• 30.09.2022. - Autor: Tamara Ilić-Olujić

  NOVI ŽIVOT STARE RAZGLEDNICE U “POZDRAVU IZ HRVATSKE”

Stare razglednice iz fonda Grafičke zbirke NSK, koje su do adresata putovale krajem 19. stoljeća (poslane iz Dubrovnika i Imotskog).

Na razglednicama ili kartolinama, kako ih neki zovu, zaustavljena su u vremenu brojna mjesta, gradovi, običaji, ljudi, pričajući priče o vremenu kojeg više nema. Na tankom se kartonu često nalazi prikaz nekog mjesta, veduta grada, marina u suton te osobna poruka kojom pošiljatelj šalje svoje misli, vesele ili tužne poruke primatelju. Čuvajući uspomenu na prostor u određenoj točki vremena ili upućujući na svečanost nekog blagdana, stare razglednice u suvremenost prenose šarm prošlosti i dašak nostalgije.

Ovaj maleni predmet koji izmami osmijeh na lice svakog tko ga pronađe u poštanskom sandučiću postoji već više od 150 godina. Povijest njegova nastanka i razvoja iznimno je zanimljiva.

Naime, razglednica kakvu danas poznajemo razvila se iz dopisnice. Prva je dopisnica Correspondenz-Karte objavljena u Austriji 1. listopada 1869. godine, pa je taj nadnevak uzet i kao Svjetski dan razglednice koji se danas obilježava širom svijeta. Dopisnica je otvorena karta na kojoj je uz adresu vidljiva i poruka koju šalje pošiljatelj. Razlozi njezina uvođenja bili su, ponajprije, financijske prirode – za dopisnicu nije potrebna omotnica zbog čega je lakša, pa je i vrijednost marke koja se mora na nju zalijepiti manja, a s obzirom na to da je u drugoj polovici 19. stoljeća bilo sve više poslovnih i turističkih putovanja, povoljniji je način komunikacije bio nužan.

Nedugo nakon dopisnice javila se ilustrirana dopisnica, a zatim i razglednica koja je na jednoj strani ilustrirana, a na drugoj se nalazi mjesto za adresu. Prve ilustrirane dopisnice povezane su s Francusko-pruskim ratom i prikazuju vojničke motive na istoj strani gdje je i mjesto za adresu. Upravo ih zato neki ne smatraju pravim razglednicama jer se na razglednicama poruka u početku pisala na ilustriranoj strani, dok je druga strana bila jedino namijenjena adresi primatelja. Prve razglednice često su bile rukom rađene ilustracije, otisnute tehnikama litografije, svjetlotiska i ofseta, a proizvodile su se i razglednice na fotopapiru kao prave fotografije.

Značajan broj razglednica iz fonda Grafičke zbirke NSK poslan je iz domaćih lječilišta (Daruvar, Varaždinske Toplice).

Kada bismo pojednostavljeno željeli reći što je razglednica, rekli bismo da je to „karta bez kuverte“ koja poštom prenosi tekstualne i slikovne poruke. Upravo taj spoj slike i riječi čini je jedinstvenim predmetom koji na sebi nosi mnoštvo informacija te je zanimljiva i vrijedna sakupljačima, istraživačima i baštinskim ustanovama poput Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u čijoj je Grafičkoj zbirci ona zastupljena od sredine dvadesetog stoljeća.

Tada je i započelo sustavno prikupljanje razglednica kao vrijednog dijela Zbirke. Do danas smo prikupili više od 150 tisuća primjeraka različitih motiva, gradova, ponajprije Hrvatske, ali i gradova cijelog svijeta, etnografskih motiva, slavnih i običnih ljudi, životinja i predmeta za svakodnevnu uporabu, što Zbirku čini i pravim malim muzejom razglednica.

Ona najstarija iz našeg fonda putovala je 1886. godine i prikazuje željezničku prugu u Švicarskoj koja zauzima polovicu razglednice, dok je druga polovica ispisana tekstom pošiljatelja. Upravo je nadnevak kada je razglednica poslana, često jedini podatak koji nam je pomaže datirati. Najstarije razglednice hrvatskih gradova iz fonda Zbirke putovale su davne 1890. godine, i to iz Opatije i Varaždinskih Toplica.

Ipak, najveći broj starih razglednica potječe iz takozvanog „zlatnog doba razglednice“ između 1898. i 1918. godine. Razdoblje je to kada dolazi do njihove masovne proizvodnje kao i velikog zanimanja za izradbu i slanje razglednica, a tada se javljaju i prvi kolekcionari. Danas postoji disciplina koja se bavi proučavanjem i skupljanjem razglednica – deltiologija.

Pozdrav upućen “preko gorah i dolinah”, s Trsata. Izvor: Grafička zbirka NSK.

Da bismo razglednice kao dragocjeno svjedočanstvo proteklih vremena učinili dostupnim svima vama, u Knjižnici smo prije nekoliko godina pokrenuli Pozdrav iz Hrvatske, projekt kojim starim razglednicama iz našeg fonda dajemo novi život – onaj digitalni. Naime, nakon što ih digitaliziramo, one postaju dio Digitalne zbirke razglednica Grafičke zbirke u kojoj imamo prilike uživati iz udobnosti svojeg naslonjača.

Ovog mjeseca uz poruku I tvoja razglednica pomaže ga tkati pozivamo vas da se uključite u projekt i pomognete nam da upotpunimo i obogatimo našu zbirku razglednica onima koje nemamo, onima koje prikazuju mala mjesta Hrvatske. Zavirite u kutije s uspomenama, u bakin ormar ili pitajte za pomoć obitelj i prijatelje, donesite nam razglednicu svojeg rodnog mjesta ili omiljene destinacije.

Svaka razglednica koja nam nedostaje, a koju uz vašu pomoć digitaliziramo, bit će vrijedan doprinos očuvanju naše zajedničke baštine. Svoje stare razglednice malih mjesta Hrvatske moći ćete nam donijeti već od 17. listopada, svakog ponedjeljka u mjesecu, uz najavu na e-adresu razglednice@nsk.hr. Nakon što ih skeniramo, razglednice ćemo vratiti, a njihove digitalizirane inačice moći će pogledati istraživači i zaljubljenici u razglednice iz svakog dijela zemlje.

Stoga, pridružite nam u mjesecu razglednica! Neka i vaša razglednica pomogne tkati Pozdrav iz Hrvatske. Dotad, u našoj zbirci virtualno prošetajte hrvatskim mjestima i gradovima, istražite njihovu prošlost, zanimljivosti i zaustavljene trenutke svakodnevice minulih vremena.