• 21.07.2020. - Autor: Charlotte Frank

  MORE KAO IZVOR INSPIRACIJE

Merian, Matthaeus. Tafel der Stätte und Herschafften Zara und Sebenico in Dalmatia gelegen… Frankfurt am Main, 1647.

U Grafičkoj zbirci NSK baštinimo brojne primjere crtačke ili grafičke umjetnosti tematski vezane uz prikaz mora. Iskonska veza mora i čovjeka je bila neiscrpan izvor nadahnuća umjetnicima od antike pa sve do danas. Neizvjesna sezona i turistički minusi ne priječe nas da osjetimo specifičan doživljaj inspiriran morem, kroz oči umjetnika, dizajnera pa i jednog kartografa.

Ideje artefakata kreću iz različitih polazišnih točaka, od prikaza svakodnevnih, ribarskih tema, religijskih, simboličkih, fantastičnih uprizorenja u crtežima i grafikama, do onih estetsko-znanstvenih na starim geografskim kartama, ili pak reklamnih, na plakatima i razglednicama. Odabrani primjeri mali su prozor u svijet grafika, crteža, plakata i razglednica iz raznorodnog fonda Grafičke zbirke, koji nose raznolike likovne prikaze i utisnute umjetničke energije. I danas prenose različite uvide i spoznaje o svijetu oko nas, od povijesnih činjenica do osobnih sjećanja ili autentičnih umjetničkih doživljaja.

Na najstarijim primjercima geografskih karata Jadranske obale koji se čuvaju u Grafičkoj zbirci, primjercima crno-bijelih ili pak koloriranih bakroreza, drvoreza ili bakropisa, uz prikazano priobalje pojavljuju se katkad i nemani koje izranjaju kraj brodovlja i brojne druge zanimljivosti nastale rukom tadašnjih prikazivača, bakrorezaca, koji svoja saznanja ili izmaštane predodžbe o dalekim krajevima i obalama bilježe najprije na pločama koje zatim otiskuju. Tako nastale karte putuju diljem Europe kao pojedinačni listovi ili uvezene u knjige – onovremene atlase. Karte i atlasi, namijenjeni pomorcima te iznimno popularni među tadašnjom čitalačkom publikom, danas su zamijenjeni čudima novih tehnologija, satelitskim, digitalnim kartama i sl. Ipak, stare nas karte na svoj osebujan način uvode u pomorsku povijest, povijest geografske znanosti, svjedoče o vjekovnoj povezanosti, pomorskim, trgovinskim i kulturno-znanstvenim vezama. Geografska karta srednjeg Jadrana autora Mattheusa Meriana[1] koja se čuva u Grafičkoj zbirci NSK prvotno je izašla u atlasu naziva Theatrum Europaeum 1647. godine. Uz šareno obojene otoke, ružu vjetrova, šestar koji ukazuje na mjerilo karte te brojne male utvrde i uzvisine u pejzažu Dalmacije, gledane s povišene točke, u središtu se nalazi pojednostavljen prikaz gradskih zidina, crkve i crkvena tornja grada Zadra, a uz desni rub prikaz grada Šibenika. Uz ostale manje gradove i mjesta pridodan je pripadajući im mletački grb, uz Nadin, Starigrad i druge. Naznačena je Vrana kao i Vransko jezero… Ova je karta primjer visoke estetske i informacijske vrijednosti tog medija.

Buntak, Tomislav. Zlatno srebrni prizor : susret s božanskim licem, 2005.

Slikar i crtač Hrvoje Šercar gaji posebnu ljubav prema gradovima, srednjovjekovnim aglomeracijama dalmatinskih i otočkih gradova i gradića, crkvicama, arhitekturi, kao i ribama, pticama, brodovima… Na jednoj od brojnih grafika koje se čuvaju u Grafičkoj zbirci prikazan je grad nošen brodom koji pluta na valićima, a sve to u drvenom vjedru, ispričano na umjetnikov osebujan likovni i maštom obojen način. Tomislav Buntak u svojoj seriji crteža, vlastitom ikonografijom dočarava prizore ljudi uz obale mora bogate ribom, obasjane svjetlošću zlatom obojenog lica, u nekoj vrsti mirnoće i sklada s prirodom, svojevrsnoj vanvremenskoj utopiji.

Lovro Artuković na crtežu velikog formata u zanimljivoj kompoziciji i prostornoj perspektivi prikazuje muškarca u drvenoj barci u lovu na lignje. Pritom je muškarac predočen u nekoliko faza pokreta rukom, a prikaz morske površine i njezina odsjaja osim na mjesečini istodobno i pod umjetnim svjetlom ferala.

Vasko Lipovac i brojni drugi svoje su motive vezali uz more, mornare, brodove, kupače, a Anka Krizmanić uz obale Venecije ili kamenu obalu Jadrana šibanu jakim vjetrom S terase Frankopan grada iz 1911. godine…

Nagrada Jadrana : V. međunarodne auto-moto trke, Opatija, 1954.

Turistički plakati, koje najčešće povezujemo uz ljeto i more, čine zasebnu cjelinu unutar skupine plakata – vrste primijenjene umjetnosti značajne dokumentarne vrijednosti koja se čuva u Grafičkoj zbirci, od najstarijih, litografiranih primjeraka do suvremenih rješenja autora izvedenih u tehnikama ofseta ili sitotiska. Pritom turistički plakati oživljavaju i dočaravaju ljepote ili zanimljivosti našeg Jadranskog mora i njegovih gradova i otoka, ističući razvedenost obale, uz sliku i sloganima, u kojima se spominje 1000 jadranskih otoka u radovima Milana Vulpea ili Dušana Bekara. Pojavljuju se rješenja likovno maštovitih prikaza morskog plavetnila, različitih znamenitosti – od dubrovačkih zidina sve do Dioklecijanove palače. Često prikazuju dopadljive šarene suncobrane, siluete lijepih žena, sunce, otoke, jedra, ribarske mreže, morske plodove. Također, reklamiraju različite vidove kulturnih ponuda, među kojim su ljetni glazbeni ili filmski festivali, ali i brojna druga događanja koja potencijalno mogu biti zanimljiva turistima, domaćim i stranim. U atraktivnu ponudu ulaze i međunarodne mototrke, među kojima i one održane u Opatiji za Nagradu Jadrana. Na plakatima se, nadalje, nižu fotografije novoizgrađenih hotela i privlačnih plaža. Sav taj repertoar čini okosnicu vizualnih rješenja kojima dizajneri privlače potencijalne turiste – dopadljivim ilustriranim plakatima, katkad s elementima humora. Ekskurzije, diskoteke, ljepotice plaže, izbori za miss, turističke večeri, aquariumi također su dio turističke ponude koju iščitavamo na starijim plakatima. Svi ti primjeri plakata čine dio naše povijesti turističke propagande, posredno i turističke strategije pod sloganima od Sunčanog Adriatica na plakatu Ede Murtića iz 1954. godine, Jugoslavija 1000 otoka iz 80-ih prošlog stoljeća, sve do recentnijih Mediteran kakav je nekada bio ili Mala zemlja za veliki odmor, aludirajući pritom na očuvanu ambijentalnost, tradiciju i autentičnost prostora. Najnoviji, pod dojmom Corone, iznjedrio je slogan Odmor kakav zaslužuješ bliže je nego misliš. Novo doba, moguće i dugoročno drugačije okolnosti, zasigurno će donijeti neka nova rješenja u vizualnom i sadržajnom obliku koja reflektiraju novu stvarnost.

Razglednica s prikazom kupališta u Opatiji s početka 20. stoljeća.

Jelsa, Hvar, Trogir, Bol, Šibenik, Rab, Dubrovnik, Ploče, Crikvenica – samo su neka od brojnih turističkih mjesta koja se reklamiraju na plakatima, isto tako i na brojnim starim razglednicama, kao i onima novijeg datuma. Uz panoramske fotografije mjesta i povijesnih znamenitosti uz istaknute Pozdrave s Jadrana, razglednice ponekad „krase“ kičasti prizori zalazaka sunca, delfini, magarci ili pak prizori najnovijih turističkih ponuda u vidu plastičnih morskih otoka, tobogana i sl., za zabavu djeci i odraslima. Manje barke, veći brodovi, u novije vrijeme kruzeri, ribari, morska vegetacija, morski ježevi, bistri pličaci, rtovi, zvijezde, rakovi, borove šume, također su dio vizualnog repertoara više ili manje likovno zanimljivih rješenja. Razglednice, sentimentalne čuvarice uspomena na dva nezaboravna tjedna, više ili manje dana godišnjeg odmora, bijega od katkad zamorne rutine ostatka godine, kreiraju naša sjećanja…

[1] Rođenjem Švicarac, većinu radnog vijeka proveo je u Frankfurtu. Naslijedivši izdavačku kuću svojeg tasta, nastavlja s brojnim izdanjima tada popularnih atlasa. Njemački putnički vodič Merian nazvan je po njemu (https://en.wikipedia.org/wiki/Matthäus_Merian).