• 20.02.2013. - Autor: Dunja Seiter-Šverko, glavna ravnateljica NSK

  UZ DAN NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU

Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2013.

U petak, 22. veljače, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, jedna od najstarijih nacionalnih knjižnica u Europi, obilježava svoj dan. Njega vezujemo uz dan dovršetka Misala po Zakonu Rimskoga dvora (22. veljače 1483.), prve hrvatske tiskane knjige, ujedno i prvoga europskog misala koji nije otisnut latinicom. Prilika je to da se s ponosom osvrnemo na više od 400 godina postojanja i aktivnog sudjelovanja u prikupljanju, čuvanju i promociji djela hrvatske kulturne baštine, koja danas u fondu Knjižnice broji više od 4 milijuna jedinica građe. Taj respektabilan broj, koji svjedoči o bogatstvu naše tiskane kulture, razlog je i tome da je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu vjerojatno jedina knjižnica u svijetu za koju su se u razdoblju od jednog stoljeća gradile dvije zgrade – prekrasna secesijska građevina na Marulićevu trgu (danas Hrvatski državni arhiv) te zgrada u Ulici Hrvatske bratske zajednice, koju su projektirali arhitekti Velimir Neidhardt, Davor Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić – naš današnji dom.

Razmišljajući o velikoj količini građe o kojoj skrbimo, dozivamo u misli Piramidu od knjiga, koju smo prije nekoliko mjeseci izgradili u predvorju Knjižnice. Bio je to način da u Mjesecu hrvatske knjige 2012. skrenemo pozornost na važnost i vrijednost čitanja, ali i međusobnog pomaganja i suradnje. U njoj se našlo više od 18000 knjiga iz privatnih biblioteka i knjižnica brojnih škola i institucija koje su se uključile u projekt. Gradnjom Piramide, vjerojatno i ne sluteći, ispričali smo priču i o dugoj povijesti Hrvatske nacionalne knjižnice, koja je tijekom stoljeća rasla fondom i širila svoje djelatnosti upravo zahvaljujući velikom broju predanih ljudi, koji su, svjesni važnosti svoga poslanja, marljivo radili i gradili instituciju koja je danas ponos hrvatskoga znanstvenog i kulturnog prostora.

Poster: Piramida od knjiga, izložen u glavnom predvorju Knjižnice povodom Dana NSK

Na Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu djelić toga vrijednoga rada posjetitelji mogu vidjeti kroz izložbu postera u glavnom predvorju Knjižnice, koji prikazuju značajne projekte i aktivnosti Knjižnice u 2012. godini, najavljujući i faze pojedinih projekata u budućnosti. No izloženi posteri  ne  govore samo o brojnim djelatnostima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu već  i o kolegicama i kolegama koji u njoj rade, njihovoj kompetentnosti  i znanju, kao i o motiviranosti, koja često nadilazi okvire ekonomski nepovoljne situacije koju dijelimo na razini čitave države.

Uz ovaj osobit dan, odajući dužno priznanje prošlosti, naš pogled mora biti usmjeren i u sutrašnjicu, u kojoj nas čekaju izazovi da koje moramo dati primjeren i pravodoban odgovor. Na tom je tragu donesena, prvi puta u povijesti ove institucije, Strategija NSK od 2013. do 2015. godine, kojoj je prethodila analiza stanja, odnosno kvalitativna istraživanja s ciljem vrednovanja knjižničnih usluga s aspekta korisnika, zaposlenika i javnosti. Prema  navedenoj Strategiji, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu  usmjerena je na dva osnovna cilja, a to su cjelovita, zaštićena, obrađena i dostupna knjižnična zbirka (nacionalna i sveučilišna) u svim materijalnim i digitalnim pojavnostima te jačanje partnerstva u informacijskom okruženju.

Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, dobitnica Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2012. godinu, koju je primila na svečanoj proslavi Dana NSK. Nagradu joj je uručila glavna ravnateljica Knjižnice, Dunja Seiter-Šverko.

Prvi opći cilj Strateškog plana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu usmjeren je njezinu jačanju kao bibliografskog središta, razvoju upravljanja knjižničnim zbirkama, razvoju i izgradnji (nacionalne) digitalne knjižnice kako bi se osigurali preduvjeti za unapređenje postojećih i razvoj novih knjižničnih usluga koje će se ponuditi korisnicima te na već postojeće, ali i nove načine predstavljati stručnoj i široj javnosti. S druge strane, partnerstvo vidimo kao nužni element umrežavanja znanosti, kulture i inicijativa; neophodnost susreta, razmjene mišljenja i suradnje te potporu razvoju znanstvene i obrazovne zajednice predlaganjem i prihvaćanjem novih oblika partnerstva, razvojnih programa te razvoja znanstvene i obrazovne infrastrukture. U tom smislu, osobito smo ponosni na suradnju s udrugom europskih nacionalnih knjižnica (The European Library), kao i isporuku metapodataka na Europski portal kulturne baštine – Europeanu za zbirku Hrvatski arhiv weba te Digitalni akademski repozitorij doktorskih disertacija u 2012. godini.

Ne smijemo zaboraviti ni sljedeće: pred nama je era elektroničke knjige, koja u potpunosti mijenja dosadašnji način upravljanja građom, namećući nova zakonska rješenja i okvire. Suočeni smo i s dužnošću da blaga kulturne baštine kvalitetno i uvjerljivo predstavljamo Europi, kao jedna od njezinih nacija s najduljom kulturnom poviješću. U svim tim nastojanjima ne smijemo zaboraviti niti krajnjeg korisnika, kojemu i dalje moramo stajati na usluzi u ponudi kvalitetnih informacija. Na sve nabrojene izazove, kao i one koji će se iskristalizirati u budućnosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dat će, vjerujem, odvažan i kvalitetan odgovor.

Uz ovih nekoliko misli, svim djelatnicima i korisnicima čestitam Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, čuvarice našeg identiteta, mjesta susreta, gradnje, suradnje, informiranja te promocije vrednota iz škrinje hrvatske kulturne i znanstvene baštine.