• 31.12.2013. - Autor: Dobrila Zvonarek

  UZ ODLAZAK 2013. GODINE

Kada bi u nekoliko riječi trebalo opisati poslovnu godinu koja je za nama, rekla bih da je pred nas bez sumnje postavila velike izazove. Kulturni i ini zahtjevi s jedne te zamjetni nedostatak sredstava s druge strane, natjerali su nas, „kulturne kreativce“, da hrabro preispitujemo vlastite granice, čineći često ono što bismo još jučer smatrali nemogućim. Broj osmišljenih i ostvarenih projekata, njihov odjek u javnosti i osobno zadovoljstvo koje bez sumnje svi skupa dijelimo potvrda su da smo u nastojanjima uspjeli. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i 2013. godine bila je mjesto živahne interakcije s korisnicima i širom javnošću, adresa bibliofila i zaljubljenika u umjetnost. U njezinim se prostorima čitalo, muziciralo, raspravljalo o sudbini knjige i njezinim stvaraocima; razmjenjivali su se naslovi i čitateljska iskustva. A to je tek ulomak cjelokupne priče.

Izložba fotografija “Kadar za čitanje”, predstavljena na otvorenju Noći knjige u NSK

Iz zimskoga sna probudili smo se već krajem siječnja kako bismo sudjelovali u Noći muzeja 2013., koju smo posvetili Pavlu Ritteru Vitezoviću, u želji da obilježimo tri stoljeća od njegove smrti. Ovome istaknutom polihistoru i književniku odužili smo se i povećim izdanjem „Pavao Ritter Vitezović u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK“, koje donosi opsežan pregled njegovih radova pohranjenih u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Još jedna od posebnih noći u protekloj godini bila je i Noć knjige, koja se obilježila u više od 170 knjižnica i pedesetak knjižara diljem zemlje. U nju smo se ponovno uključili kao suorganizator, osobito zadovoljni odjekom struke, vrijednih knjižničara i knjižničarki, koji su oduševljeno dali svoj doprinos ovoj manifestaciji. Tih smo dana bili ponosni i na činjenicu da se BookCrossing na velika vrata otputio u svijet. Naime, projekt koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odlučila sustavno promovirati 2011. godine zaživio je i izvan prostora knjižnica, a zaljubljenici u čitanje knjige su mogli razmjenjivati i na Glavnom kolodvoru, na kojemu su Hrvatske željeznice postavile mjesta za razmjenu. Lijepo je bilo vidjeti BookCrossing i kao dio Cugfesta, manifestacije nastale u organizaciji HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza, Outlet knjižare i Udruge Fraktal, koja se u prosincu odvijala u osam hrvatskih gradova. BookCrossing je u pravom smislu riječi iz Knjižnice krenuo na zanimljivo putovanje.

Plakat izložbe “Sve Goranove jame”

I dok se u Reimsu održavao međunarodni stručni skup o hrvatskoj glagoljici, kojemu je svoju podršku dala i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, u Ulici Hrvatske bratske zajednice pripremala se proslava Dana Knjižnice, Restauratorska radionica za Dane otvorenih vrata, a već se uveliko radilo i na pripremi  izložbe Sve Goranove jame, kojom smo obilježili stotu obljetnicu rođenja Ivana Gorana Kovačića. Zahvaljujući suradnji Grafičke zbirke, Zbirke inozemne Croatice i Retrospektivne bibliografije, posjetitelji su imali priliku vidjeti crteže i grafike inspirirane poemom Jama, kao i različita izdanja Jame na hrvatskom i stranim jezicima.

U 2013. godini proslavili smo još jednu književnu obljetnicu: stotinu godina od objavljivanja dječjeg romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića, i to izložbom Hlapićevih 100 u 100, koja je, pomalo simbolički, dočarala zavidnu recepciju ovoga djela u domaćoj, ali i inozemnoj javnosti, o čemu svjedoče brojna i izdanja i prijevodi.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu obilježila je izložbom Europski Krleža, koja je 120 godina od Krležina rođenja ukazala na svu širinu njegovih europskih obzora te prirođeni mu kozmopolitizam, koji njegove tekstove i danas čini aktualnima. U srpnju smo bili i „knjižnica mjeseca“ na portalu Europske knjižnice, koji obuhvaća 48 nacionalnih i većinu važnih europskih znanstvenih knjižnica. Europskoj javnosti nizom smo tekstova predstavili svoje zbirke i najvrjedniju građu iz svoga fonda, koristeći svjetla reflektora koji su u to vrijeme bez sumnje bili upereni u nas.

Osma SEEDI konferencija, održana u NSK

Svibanj je bio mjesec posvećen digitalizaciji. Od 15. do 17. svibnja  u Knjižnici je održana Osma SEEDI konferencija te Treći festival hrvatskih digitalizacijskih projekata, koji su okupili veliki broj stranih i domaćih stručnjaka iz ovoga područja. Listopad je pak bio u znaku knjižničarske struke. U Zadru je, od 9. do 11. listopada, održano 9. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, s temom Narodne knjižnice kao treći prostor, koje je, vjerujem, postavilo nove organizacijske i programske standarde za godine koje dolaze.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u rujnu je predstavila svoju Zakladu, utemeljenu s namjerom podupiranja i promicanja hrvatske znanosti i kulture. Ubrzo po predstavljanju raspisan je natječaj za dodjelu Nagrade Anđelko Novaković, a Zaklada je u prosincu u glavnom predvorju Knjižnice organizirala i Mali sajam dizajna/Božić Box 2013., kako bi svoju podršku pružila i mladim hrvatskim dizajnerima.

Iako je nemoguće na jednom mjestu pobrojati i predstaviti sva događanja koja su se protekle godine zbila u Knjižnici, sa sigurnošću možemo reći da su živahnije od njezina predvorja bile samo njezine mrežne stranice, koje su marljivo bilježile svoje posjetitelje: na Facebooku, Twitteru, Pinterestu, Youtubeu… Ujesen 2013. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otvorila je profil i na najvećoj poslovnoj društvenoj mreži – LinkedInu, nastojeći i ovdje odgovoriti zahtjevima suvremenog poslovanja i komunikacije.  Zaljubljenici u glazbu, sentimentalci i nostalgičari, kao i stručna javnost, bez sumnje su bili oduševljeni predstavljanjem internetske stranice Zvuci prošlosti, koja omogućava pregled i slušanje najstarije hrvatske zvučne baštine – gramofonskih ploča na 78 okretaja, nastalih početkom 20. stoljeća. Spajajući arhaično sa suvremenim, stručnjaci iz Knjižnice sačuvali su nam djelić prošlosti – za budućnost koja je pred nama.

I dok internetom kruže šarene novogodišnje čestitke, pune lijepih misli i želja za 2014., sjećanje na prošlu godinu ispunja nas optimizmom i vjerom da višak vrijednosti koji kontinuirano stvaramo malim, ali sigurnim koracima mijenja naše društvo, njegovu percepciju kulture i kulturne baštine u cjelini. Nabolje, dakako.