• 07.12.2020. - Autor: Dobrila Zvonarek

  STARI OBIČAJ KOJI NAS SPAJA

Božićna čestitka iz 1904. godine iz fonda Grafičke zbirke NSK. Upućena je Elzi Kučeri, prvoj knjižničarki u Hrvatskoj, koja je od 1909. do umirovljenja 1944. radila u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu mali je muzej blagdanskih želja. Premda njihovi pošiljatelji i adresati gotovo sigurno više nisu među nama, tople, rukom ispisane poruke nadživjele su trenutak u čijem povodu su nastale. Jer godine žure, blagdani se slave, životi prolaze. No, ljubav i privrženost, zabilježene na poleđini šarenog božićnog motiva, kao da žive i danas.

Držeći u rukama jednu od najstarijih blagdanskih dopisnica iz fonda Knjižnice, koja je poslana uoči nove, 1904. godine, u mašti se ispisuje sentimentalna blagdanska priča. O duši koja ju je kupila u nekoj trafici ili poštanskom uredu. O nalivperu kojim je pisana. O marki s kojom je putovala. Poštaru koji ju je nosio u velikoj torbi pa je ubacio u sandučić. O rukama koje su ga otključale. Očima koje su čitale. O radosti koju je probudila. O Božiću kakav je bio nekad.

I dok danas jedni drugima za blagdane najčešće šaljemo kratke čestitke putem mobilnih uređaja, ljudi s početka 20. stoljeća na božićnim su dopisnicama ispisivali rukoljube i blagoslove, pažljivo ističući kome ih upućuju: blagorodnom gospodinu Radoslavu Franjetiću, nadinspektoru voda u Osijeku; visokocijenjenoj gospodji Toni Maršić, supruzi potpukovnika u Zagrebu… Velik broj čestitki pisan je na njemačkom jeziku, svjedočeći o nekim drugim društvenopolitičkim prilikama. O njima govore i stare poštanske marke, tiskane u onovremenim političkim okvirima.

U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi se više od 500 jedinstvenih božićnih i novogodišnjih čestitki. Ova je čestitka putovala uoči Božića 1905. godine.

Listajući, poput starog albuma, čestitke iz fonda Grafičke zbirke, javlja se misao o tome kako je svaka kartolina od neprocjenjive vrijednosti – bez obzira na to komu je upućena ili koliko je likovni motiv koji je krasi umjetnički uspješan. Ono što je čini vrijednom jest da je napisana, upućena i sačuvana, te nas zbog toga i danas može inspirirati. Danas, kada je zajedništvo s najmilijima nešto što bismo svi, vjerojatno, najviše željeli.

Ovog Božića, stoga, imamo priliku okrenuti se običaju čestitanja kakav su poznavali naši stari te tako ispisati neku vlastitu, posebnu blagdansku priču. Najdražima ćemo, bez sumnje, najprije poželjeti zdravlje. Lijepim željama ćemo dotaknuti i njihove obitelji. No prije svega, ispisivanjem čestitke dotaknut ćemo njihova srca, pritom otvarajući svoje.