• 14.01.2013. - Autor: Dobrila Zvonarek

  BOOKCROSSING – SVJETSKI POKRET ZA SLOBODU KNJIGE

Može li knjiga biti zarobljena?  Među mnoštvom naslova na policama kućnih i javnih biblioteka kriju se i ona djela koja dugo nisu susrela svojeg čitatelja, tu poželjnu adresu svakoga literarnog svijeta. Bez čitatelja, koji knjigu čita, spoznaje i kreativno ugrađuje u vlastiti svjetonazor, promašen je smisao knjiškog postojanja. Zarobljena knjiga je, jednostavno, knjiga koja je zaboravljena.

BookCrossing je svjetski pokret izrastao na ideji da knjigu treba osloboditi, pomoći joj da s police iskorači u svijet. Temeljen na principu darivanja i slobodne razmjene, ovaj je pokret uspio dokazati da je za populariziranje čitanja prvenstveno dovoljna kreativnost i entuzijazam. A sve je službeno započelo 21. travnja 2001. godine.

Amerikanac Ron Hornbaker uočio je kako na svijetu postoje internetske stranice za praćenje novčanica i fotografija, no da ne postoje i one koje prate knjige. Uz pomoć supruge te kolega Bruce i Heather Pedersen pokrenuo je inicijativu koja je vrlo brzo izrasla u međunarodni pokret s velikim brojem aktivnih članova. Zahvaljujući njima te brojnim volonterima diljem svijeta koji populariziraju ovaj pokret u svojim sredinama, gotovo 9,5 milijuna knjiga trenutno traži svoje čitatelje u 132 zemlje. Aktivnih bookcrossrera više je od milijun i pol. Zadivljujuće, zar ne?

Kako BookCrossing zapravo funkcionira? Za početak, dovoljno odlučiti darovati knjigu s police te je označiti naljepnicom koju se može preuzeti s internetske stranice www.bookcrossing.com. U naljepnicu se može upisati jedinstveni identifikacijski broj BookCrossinga (BCID), koji se preuzima nakon besplatne registracije. Označenu knjigu bookcrosseri ostavljaju na javnim mjestima ili mjestima predviđenim za razmjenu, kako bi je mogli pronaći i preuzeti drugi zainteresirani čitatelji. Nakon čitanja knjiga se prosljeđuje dalje, i time se nastavlja lanac čitateljske razmjene. Putovanje knjige koja je ušla u BookCrossing može se pratiti uz pomoć identifikacijskog broja upisanog u naljepnicu (BCID), dakako uz pretpostavku da novi čitatelj taj broj upiše na službenoj stranici BookCrossinga i na taj način javi da je knjiga kod njega.

Mjesto za razmjenu knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prepoznala je značaj i potencijal BookCrossinga te ga aktivno promovira već treću godinu zaredom, uz podršku Ministarstva kulture. Prvo mjesto za razmjenu knjiga postavljeno je u predvorju Knjižnice 15. travnja 2011. godine, uoči Međunarodnog dana knjige i autorskih prava, čime je otpočeo Tjedan razmjene knjiga (BookCrossing Week). Sljedeći je korak bio promocija pokreta u sveučilišnim knjižnicama u Hrvatskoj, koje su 8. studenog te iste godine mjesta za razmjenu knjiga postavile u svojim prostorima. Godine 2012. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu potaknula je širenje BookCrossinga i u narodne knjižnice, a „BookCrossing boom“ dogodio se 23. travnja, u sklopu prve hrvatske Noći knjige, kada su se knjige aktivno razmjenjivale u 24 narodne i sveučilišne knjižnice, uključujući i Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.

Knjige iz Piramide puštene u BookCrossing

Točno godinu dana nakon ulaska BookCrossinga u sveučilišne knjižnice predstavljen je program „BookCrossing – korak u svijet“ u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci. Toga je dana na simboličan način BookCrossing zakoračio na vinkovačke trgove i ulice, najavljujući novo razdoblje svojeg postojanja u Hrvatskoj. Naime ova, 2013. godina, bit će godina njegova širenja u javne gradske prostore, uz potporu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja i dalje skrbi o njegovoj popularizaciji u našoj sredini. Iznimnu pomoć u realizaciji ove faze projekta predstavljat će i veliki broj knjiga darovan za gradnju Piramide od knjiga u Mjesecu hrvatske knjige 2012. godine, kada je prikupljeno više od 18 500 knjiških naslova, od kojih će dio biti pušten i u BookCrossing. Prve knjige iz Piramide započele su svoje BookCrossing putovanje 14. siječnja 2013. godine, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Ova kratka priča o BookCrossingu i njegovoj promociji u Hrvatskoj poziv je svima da se uključe u ovaj pokret, svojevrsnu „svjetsku knjižnicu bez upisa i članarine“, te da svojim aktivnim sudjelovanjem pomažu razvijanju vlastitih kvaliteta te društva u kojemu živimo. Jer bookcrosseri diljem svijeta čine upravo to, potičući nesebičnost, ekološku osviještenost i pozitivan odnos prema knjizi i čitanju.