-
29.12.2016. - Autor: Kristina Silaj
ROMANI HARPER LEE – POTRAGA ZA RADOSNIM DJETINJSTVOM I PRAVEDNOŠĆU
Oba romana Harper Lee, Ubiti pticu rugalicu i Idi postavi stražara, klasici su američke književnosti. No otvaranjem teme rasnih sukoba te događaja iz djetinjstva i mladosti glavnih junaka nadilaze američke probleme i ulaze u kanon svjetske literature. Roman Ubiti pticu rugalicu američka spisateljica Harper Lee objavila je 1960. godine i za njega primila Pulitzerovu nagradu, Predsjednikovu medalju slobode i brojne druge književne nagrade i priznanja. Knjiga je prevedena na pedesetak jezika i prodana u svijetu u više od 30 milijuna primjeraka. Dvije godine nakon njezina objavljivanja snimljen je slavni film s Gregoryjem Peckom, koji je za ulogu primio nagradu Oscar. Budući da se književnica nakon objavljivanja romana povukla s javne scene, veliko je iznenađenje objavljivanje njezine knjige Idi, postavi stražara, koju ju autorica napisala nekoliko godina prije nego što je napisala Ubiti pticu rugalicu.
Dok u romanu Ubiti pticu rugalicu kao glavne junake možemo odrediti djecu (iako ne samo njih), i to djevojčicu Scout, punim imenom Jean Louise Finch, te njezina starijeg brata Jema i prijatelja Dilla, koji zajedno otkrivaju tajne i način života u malome izmišljenom mjestu Maycomb u Alabami na američkom jugu, u romanu Idi, postavi stražara glavna junakinja je mlada žena od dvadeset i šest godina, također Jean Louise, koja se vraća iz New Yorka u Maycomb posjetiti oca. Njezin brat je, nažalost, umro, a ona je pred udajom za Henryja Clintona, prijatelja iz djetinjstva i druga svojega brata te mora odlučiti hoće li se udati i ostati u Maycombu ili se vratiti u New York. Kao središnji lik romana Ubiti pticu rugalicu pojavljuje se lik pravednog, moralnog oca male Scout i Jema koji su rano ostali bez majke. To je odvjetnik Atticus koji je u središtu pozornosti u Maycombu jer brani crnca lažno optuženog za silovanje bjelkinje. Iz situacije u situaciju u Ptici pratimo dječje igre te samo suđenje i postupak prema mladome nevinom crncu, kao i način na koji Atticus, čovjek punog dostojanstva, pokušava pomoći nesretniku usprkos svim predrasudama i preprekama na koje nailazi na tome putu. Zadivljujući su odgojni i moralni postupci Atticusa prema vlastitoj djeci kojoj duboko usađuje u svijest ljudska prava, sve ono na što čovjek u životu ima pravo već rođenjem i sve ono što je nepravedno, zlo i za svaku osudu. Od likova još se ističe crna sluškinja Calpurnija koja se brine o to dvoje blisko povezane djece jer su rano ostali bez majke, a u romanu Idi, postavi stražara kao lik je više profilirana tetka Jean Louise – Alexandra Finch Hancock, koja je tipična američka dama. Kao posebno značajan liku u Idi, postavi stražara još se pojavljuje lik aristokrata liječnika strica Jacka koji je obožavao i bio životno zainteresiran za život mlade Scout.
U Ptici se opisuje sve ono što malim junacima romana čini djetinjstvo – njihove dječje igre i međusobni psihološki odnosi, te oni odrastaju razlikujući dobro i zlo i ozbiljno razmišljaju o ljudskoj nepravdi. Zbog toga Ptica i jest smatrana bildungsromanom tj. romanom u kojemu je glavna tema odgoj i formiranje osobnosti, pa ga se još naziva „romanom o odrastanju“ ili „romanom o odgoju“. Situacija je međutim različita u romanu Idi, postavi stražara jer je ovdje u središtu pozornosti Jean Louise koja je odrasla, ali joj se sjećanja i asocijacije neprekidno vraćaju u zlatno doba djetinjstva gdje opisuje svoje prijatelje, epizode ženskog sazrijevanja, prve plesove, prve ljubavi i odnose s odraslim članovima obitelji.
Ono što je specifično za obitelj Finch jest da vjeruju u mit o američkoj jednakosti među ljudima i sigurnost u poštivanje ljudskih prava, ako nigdje drugdje, onda pred zakonom. Malo mjesto u kojemu žive za djecu je prepuno tajni i misterija osoba koje žive npr. u njihovu najbližem susjedstvu.
U oba romana autorica opisuje neobične, ali dobre epizodne likove. Međutim, Ptica u kompoziciji nosi i opasne i napete situacije i oslikava i negativne pojedince. Primjerice, nakon plesa i zabave djecu napada lažljivi agresivni pojedinac zbog kojega je u životu nastradao nevin čovjek. Na koji način, otkrijte sami.

Scena iz filma “Ubiti pticu rugalicu” u režiji Roberta Mulligana (1962.) s Gregoryjem Peckom u glavnoj ulozi.
Zanimljivo je da je otac porodice Atticus, Finch, zaštitom mladog crnca na sudu, gdje ga je hrabro i sustavno branio, djecu učio da treba braniti slabijega te ih podučavao rasnoj jednakosti. Međutim, kada je Jean Louise odrasla, u Idi, postavi stražara ona propituje očev autoritet te zapada u težak afekt i krizu kada zatječe oca u društvenoj komunikaciji s osobama iz mjesta koji drugačije misle i koji su drugačije odgojeni. Knjiga ipak prikazuje da njezin otac nije licemjer te da je cijela porodica pripada visokoj socijalnoj aristokraciji.
Oba romana pisana su pitko i jasno, njihova društvena problematika isprepletena je mnogim toplim ljudskim epizodama, pravim dječjim emocijama, dječjim pokušajima da razumiju stvarnost, pa je i ono realno teško ovdje čitati jednostavno i lako.
Romani su namijenjeni mladima i odraslima, i zapravo bi bilo dobro pročitati oba te saznati kako je u Ptici prošao nesretni mladi osuđeni crnac i je li se u Idi, postavi stražara Jean Louise Finch ipak odlučila za udaju i ostala u Maycombu ili je izgubila vjeru u međuljudske odnose u svojemu malome rodnom mjestu i u autoritet uglednoga oca. Svakako pročitajte i saznajte.