• 20.09.2016. - Autor: Dobrila Zvonarek

  POSJET POPRIŠTU SIGETSKE BITKE I GRADU PEČUHU

Djelatnici NSK u Parku mađarsko-turskog prijateljstva. Fotografija: Robert Ravnić

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na osobit je način povezana s obitelji Zrinski, prvenstveno zahvaljujući činjenici da se u njezinu fondu nalazi Bibliotheca Zriniana, knjižnica ove čuvene velikaške obitelji, jedna od najvrjednijih obiteljskih knjižnica u Hrvatskoj. Tu je i autograf opere Nikola Šubić Zrinski Ivana pl. Zajca, koji je dio Zbirke muzikalija i audiomaterijala, a brojne vizualne prikaze Zrinskog i Sigetske bitke čuva Grafička zbirka NSK. Upravo je ta „tajna veza“ najveće hrvatske knjižnice i sigetskog junaka bila povodom izložbe koja je hrvatskoj javnosti predstavljena 8. rujna 2016. godine, a koja je obuhvatila građu vezanu uz Sigetsku bitku i reminiscencije na ovaj događaj u hrvatskome kulturnom prostoru.

Povezanost Knjižnice i obitelji Zrinski iznjedrila je i ideju o stručnome putovanju djelatnika NSK na poprište Sigetske bitke, koje je ove godine, povodom njezine 450. obljetnice, u središtu interesa svjetske javnosti. Muzej posvećen Bitki glavno je okupljalište turista koji pristižu u ovaj mađarski gradić slavne prošlosti, a smješten je unutar obrambenih zidina, uz nekadašnju džamiju sultana Sulejmana. Tamo smo imali priliku vidjeti oružje koje se koristilo u ondašnjoj bitki, vojne odore i opremu, stare karte i makete. Nekoliko kilometara dalje, već na putu prema Pečuhu, zaustavili smo se u Parku mađarsko-turskog prijateljstva, koje je navodno bilo mjesto turskoga tabora prilikom opsade Sigeta. U parku su smještene velike biste nekadašnjih protivnika: Nikole Šubića Zrinskog i sultana Sulejmana Veličanstvenog, koji je pod sigetskim zidinama preminuo prirodnom smrću.

Djelatnici Knjižnice u Muzeju Sigetske bitke. Fotografija: Fotolaboratorij NSK

Uz biste dvojice protivnika veže se zanimljiva priča. Park u kojemu se nalaze svečano je otvoren 1997. godine i projekt je u cijelosti financirala turska vlada. No pristigle biste, naočigled slične, u bitnome su ipak bile različite: dok je bista Sulejmana Veličanstvenog bila izrađena od bronce, ona Nikole Zrinskog bila je načinjena od pleksiglasa. Turski konzervatori izašli su na teren, utvrdili nepravednu distribuciju materijala te se u Turskoj načinio novi spomenik, koji je nedavno pristigao u Mađarsku.

Kao gostima iz Hrvatske, bilo se teško oteti dojmu da u priči o Zrinskome nešto nedostaje. Miklós Zrínyi predstavljen je kao mađarski junak, dok je njegovo hrvatsko podrijetlo gotovo zanemareno. Izložba koju smo imali priliku pogledati predstavljena je na mađarskom, turskom i engleskom jeziku, dok Park prijateljstva ni u jednom segmentu nije uključio hrvatsku stranu. Krivnju za takvu percepciju trebali bi ipak prvenstveno potražiti u domaćem dvorištu i nespretnosti prilikom zaštite i brendiranja vlastitih vrijednosti.

Tatijana Petrić, glavna ravnateljica NSK, mr. sc. Stjepan Blažetin, predsjednik Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i gospođa Magdalena Molnar Drinoczi iz Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i Hrvatskog kluba August Šenoa ispred Knjižnice Centar znanja.

Pečuh je jedan od najstarijih i najljepših mađarskih gradova, najveće sveučilišno središte države, grad s velikom koncentracijom nacionalnih manjina (većinom Hrvata i Nijemaca). Godine 2010. zajedno s Essenom i Istanbulom proglašen je europskim gradom kulture. To je bila prilika da iskoristi sredstva za svoju obnovu i značajne kulturne projekte, što je vrlo uspješno i učinio.

Posjet Pečuhu započeo je razgledavanjem Regionalne knjižnice Centar znanja, izgrađene 2010. godine, koja je objedinila Županijsku knjižnicu Csorba Győző te Gradsku i sveučilišnu knjižnicu (knjižnice Filozofskog, Ekonomskog i Pravnog fakulteta). Površine je 13 000 m2 i raspolaže s 950 000 svezaka knjižnične građe. Modernog je dizajna i izvrsno opremljena. Najviše pozornosti privlači središnji dio zdanja u obliku košnice, meditativni prostor koji simbolizira svemir, mozaik izrađen od pločica Zsolnay koji je dizajnirala umjetnica Márta Nagy.

Nakon razgledavanja knjižnice predavanje nam je održao mr. sc. Stjepan Blažetin, ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i predstojnik Odsjeka za kroatistiku Instituta za slavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, koji nam je ukratko predstavio položaj i institucije hrvatske manjine, kao i poteškoće s kojima se susreću u nastojanjima da održe hrvatsku svijest i organiziraju kulturni život na hrvatskome jeziku.

Detalj iz Zsolnayjeve kulturne četvrti.

Dojmljiv je bio posjet Zsolnayjevoj kulturnoj četvrti, koja svjedoči o mogućnostima transformacije industrijskog kompleksa u urbani prostor. Povijest obitelji Zsolnay, poznate po proizvodnji porculana i pločica, usko je povezana s industrijskim razvojem grada Pečuha i prepoznatljivom mađarskom arhitekturom. Ova je četvrt također uređena 2010. godine, kada je Pečuh, zahvaljujući europskim sredstvima, dobio novo, danas uistinu prepoznatljivo lice.

Stručno putovanje u Siget i Pečuh prošlo je u znaku druženja s našim domaćinima, gospodinom Blažetinom, mladim kolegom Silvestrom Balićem te gospođom Magdalenom Molnar Drinoczi, koji su se potrudili učiniti nam posjet sadržajnim i vrlo zanimljivim. Uspostavljene veze bez sumnje će biti dobar temelj za neku buduću suradnju naših institucija.