Blog - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

2. Djelo Das Deutsch Römisch Brevier (1518.) iz fonda NSK izloženo pred uvećanom preslikom ilustracije iz Brevijara na kojoj su prikazani Krsto i Apolonija Frankopan

U početku bijaše kraljevstvo… : pogled iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Objavljeno: 28.11.2025

Kao središnje događanje u godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, izložba U početku bijaše kraljevstvo… na monumentalan način prikazuje ključne sastavnice i kontinuitet hrvatske državnosti. Nacionalna i sveučilišna knjižnica s ponosom je sudjelovala u suorganizaciji ove jedinstvene izložbe, uz brojne druge suradničke ustanove s Galerijom Klovićevi dvori na čelu. Više od četiri stotine izložaka iz hrvatskih i inozemnih ustanova Glavni autor izložbe prof. dr. sc. Dino Milinović, uz suautore dr. sc. Tomislava Galovića i dr. sc. Trpimira Vedriša, kustosicu Ivu Sudec Andreis te druge suradnike imao je nimalo jednostavan ...

Pročitaj više

Ferdo Bis, pozadina za crtani film Premijera, 1957.

Ferdo Bis u Grafičkoj zbirci NSK

Objavljeno: 20.10.2025

U Grafičkoj zbirci NSK čuva se dio opusa slikara, pionira grafičkoga dizajna, crtača stripova, scenografa i animatora crtanih filmova Ferde Bisa. Riječ je o zdravstvenim, filmskim, turističkim, političkim i sportskim plakatima te nacrtima za ilustracije omota ploča i scenografije crtanih filmova. Premda se radi o razmjerno maloj ostavštini, njezina je vrijednost iznimna jer je većina autorova opusa izgubljena u požaru ateljea 1978. godine. Dosad je u Zbirku upisano 87 jedinica, od kojih 33 crteža i 54 plakata. Bisovi crteži i plakati u Zbirku su pristizali različitim kanalima, dijelom darom, a dijelom obveznim primjerkom iz tiskara ili izdavačkih kuća. Najstariji i najpoznatiji plakati

Pročitaj više

Neobjavljena priča znamenitih žena: Iz Ostavštine Antuna pl. Cuvaja od Carevdara

Objavljeno: 06.10.2025

Točno stotinu godina nakon što je Antun pl. Cuvaj od Carevdara napisao rukopis pod naslovom Znamenite žene u Hrvatskoj i Slavoniji od najstarijih vremena do danas. Spomenspis izdan uoči tisućgodišnjice osnutka hrvatskoga kraljevstva (925–1925) izrađena je virtualna izložba kao skroman uvod u bogatu i opsežnu Cuvajevu rukopisnu ostavštinu pohranjenu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Rukopisna ostavština Antuna pl. Cuvaja od Carevdara čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u Zbirci rukopisa i starih knjiga (signatura R 8075), a obuhvaća čak dvadeset i šest svezaka. Od toga su u svega tri sveščića obrađeni životopisi žena ...

Pročitaj više

Društva koja pamte – Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu

Objavljeno: 29.07.2025

Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu, osnovana pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, nastala je s ciljem očuvanja sjećanja na Domovinski rat, njegov tijek, uzroke i posljedice. Ova Zbirka sustavno prikuplja, obrađuje i čuva knjižničnu i drugu građu povezanu s ratnim razdobljem te time doprinosi očuvanju nacionalne baštine i kolektivnog pamćenja hrvatskog društva. Trideset godina prošlo je od kolovoza 1995. godine kada je provedena vojno-redarstvena operacija Oluja kojom je oslobođen velik dio okupiranog teritorija Republike Hrvatske. Ta operacija bila je jedan od ključnih događaja koji su označili završetak Domovinskog rata te zauzima trajno i važno mjesto u hrvatskom društvu, kulturi i ...

Pročitaj više

Vremeplov riječi – digitalni arhiv hrvatske književnosti

Objavljeno: 18.06.2025

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uspostavila je digitalnu knjižničnu zbirku u koju će pohranjivati živu riječ suvremenih hrvatskih autorica i autora kako bi je učinila dostupnom zainteresiranoj javnosti i budućim naraštajima čitatelja. Hrvatska se odnedavno pridružila zemljama koje su kao osobitu vrijednost prepoznale ne samo pisanu već i živu riječ svojih autora. Poučena dobrim primjerom knjižnica u Irskoj i Njemačkoj, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uspostavila je vlastitu digitalnu zbirku naziva Vremeplov riječi – digitalni arhiv hrvatske književnosti čiji akronim Vremeplov riječi – dah književnosti možda i najspretnije dočarava ...

Pročitaj više

Djelatnici NSK u posjeti Hrvatskom državnom arhivu

Povratak na Marulićev trg − trideset godina poslije

Objavljeno: 27.05.2025

U danima kada se prisjećamo preseljenja u novu zgradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je svečano otvorena 28. svibnja 1995. godine, uputili smo se na staru adresu Knjižnice, u secesijsku ljepoticu na Marulićevu trgu kako bismo oživjeli sjećanja na godine provedene u staroj zgradi Knjižnice te kolege s kojima smo dijelili svagdašnjicu i od kojih smo mnogo naučili. Hrvatski državni arhiv odnosno staru zgradu NSK 12. svibnja 2025. godine posjetilo je četrdesetak djelatnika Knjižnice − većina od nas šezdeset i dvoje koji smo prije trideset godina ondje radili sve do otvorenja nove zgrade i potpunoga preseljenja u lipnju 1996. godine.

Pročitaj više

Bakropis A. Geigera "Hüten Sie sich, Fräulein Mäuschen" iz 1839. koji prikazuje životinje u otmjenoj ljudskoj odjeći.

Tragovima životinja: bogati svijet faune u fondu i pričama NSK

Objavljeno: 17.04.2025

Neraskidiva povezanost ljudskoga i životinjskoga svijeta prirodna je pojava prisutna još od početaka čovjekova razvoja, a NSK je svojim bogatim fondom i raznolikim aktivnostima itekako povezana sa životinjskim svijetom. Ususret ovogodišnjoj Noći knjige, koja se održava 23. travnja u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja) pod temom O životinjama i ljudima, osvrćemo se na poveznice NSK sa svijetom faune. Osobitu pozornost posvećujemo djelima domaćih i inozemnih autora, umjetnika i istraživača kojima je tisućljetni odnos životinje i čovjeka u središtu zanimanja. Je li vuk čovjeku vuk? Životinje zauzimaju važno mjesto u svjetskoj ...

Pročitaj više

Jelena Zrinski pred generalom Caraffom u Munkaču. Reprodukcija izvornoga ulja na platnu koje je naslikao Vitor Madarász 1859. godine. Slika se čuva u Ugarskoj nacionalnoj galeriji. Grafika iz fonda Grafičke zbirke NSK.

Jelena Zrinski – „najhrabrija žena Europe“

Objavljeno: 07.03.2025

Jedna od neustrašivih žena svojega vremena bila je Jelena Zrinski, hrvatska plemkinja i kći Petra i Katarine Zrinski. Udajom za Franju Rákóczyja odlazi u Ugarsku, no njezin život obilježavaju političke borbe, obiteljske tragedije i progonstvo. Nakon sloma zrinsko-frankopanske urote ostaje bez oca, majke i supruga, no unatoč svemu, nastavlja borbu za svoju obitelj i naslijeđe. Najstarija kći Petra i Katarine Zrinski ponijela je ime koje su u prethodnim stoljećima nosile dvije hrabre žene Zrinski. Rođena u Ozlju, s dvadeset i tri godine odlazi u Ugarsku, udavši se za bogatoga velikaša Franju Rákóczyja. Par je imao troje djece: sina Jurja III. (rođ. 1667., u. 1668.), kćer Julijanu Barbaru (rođ. 1672.) i sina Franju II. (...

Pročitaj više

Eva Verona: uz 120. godišnjicu rođenja

Objavljeno: 01.02.2025

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, tijekom dugih stoljeća njezina postojanja, radio je velik broj istaknutih osoba koje su svojim djelovanjem ostavile trag u domaćoj i svjetskoj kulturi i znanosti. Jedna od njih je i Eva Verona, koja je svojim radom i postignućima zadužila hrvatsko knjižničarstvo te je malu knjižničarsku zajednicu, kako ističe prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, učinila poznatom u svijetu. Na današnji dan, uz 120. godišnjicu rođenja, prisjećamo se njezina života i intelektualne ostavštine. Eva Verona rođena je u Trstu 1905. godine. Klasičnu gimnaziju pohađala je u Zagrebu, a matematiku i fiziku diplomirala je 1928. na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Od 1929. do umirovljenja 1967. godine ...

Pročitaj više

Najstarije djelo u Grafičkoj zbirci NSK: prikaz Ženeve iz 1493. godine

Objavljeno: 29.01.2025

Gebenna, prikaz Ženeve otisnut u Nürnbergu u srpnju 1493. godine, najstarije je djelo koje čuva Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Drvorez je nastao u majstorskoj radionici Michaela Wolgemuta i Wilhelma Pleydenwurffa kao jedna od brojnih ilustracija čuvene publikacije humanista i liječnika Hartmanna Schedela pod nazivom Liber chronicarum. Taj Ljetopis se smatra jednim od najistaknutijih primjera ranoga tiskarstva i jedna je od prvih tiskanih knjiga koja je uspješno objedinila ilustraciju i tekst. Pisana je još uvijek u tradiciji shvaćanja ljudske povijesti u sklopu biblijskoga stvaranja svijeta, ali istodobno je upotpunjena i ...

Pročitaj više