• 11.05.2022. - Autor: Kristina Silaj

  YOUNG SHIN: SUSRET U DUBROVNIKU

Young Shin na predstavljanju knjige “Susret u Dubrovniku” u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Fotografija: Renata Breka, NSK.

Susret u Dubrovniku slojevita je i poželjna literatura za goste iz mnogih stranih zemalja koji dolaze u Hrvatsku, a posebno one iz Koreje. Autor romana, nekadašnji zastupnik u korejskom parlamentu, kroz svoju profesionalnu karijeru i posjete dobro ju je upoznao. No u fokusu romana su, uz Hrvatsku, i druge južnoslavenske zemlje, primjerice Bosna i Hercegovina – zbog ratnih stradanja i Crna Gora koja je turistički i religijski izazov – posebno Perast zbog iznimne ljepote otoka.

Dva glavna lika u romanu su Shin Jun-seon, nekadašnji haški tužitelj i povjesničarka umjetnosti Kwon Yu-ji, koja je spletom okolnosti došla potražiti oca nestalog negdje na Balkanu. Njih dvoje susreću se u Dubrovniku, gdje započinje njihov razgovor i zajednička šetnja Stradunom. Zajedno se prisjećaju rata u Hrvatskoj i posebno šokantnog stradanja Dubrovnika, koji je proglašen UNESCO-ovim spomenikom kulture nulte kulturne vrijednosti. Zidine Dubrovnika te brojne crkve riznica su bogatog slikarstva, a dvoje protagonista slijedi trag talijanskog slikara Tiziana, čije su čak dvije slike sačuvane u dubrovačkim crkvama i dominikanskom samostanu: slika koja prikazuje Uznesenje Blažene Djevice Marije te slika Marije Magdalene, uz koju se veže biografski podatak da joj je lice preslikano od mlade nastradale Tizianove ljubavi, za koju se borio s drugim poznatim slikarom. Mnogi detalji iz povijesti umjetnosti svakako će zaintrigirati ljubitelje slikarstva i drugih umjetnosti. Primjerice, istaknuto je koliko je Michelangelo bio karakterno različit od Tiziana, a obojica su bili genijalni stvaratelji. Tako saznajemo da se Michelangelo potpuno odrekao žena i privatnog života i cijeli život posvetio umjetnosti, koja je potpuno protkana kršćanskom vjerom. Međutim, zanimljivo je da je Tizian također bio izrazito religiozan, ali je živio mondenim životom i volio žene. Ispreplitanje hrvatske i talijanske kulture logično je s obzirom na činjenicu da su Hrvatska i Italija bliske, susjedne zemlje odvojene Sredozemnim morem i obje nose jaku tradiciju katoličanstva i snažne kulturne identitete.

Sumorna i teška prošlost Domovinskog rata i politički odnosi sa Srbijom detaljno su opisani, kao i svi međunarodni faktori koji su, prema stavu književnog lika – haškog tužitelja, djelovali u pozadini ovog sukoba. Potpuno šokiran postupkom hrvatskog generala Praljka u sudnici Haškog tribunala, Shin Jun-seon odstupio je sa svoje funkcije nakon donošenja, nažalost, smrtonosne presude. Opisao je da je sam sudac teško proživio trenutak kada je general Praljak popio cijanid. Nikako nije želio da presuda izazove takav tragičan kraj jer je njegovo pravno stajalište da svatko mora odslužiti svoju zatvorsku kaznu. Kako je junakinja romana neprekidno bila u potrazi za ocem, ona i Shin Jun-seon posjetili su Mostar i zajedno analizirali političke prilike u susjednoj zemlji te isticali ljepote Bosne i Hercegovine, a zatim su proveli romantičnu večer u Perastu u Crnoj Gori, gdje je junakinja osjetila očevu blizinu, kao da je stvarno bila blizu njega i kao da je duboko u njoj zauvijek ostao očev otisak. Osjetila je da joj otac nije nastradao, već je naprosto, što je neobično, otišao dalje sam svojim putem.

“Susret u Dubrovniku”. Ibis grafika, 2021.

Što se povijesti umjetnosti tiče, posebno je opisana situacija hrvatskog kipara Ivana Meštrovića koji se na poziv Josipa Broza Tita nije želio vratiti u Jugoslaviju iz Sjedinjenih Američkih Država, ali je Hrvatskoj kasnije donirao značajan dio svojeg umjetničkog stvaralaštva. Ivan Meštrović nije mogao prihvatiti težak splet okolnosti oko hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca, kardinala koji je bio na najvišoj funkciji u više nego teškim političkim okolnostima, i jedan je od mnogih utjecajnih ličnosti koji su direktno tražili od Tita Stepinčevo oslobođenje.

Dva glavna lika prolaze Hrvatskom neprekidno uživajući u gastronomiji i njihov odnos biva sve bliskiji. Susretali su se i kasnije u mnogim svečanim javnim okolnostima kao što je promocija knjige o Hrvatskoj korejskog književnika te izložba mlade povjesničarke umjetnosti i umjetnice Kwon Yu-ji – te su ostali nepovratno spojeni susretom u gradu koji je uvijek bio i ostao slobodan i prepun umjetnika – u Dubrovniku.

Na kraju treba istaknuti da je roman u Koreji odlično primljen te je postao obavezna literatura za sve koji žele posjetiti Hrvatsku i upoznati njezinu povijest, političke okolnosti i odnose sa susjednim zemljama, kao i prirodne i umjetničke ljepote.