• 04.07.2013. - Autor: Željka Lovrenčić

  UZ IZLOŽBU “EUROPSKI KRLEŽA” U NACIONALNOJ I SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI U ZAGREBU

Izložba “Europski Krleža” u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Jedna od osnovnih zadaća Zbirke inozemne Croatice je prikupljanje djela naših autora koja su objavljena izvan granice Republike Hrvatske. Velikan pisane riječi Miroslav Krleža, čiji rođendan slavimo u ozračju ulaska naše zemlje u Europsku uniju, jedan je od najviše prevođenih hrvatskih književnika.

U bogatome fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u čijoj je računalnoj bazi Krleža najzastupljeniji autor (1432 bibliografske jedinice), postoji niz značajnih prijevoda djela ovoga autora na mnoge, isključivo europske jezike. Za izložbu sam odabrala, prema mojemu mišljenju, pedesetak najzanimljivijih prijevoda njegovih djela.

Iz njih se jasno se razabire da su Krleža i njegov opus odavno dio europske kulture i baštine. Pri odabiru sam se prije svega vodila načelom brojnosti prijevoda pojedinoga Krležina djela na strane jezike. Prema podatcima iz računalne baze NSK, ako se izuzmu zemlje koje su pripadale bivšoj Jugoslaviji, Krležin je opus najviše prevođen na mađarski, njemački, češki i slovački jezik. No njegova se djela mogu čitati i na poljskom, nizozemskom, švedskom, francuskom, engleskom, španjolskom, albanskom, ruskom, ukrajinskom, bugarskom i drugim europskim jezicima. O kojim je djelima riječ?

Die Rückkehr des Filip Latinovicz, Berlin, 1971.

Kultni monološko-asocijativni roman Povratak Filipa Latinovicza preveden je, primjerice, na engleski, francuski, njemački, slovenski, švedski, slovački, srpski, makedonski, češki, mađarski, litvanski i španjolski. Zbirka pripovijesti Hrvatski bog Mars objavljena je na njemačkom, mađarskom, češkom, poljskom, slovačkom, ruskom, makedonskom i ukrajinskom, Gospodu Glembajeve možemo čitati na slovenskom, makedonskom, češkom, srpskom, njemačkom, mađarskom i engleskom, Zastave na mađarskome i ruskome, Banket u Blitvi na srpskom, njemačkom, poljskom, češkom, mađarskom, engleskom i poljskom, Na rubu pameti na engleskome, njemačkome, poljskome, srpskom, francuskom, nizozemskom, slovenskom, mađarskom, ali i na esperantu. Europski alfabet preveden je na njemački,  Aretej na srpski, bošnjački i slovenski, Pohod na Rusiju na mađarski i ruski, In extremis i Eseji na  njemački.

Posebno mjesto zauzimaju pak Balade Petrice Kerempuha, koje su bez sumnje ogroman izazov za prevoditelje, a prevedene su na slovenski, talijanski, francuski, mađarski, češki, njemački, ruski, talijanski, makedonski. Djelo Hiljadu i jedna smrt ima izdanja na poljskom, srpskom, slovačkom, mađarskom, njemačkom i češkom, Vražji otok na češkom, Golgota na  slovenskom, srpskom, mađarskom i albanskom, Adriatica tema je prevedena na bugarski, Put u raj na mađarski, a Krležina poezija na srpski, makedonski  i ruski. Zanimljiva je činjenica da je Djetinjstvo u Agramu prevedeno na nizozemski.

Ovo nisu detaljne analize prijevoda Krležnih djela na strane jezike, već pregled napravljen na temelju podataka iz računalne baze NSK kojim se želi skrenuti pozornost na brojnost jezika na koja su prevođena njegova djela.

Na izložbi su predstavljeni prijevodi u rasponu objavljivanja od tridesetih godina prošloga stoljeća u Pragu (Baraka pet be, 1929.), do novijih izdanja poput Povratka Filipa Latinovitcza, objavljenoga u Barceloni 2007. Sve to svjedoči o neprestanome zanimanju za Krležino velebno djelo.

Éjtszakának virrasztója : Petrica Kerempuh, balladái, Budimpešta, 1959.

Kao primjer aktualnosti njegova opusa navest ću činjenicu da su veličanstvene Balade Petrice Kerempuha nadahnule suvremenoga španjolskoga slikara Miguela Elíasa, koji je na temelju njih izradio originalni crtež koji krasi knjigu Dulce Libertad, izbor iz suvremene hrvatske poezije, objavljen i predstavljen u travnju u Salamanci. I ne samo to. U svojemu tekstu naslovljenome Pismo Petrici Kerempuhu Krležinu je aktualnost u europskoj stvarnosti doživio ovako:

„Plače i nastavlja svojim stihovima pjevati o onima najslabijim, o onima koji pate jer su zbog nepravde lišeni kulture, obrazovanja, zdravstva. Plače jer je osjećajan poput pjesnika kojega ganu mnoge stvari i koji svojim stihovima gane druge ljude… Miroslave Krleža, tvojoj poeziji, aktualnijoj nego ikad, želim dug život.“