• 01.09.2015. - Autor: Dobrila Zvonarek

  IN MEMORIAM ALEKSANDAR STIPČEVIĆ (1930. – 2015.)

Prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević. Preuzeto sa www.enciklopedija.hr

U nedjelju, 30. kolovoza 2015., napustio nas je prof. dr. Aleksandar Stipčević, arheolog, albanolog, bibilolog, bibliograf i knjižničar, erudit i entuzijast širokih interesa, zaljubljenik u knjigu i svoje rodne Arbanase, čovjek koji je ostavio značajan trag u znanosti i velikom broju hrvatskih institucija. Jedna od onih u kojima je radio bila je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Pretraživanjem kataloga Knjižnice možemo steći barem površan uvid u širinu i raznolikost opusa profesora Stipčevića, čije su glavne preokupacije ipak bile bibliologija i arheologija. Povijest knjige (1985.), jedna od temeljnih knjiga hrvatskoga knjižničarstva, generacije studenata i bibliologa poučavala je o počecima tiskarstva i povijesti ukoričenog fenomena zvanog „knjiga“. Socijalna povijest knjige u Hrvata, njegovo najopsežnije djelo koje mu je priskrbilo i nagradu HAZU-a iz područja filoloških znanosti, obrađuje povijest knjige na području hrvatskih zemalja u tri monumentalna sveska: Srednji vijek (Od prvih početaka do glagoljskoga prvotiska iz 1483. godine) (2004.), Od glagoljskoga prvotiska (1483) do hrvatskoga narodnog preporoda (2005.) te Od početka hrvatskoga narodnog preporoda (1835.) do danas (2008.). Autor je i kapitalnog djela Bibliografija antičke arheologije u Jugoslaviji (1977.), u kojem je sakupio sve što je do tada bilo napisano o Ilirima na najvažnijim svjetskim jezicima. Bio je urednik i drugog sveska Hrvatskoga biografskog leksikona (1989.), nacionalne biografske enciklopedije, koja donosi životopise značajnih Hrvata, kao i pripadnika drugih naroda koji su na hrvatskim prostorima ostavili neizbrisiv trag.

Aleksandar Stipčević uredio je i monografiju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 1607. – 2007., objavljenu uz 400. obljetnicu središnje hrvatske informacijske institucije i riznice hrvatske kulture. Na svečanoj proslavi 400. obljetnice uručena mu je i nagrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu “Matko Rojnić”.

Aleksandar Stipčević, Povijest knjige, 1985. Naslovnica.

Dolazak profesora Stipčevića u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, na mjesto načelnika Odjela za tiskane knjige (1957.- 1974.), označava početak njegova trajnog djelovanja u Zagrebu. Godine 1974. postaje ravnatelj knjižnice Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a 1983., kada preuzima dužnost glavnog urednika Hrvatskoga biografskog leksikona, započinje njegov rad u Leksikografskom zavodu „Miroslav Krleža“. Svoje znanje marljivo je prenosio generacijama studenata, kojima je na Odsjeku za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavao kolegije Povijest knjige i knjižnica, Bibliografija i Sociologija knjige i knjižnica. Od 1987. do 1996. bio je šef Katedre za bibliotekarstvo, a od 1992. do 1995. pročelnik Odsjeka za informacijske znanosti. Predsjednik Hrvatskoga bibliotekarskog društva bio je od 1967. do 1973., a usporedo, od 1967. do 1969., i potpredsjednik Saveza bibliotekara Jugoslavije. Predavao je i Uvod u arheologiju kao vanjski suradnik u svojstvu višeg predavača na Filozofskom fakultetu u Prištini.

I u suvremenoj Hrvatskoj nastavio je s radom za dobrobit struke i društva. Od 1992. do 1997. preuzima dužnost predsjednika Savjeta za knjižnice Republike Hrvatske. U razdoblju od 1993. do 1996. član je Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica i manjina Zastupničkoga doma Državnoga sabora Republike Hrvatske.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 1607. – 2007. Naslovnica.

Kada se popisu dužnosti pribroji i broj uručenih mu nagrada i priznanja – od Kukuljevićeve povelje za rad u knjižničarskoj struci (1983.), Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1998.), zlatnog ordena „Naim Frasheri“ za doprinos osvjetljavanju povijesti Ilira (2001.), do nedavno mu dodijeljenog priznanja „Skenderbeg“, koje se uručuje najpoznatijim Albancima i albanskim prijateljima za veliki doprinos u promoviranju albanske kulture i unapređenju albanske države u svijetu (2015.) – sa žaljenjem možemo ustvrditi da je odlaskom profesora Stipčevića hrvatsko društvo ostalo bez svoga istaknutog člana, a akademska zajednica bez predanoga i vrijednoga znanstvenog radnika.

Rad prof. dr. sc. Aleksandra Stipčevića u hrvatskoj će znanosti, osobito u hrvatskome knjižničarstvu, ostati urezan zlatnim slovima.