• 28.05.2013. - Autor: Ivan Kapec

  PAVAO RITTER VITEZOVIĆ U ZBIRCI RUKOPISA I STARIH KNJIGA NSK

Obljetnice su dobra prilika, možda i jedina, da pozornost posvetimo važnim ljudima iz prošlosti. Ti okrugli brojevi, 100, 200 ili 300 godina, u nama stvaraju čudesno strahopoštovanje. Monumentalno i vrlo ozbiljno nam zvuči podatak da je prošlo 300 godina od rođenja ili smrti ovoga ili onoga; puno važnije nego npr. 236 ili 358 godina. Bilo kako bilo, nakon prošlogodišnje Boškovićeve 300. obljetnice rođenja, slijedi nam „nova“ 300. godišnjica smrti velikoga hrvatskog pisca i polihistora Pavla Rittera Vitezovića. Taj okrugli i ozbiljni broj godina potaknuo je djelatnike NSK da pripreme knjigu – katalog pod nazivom „Pavao Ritter Vitezović u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i Sveučilišne knjižnice u Zagrebu“.

Svečanost obilježavanja 300. obljetnice smrti Pavla Rittera Vitezovića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, uz predstavljanje kataloga i otvorenje izložbe

Na 464 bogato ilustrirane stranice (da se opet poslužimo moći koju imaju brojke) nalazi se cjelokupan popis i opis Vitezovićevih djela koja se nalaze u NSK, i to onih koja se nalaze u rukopisu, kao i onih koja su u tiskanom izdanju. Uz rukopisna djela i tiskanu građu katalog sadržava i bogatu rukopisnu korespondenciju te posebni popis djela koja su nastala u suradnji sa slovenskim polihistorom Janezom Vajkardom Valvasorom. Pored toga glavnog dijela kataloga, čitatelju će biti od koristi i iscrpan popis literature o Pavlu Vitezoviću te Kazalo osobnih imena koje se proteže na skoro 20 stranica. Osim toga, u uvodu nam autor kataloga, dr. sc. Ivan Kosić, daje lijepi pregled Vitezovićeva života.

Naslovnica časopisa “Vitezović”, koji je u spomen na Vitezovićeve zasluge u utemeljivanju genealogije i heraldike kao znanosti u nas pokrenuo Emilij Laszowski; časopis je izlazio od 1903. do 1905.

U uvodu možemo pročitati kako je Vitezović bio čovjek velikih ideja, gotovo sanjar, koji je „tražio rješenje hrvatskog pitanja u ratnom kolopletu europskog zgarišta“. Nadalje, bio je političar, pjesnik, jezikoslovac, leksikograf, zagonetač, povjesničar i geograf. Službovao je kao saborski zastupnik, podžupan, dvorski savjetnik te član državnog povjerenstva za utvrđivanje granica. Radio je kao bakrorezac, tiskar, izdavač i kapetan hrvatske vojske. Uz sve te poslove i obaveze stigao je i pisati, i to u mjeri na koju nas upozorava povjesničar hrvatske književnosti Antun Barac u uvodnoj riječi prigodom otvorenja Izložbe djela Pavla Vitezovića 1652 – 1952. (dakle opet na 300. godišnjicu Spisateljeva rođenja), koji kaže da je „napisao gotovo više knjiga, negoli u istom stoljeću svi ostali pisci uže Hrvatske zajedno“. Osim što je bio dalekovidni intelektualac koji se zauzimao za „političko sjedinjenje hrvatskih zemalja i hrvatskog narodnog korpusa“, neki ga smatraju i Gajevim prethodnikom u „koncepciji izgradnje širokoga općeslavenskoga političkog i kulturnog prostora“.  Već po onome što o njemu misle ugledni povjesničari književnosti, ne bismo trebali čekati još 100 godina s proučavanjem barem nekih od njegovih brojnih djela. Primjerice, s time da saznamo zašto su povijesno djelo „Regia Illyriorum Croatia sive Croatia Redidiva“ više puta prepisivali različiti prepisivači, a povjesničar Ferdo Šišić ga drži jednim od najznačajnijih spisa u ranijoj hrvatskoj historiografiji.  Ako pak želimo saznati kako su izgledali hrvatski grbovi, mogli bismo zaviriti u tiskano djelo „Stemmatographiae Illyricanae liber primus“. Tamo nas očekuje 56 grbova u boji, a ispod svakoga grba otisnuta su po dva elegijska dvostiha. Trebalo bi pozamašno scrollati da se opišu sva zanimljiva Vitezovićeva djela, no zato je ovdje katalog – upravo tiskan i predstavljen te popraćen oku ugodnom izložbom nekih Autorvih djela u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Naslovnica kataloga “Pavao Ritter Vitezović u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu”

Iza ovih 464 stranice leži višemjesečni trud, rad stručnih suradnika, knjižničara, lingvista, dizajnera i fotografa. Građu je trebalo pomno pregledati, korigirati zapise i prilagoditi ih kataloškom opisu, napraviti i složiti sve ilustracije u vezani kronološki niz i sastaviti kazalo s više od 1500 imena za čiji je velik broj zaslužno i Vitezovićevo djelo „Banologia sive De Banatu cum Continua Banorum Chronologia“, u kojem se nalazi popis svih vladara u Hrvatskoj od dolaska Hrvata do Vitezovićeva vremena.

Zbog toga što se Vitezović temeljito bavio uistinu različitim područjima znanja, njegova djela zanimljiva su za proučavanje stručnjacima iz raznorodnih disciplina: povjesničarima, jezikoslovcima, političarima, povjesničarima književnosti, povjesničarima umjetnosti itd. No svakom građaninu Hrvatske ili onome kome je Hrvatska draga bilo bi korisno zaviriti u bogat Vitezovićev kovčeg duhovnoga blaga, u kojemu se možemo diviti njegovim „nastojanjima za stvaranjem hrvatskog nacionalnog identiteta“.