakultetu i doktorirala […]
Straničnik (eng. bookmarker), odnosno dočitnica, štionik, knjižnik, knjižni označivač, graničnik, listokaz, stranokaz… Gotovo da nema predmeta kojim se hrvatska lingvistika, kako stručna tako ona laička, toliko inventivno pozabavila, a sve u inat uvriježenom anglizmu. Ipak, riječ je samo o komadu papira kojim označavamo mjesto na kojem smo zastali s čitanjem. Ili to ipak nije kraj priče? Teorija zavjere Povijest straničnika zamagljena je brojnim […]
Hrvatska obala Jadrana bila je od davnih vremena cilj putovanja mnogih svjetskih putnika, istraživača i znanstvenika, lutalica, ali i brojnih umjetnika. O njezinim prirodnim i umjetničkim ljepotama objavljena su mnoga zapažanja u putopisnome obliku ili memoarskim bilješkama. Spomenike Istre i Dalmacije Europi su tako predstavili i mnogi poznati slikari i graditelji, kao što su Andrea Palladio, Sebastiano Serlio, Vincenzo Coronelli, […]
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu jedinstvena je knjižnica u Hrvatskoj, ali i u europskom kontekstu. Kontinuirano djeluje već 406 godina i jedna je od najdugovječnijih knjižnica, ali i ustanova u Europi (takvim podatkom ne mogu se pohvaliti ni vodeće zemlje Europske unije). Gledano u povijesnom kontekstu, identitet našeg malog naroda upravo opstoji zbog ovakvih „čuvara“ baštine, „hramova“ knjige, ali […]
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu tijekom mjeseca srpnja predstavila je vrijednu građu iz svojega fonda europskoj javnosti, koristeći status „knjižnice mjeseca“ na portalu Europske knjižnice. S obzirom na ulazak Hrvatske u zajednicu europskih zemalja, računali smo na povećani interes za hrvatska znanstvena i kulturna dobra, koja su oduvijek dio širega, europskoga kulturnog kruga. Tu je činjenicu istaknuo i predsjednik […]
Jedna od osnovnih zadaća Zbirke inozemne Croatice je prikupljanje djela naših autora koja su objavljena izvan granice Republike Hrvatske. Velikan pisane riječi Miroslav Krleža, čiji rođendan slavimo u ozračju ulaska naše zemlje u Europsku uniju, jedan je od najviše prevođenih hrvatskih književnika. U bogatome fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u čijoj je računalnoj bazi Krleža najzastupljeniji autor (1432 […]
Obljetnice su dobra prilika, možda i jedina, da pozornost posvetimo važnim ljudima iz prošlosti. Ti okrugli brojevi, 100, 200 ili 300 godina, u nama stvaraju čudesno strahopoštovanje. Monumentalno i vrlo ozbiljno nam zvuči podatak da je prošlo 300 godina od rođenja ili smrti ovoga ili onoga; puno važnije nego npr. 236 ili 358 godina. Bilo kako bilo, nakon prošlogodišnje Boškovićeve […]
Noć knjige 2013., u kojoj je imala priliku uživati cijela Hrvatska, maloj je skupini organizatora trajala mnogo dulje. Utorak, 23. travnja, bio je tek njezino veliko finale. Brojni novinarski upiti, izjave, posljednje pripreme… Što manje vremena za razmišljanje, tim bolje. Jer čovjeku se svakakve misli ušuljaju u već postojeći nemir: je li se i onaj naknadno prijavljeni program našao na […]
Glasan i borben u političkim parolama te skroman u velikim književnim ostvarenjima, hrvatski romantizam realizmu i modernizmu ipak je u naslijeđe ostavio solidan „miraz“, posebno kada je riječ o udaranju temelja modernim književnim vrstama u nas. Mnoga od proslavljenih pera hrvatske književne povijesti krenula su putem koji su zacrtali književnici s početka 19. stoljeća. Među njima se, svojom erudicijom i […]
U petak, 22. veljače, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, jedna od najstarijih nacionalnih knjižnica u Europi, obilježava svoj dan. Njega vezujemo uz dan dovršetka Misala po Zakonu Rimskoga dvora (22. veljače 1483.), prve hrvatske tiskane knjige, ujedno i prvoga europskog misala koji nije otisnut latinicom. Prilika je to da se s ponosom osvrnemo na više od 400 godina postojanja […]
Možete li zamisliti kako bi bilo postati članom svih svjetskih knjižnica? Imati na raspolaganju milijune naslova diljem svijeta? Upravo to omogućuje usluga međuknjižnične posudbe, pomoću koje knjižnice svojim korisnicima nabavljaju građu koju nemaju u svojem fondu. Budući da su potrebe korisnika raznolike, a nijedna knjižnica ne može u svojem fondu imati građu koja bi zadovoljila sve zahtjeve, međuknjižnična suradnja u […]
Voljeli svoj posao ili ne, svima su nam dragi trenuci u kojima možemo zaboraviti svakodnevne obaveze, posvetiti se obitelji, hobijima ili kućnoj siesti. Neradni dani, omiljene obojane rubrike u kalendaru, uglavnom nose imena svetaca ili državnih spomen-dana. Zanimljivo, nijedan neradni dan u Republici Hrvatskoj nije podsjećanje na neki kulturno značajan događaj, nijedan nije posvećen nekom materijalnom ili nematerijalnom dobru hrvatske […]
Može li knjiga biti zarobljena? Među mnoštvom naslova na policama kućnih i javnih biblioteka kriju se i ona djela koja dugo nisu susrela svojeg čitatelja, tu poželjnu adresu svakoga literarnog svijeta. Bez čitatelja, koji knjigu čita, spoznaje i kreativno ugrađuje u vlastiti svjetonazor, promašen je smisao knjiškog postojanja. Zarobljena knjiga je, jednostavno, knjiga koja je zaboravljena. BookCrossing je svjetski pokret […]
Šetnja kroz bogatu božićnu simboliku šetnja je kroz slojeve kulture, povijesti, etnografije i sjećanja svakog naroda koji slavi ovaj blagdan, obojen porukama mira, radosti i vjere u svijetlu budućnost čovječanstva. Prema kršćanskom vjerovanju, naime, Bog se rodio kao čovjek kako bi ponio breme ljudstva, koje je prvotno stvorio na svoju sliku. Taj obrat za kršćane je nada, svjetlo koje simbolično […]