• 28.10.2013. - Autor: Sandi Antonac

  PRIČA O STRANIČNIKU

Straničnik (eng. bookmarker), odnosno dočitnica, štionik, knjižnik, knjižni označivač, graničnik, listokaz, stranokaz… Gotovo da nema predmeta kojim se hrvatska lingvistika, kako stručna tako ona laička, toliko inventivno pozabavila, a sve u inat uvriježenom anglizmu. Ipak, riječ je samo o komadu papira kojim označavamo mjesto na kojem smo zastali s čitanjem. Ili to ipak nije kraj priče?

Knjiga u obliku svitka, preuzeto sa www.hrvatska-rijec.com

Teorija zavjere

Povijest straničnika zamagljena je brojnim teorijama (neke od njih slobodno možemo nazvati i zavjerama), ali jednostavan mehanizam njegova funkcioniranja prvenstvo daje sljedećem prikazu. Prve knjige bile su obliku svitaka, a prvi straničnici obojene točkice koje su se ucrtavale uz tekst (svaki čitatelj koristio bi svoju boju). Sustav je bio učinkovit sve do učestalijeg korištenja knjige, kada je postalo jasno da je spektar boja ograničen. Dalje su se koristili priručni materijali poput perja ili listova biljaka. Značajniji pomak u evoluciji straničnika dogodio se prelaskom iz svitaka u knjižni blok (današnji oblik knjige). Kako je knjige tada najčešće koristio kler, straničnici su obično bili komadi kože ili pergamene, odnosno platna s liturgijskim itinerarom. Pojavljuje se i, mnogim tradicionalistima i starim knjigovežama nikad prežaljena, “trakica”; njezino izumiranje iz neodređenog je razloga započelo raspadaom socijalističkog sustava.

Statusni simbol

Prodorom u bogatiji građanski sloj, knjiga postaje predmetom šireg proučavanja i statusnog pozicioniranja. Straničnici se ciljano izrađuju – personalizirani pristup. Pojavljuju se novi materijali: ebanovina, svila, bakar, mesing, srebro, zlato… Često sadrže filigranske bravure grbova velikaških obitelji, ex librise i zaštitničke mantre. Oblik je također izbor naručioca: okrugla kopča, mač, križ, zvijezda i dr. Poput knjige, straničnik postaje izraz staležne moći i znak raspoznavanja.

Renesansa

Noć knjige 2012. u Narodnoj knjižnici Sutivan. Kreativna radionica izrade straničnika. Fotografija: Franjo Mlinac

Razvojem suvremenog tiskarstva širi slojevi društva postaju konzumenti knjige. Revolucije se događaju “kao na traci”: industrijska, informatička, informacijska… Straničnici poprimaju potpuno novu dimenziju – postaju sredstvo komunikacije. Milijuni čitatelja, milijuni poruka. Jeftin tisak, skupi tisak, reljefni tisak, lepeza boja i oblika. Straničnik kalendar, straničnik posjetnica, straničnik karta grada, straničnik ravnalo. Korporativni straničnik. 3D straničnik. Ne zaboravimo suvremeni “licensing” – vrhunska umjetnička ostvarenja i konzerva rajčice ili zubna pasta. Čitaj i troši! Straničnik je postao izraziti marketinški alat. Na svakih 1000 knjiga proizvede se 10000 straničnika. Učinkovit način promocije prepoznale su i druge djelatnosti: galerije, knjižnice, knjižare, humanitarne organizacije, zeleni, politika i dr. Produkcija je tolika da ćemo u muzejima knjige imati i stalni postav izložbe straničnika. Ili obratno?

Na putu prema dolje

Straničnik je, diktatom konzumerizma, oteturao od svoje zaštitnice – knjige. Svoj put kriomice nastavlja u nesigurnom i prevrtljivom prostranstvu marketinške industrije. Iako su zajedno rasli, oblikovali i mijenjali sebe, kao i svijet oko sebe, knjigu i straničnik čeka rastanak. Na svijet je došla nova vrsta čitatelja, “on-line” vrsta, a digitalne stranice već preuzimaju primat u toj interakciji u kojoj nema mjesta za straničnike. Iako staro gotovo 3 tisućljeća, može se zaključiti da je prokletstvo obojenih točkica došlo naplatiti svoj dug. Velika je vjerojatnost da će ono što je obilježilo čitateljsku povijest zauvijek biti prebrisano jednostavnom rečenicom od nekoliko bajtova: “resume from the last page”.