• 25.01.2013. - Autor: Dobrila Zvonarek

  NOĆ MUZEJA ILI KAKO SE KULTURA BORI ZA SVOJE MJESTO U DRUŠTVU

Voljeli svoj posao ili ne, svima su nam dragi trenuci u kojima možemo zaboraviti svakodnevne obaveze, posvetiti se obitelji, hobijima ili kućnoj siesti. Neradni dani, omiljene obojane rubrike u kalendaru, uglavnom nose imena svetaca ili državnih spomen-dana. Zanimljivo, nijedan neradni dan u Republici Hrvatskoj nije podsjećanje na neki kulturno značajan događaj, nijedan nije posvećen nekom materijalnom ili nematerijalnom dobru hrvatske kulturne baštine. Stvari su drugačije ako primjerice pogledamo u susjedovo dvorište. U Sloveniji je 8. veljače kulturni praznik, Prešernov dan. Hrvatska, zemlja koja se može pohvaliti s oko dvije tisuće inkunabula (knjiga tiskanih prije 1500. godine), tri pisma u povijesti pisane kulture, umovima poput Fausta Vrančića, Marka Marulića ili Slavoljuba Penkale i fascinantno dugom listom zaštićene kulturne baštine, čini se da više voli obilježavati događaje vezane uz nacionalni i vjerski identitet. Kao da kultura s njima nema veze, mogli bismo ironično primijetiti.

S obzirom na to da za nju nije rezerviran poseban dan u kalendaru, kultura se u Hrvatskoj za svoje mjesto u društvu bori pod okriljem noći. Noć muzeja, Noć knjige, Noć kazališta – težnja da se jednom u godini naglasak prebaci na ono što bi trebalo biti barem jednako važno kao i sve drugo što običavamo smatrati važnim u ovoj zemlji. I umjesto da se na „svoje“ dane (ili preciznije noći) zasluženo odmara od cjelogodišnjih aktivnosti, prima priznanja ili ispija prazničke koktele, kultura u Hrvatskoj neumorno radi: produljuje radno vrijeme svojih institucija, organizira u njima raznovrsna događanja, alarmira medije i dijeli besplatne ulaznice, sve u želji da svoj entuzijazam i ljubav prema onome što predstavlja podijeli s cjelokupnom javnošću.

Prva od značajnih „noći“ u 2013. je Noć muzeja, koja će se danas, 25. siječnja, obilježiti u osamdeset hrvatskih gradova, u više od dvjesto baštinskih institucija. Manifestacija koja je započela 2005. godine u Zagrebu sa šest uključenih muzeja danas je događanje koje privlači tisuće hrvatskih građana, kao i brojne sponzore, koji su prepoznali njezin potencijal. „Noć muzeja pokazuje da su muzeji dinamične institucije“, naglasio je na konferenciji za novinare povodom Noći muzeja 2013. ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, aludirajući na brojne aktivnosti koje će baštinske ustanove ugostiti u svojim prostorima. Tisuće ljudi koje će do jedan sat iza ponoći hrliti prema otvorenim vratima muzeja, galerija, arhiva i knjižnica zacijelo će posvjedočiti kako je komunikacija ovih ustanova s publikom bila iznimno uspješna, kao i svih prethodnih godina.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i ove se godine u Noć muzeja uključuje sadržajno zanimljivim i raznovrsnim umjetničkim programom. Od 18 sati do 1 sat iza ponoći u glavnom predvorju Knjižnice posjetitelji će moći pogledati izložbu Pavao Ritter Vitezović u Zbirci rukopisa i starih knjiga, priređenu povodom 300. obljetnice smrti ovoga istaknutoga hrvatskoga polihistora i književnika, koju obilježavamo upravo u siječnju. Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva nekoliko njegovih značajnih djela, a Croatia rediviva dio je i Digitalizirane baštine NSK.

Zanima li vas umjetnost u nastajanju? Likovni umjetnici Nevenka Arbanas i Igor Konjušak, profesori na Akademiji likovne umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, uz pomoć troje svojih studenata, mlade grafičarke Maje Vrban te više restauratorice-tehničarke Stanislave Rakić-Mutak, grafičke inženjerke iz Odsjeka za opremanje i uvez Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, izrađivat će art knjigu, referirajući se na značaj knjige unutar vizualne kulture i povijesti umjetnosti. Nema li prikladnijeg mjesta za susret knjige i vizualne umjetnosti od središnje knjižnice u Hrvatskoj?

Ako vas i ove godine u Noći muzeja znatiželja povede u neku od hrvatskih baštinskih ustanova, nemojte zaboraviti da tu noć kultura slavi svoj praznik. Nazdravimo joj stoga i poželimo joj uspješniji život u ovoj našoj malenoj zemlji – koja svoje priče iz bogate škrinje kulturne baštine ne priča samo noću, već svakoga dana.