• 26.01.2016. - Autor: Sandi Antonac

  UZ PREDSTAVLJANJE PRETISKA: MISAL HRUACKI 1531.

Misal hruacki, prva stranica. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Europsko tlo početkom 16. stoljeća poprište je vojnih, političkih i nadasve vjerskih turbulencija. Carigrad je odavno u rukama Turskog Carstva, koje sada snage usmjerava prema sjeveru, a reformizam lagano kuca na vrata rimske kurije.

Biskup modruški

U vihoru previranja Zadranin Šimun Kožičić Benja, tada već modruški biskup, u nekoliko navrata putuje u Rim gdje od Svete Stolice traži pomoć za hrvatske župe i krajeve, jedini pravi „branik Europe“ pred nadolazećom turskom opasnošću. Iako su njegovi iskreni govori tiskani i više puta prevođeni, pravi odgovor nije uslijedio te je pod pritiskom Osmanlija bio primoran napustiti Modruš. Put ga je preko Senja i Novog Vinodolskog godine 1529. doveo do sigurne Rijeke, gdje će samo dvije godine kasnije ostvariti jedan od najvećih hrvatskih tiskarskih pothvata.

Tajna riječke tiskare

Zahvaljujući iskustvu boravka u Veneciji 1530., tadašnjem središtu svjetskog tiskarstva, Benja pokreće vlastitu tiskaru u svojemu novom riječkom domu („v hižah ego prebivanija“). Vjerojatno motiviran strahom od nestajanja naroda i hrvatskoga jezika, kao i njemu drage „vuglate“, u manje od godinu dana na glagoljici je dao otisnuti šest važnih knjiga: Oficij rimski, Misal hruacki, Knjižice krsta, Knjižice od žitija rimskih arhijereov i cesarov, Od bitija redovničkoga knjižice te Psaltir. Pouzdano se zna da je tiskara radila do sredine 1531., no od tada se gubi svaki trag tiskarskom stroju i olovnim glagoljskim slovima, što je stvorilo plodno tlo za brojne rasprave, teorije i sl. Iako se Kožičić 1532. vratio u Zadar (gdje i umire 1536.), iza sebe je ostavio velik broj rukopisa, životopisa i kronika pisanih na hrvatskom jeziku, što ga s pravom svrstava u red najvećih hrvatskih humanista glagoljaša.

Simun Kozicic-Benja (Zadar), autor: Andrej Šalov. Preuzeto sa: https://hr.wikipedia.org

„na Božju hvalu i hrvackago jezika prosvećenije“

Danas o Kožičićevu liku i djelu svjedoče brojni skupovi, zbornici i disertacije, a njegov tiskarski pothvat ne prestaje biti u fokusu znanstvene i kulturne javnosti. U posljednja četiri desetljeća tako je faksimilno otisnuto čak pet njegovih knjiga. Ova posljednja, Misal hruacki, nakladnički je projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Sveučilišne knjižnice Rijeka. Primjerak prema kojemu je objavljeno faksimilno izdanje, kako stoji u uvodnoj riječi njegova urednika, prof. dr. sc. Matea Žagara, čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (pod signaturom RII A-8°-8) i jedan je od sveukupno 15 do danas sačuvanih. Za vjernost izvorniku pobrinula se majstorska radionica zagrebačke tiskare ITG, a projekt su novčano poduprli Grad Rijeka – Odjel gradske uprave za kulturu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Zaklada Nacionalne i sveučilišna knjižnice u Zagrebu.

Na ponos nakladnika i čast grada u kojem je nastao, Misal ćemo predstaviti u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka, kao program Noći muzeja, u petak, 29. siječnja 2016. u 20 sati, gdje će uz urednika gostovati vrsni poznavatelj glagoljske baštine, akademik Josip Bratulić.