• 09.02.2023. - Autor: Dobrila Zvonarek

  MATIJA GUBEC I KULTURALNO PAMĆENJE

Boris Dogan, Bitka ispod grada, Zagreb, 1973. Crtež je nastao kao predložak ilustracije za knjigu Mirka Žeželja Slike iz seljačke bune 1573 (Zagreb, Školska knjiga, 1973.) Crtež iz fonda Grafičke zbirke NSK.

Ambroz Gubec, poznatiji kao Matija, zvan još i beg, na današnji dan, 9. veljače 1573. godine, sudjelovao je u bitki kod Stubičkih Toplica, koja se pokazala odlučujućom za jednu pobunu, ali i njegov život. Nekoliko dana kasnije, 15. veljače, okrutno je smaknut u Zagrebu na Trgu svetog Marka.

Rođen je oko 1548. godine u Hrvatskom zagorju u mjestu Hižakovec, koje je pripadalo stubičkom vlastelinstvu i ozloglašenom Franji Tahiju. Tahi je svojim postupcima seljacima dao povod za čak tri bune. No zasluge u borbi protiv Turaka, rodbinske veze s obitelji Zrinski i društveno-političke prilike onog vremena učinile su ga gotovo nedodirljivim.

Iz današnje perspektive, pobuna seljaka bila je logičan odgovor na plemićka zlostavljanja i jedini instrument za iskazivanje nezadovoljstva društvene klase koja nije mogla naći zaštitu u okviru institucija koje su vodili velikaši. No ustanak seljaka imao je i dugoročan cilj – stvaranje samostalne seljačke države i uspostavljanje seljačke vlade. Matija Gubec, zvan često i seljačkim kraljem, bio je vođa Seljačke bune.

Ustanak je započeo 27. siječnja napadom na Cesargrad. Obuhvatio je šezdesetak vlastelinstava i proširio se na Sloveniju. Ugušen je 9. veljače krvavom bitkom kod Stubičkih Toplica.

Ta kratka povijesna epizoda već 450 godina živi u hrvatskom kulturalnom pamćenju, a njezin je glavni protagonist svojim buntom inspirirao mnoge – od političara do umjetnika.

Pregled kataloga građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu to i potvrđuje. U njemu se mogu pronaći brojna umjetnička djela nastala na temu čuvene seljačke pobune. Od književnih tekstova bez sumnje je najpoznatiji roman Augusta Šenoe Seljačka buna koji je nakon svog prvog objavljivanja u časopisu Vijenac 1877. godine doživio velik broj ponovljenih izdanja. Prije Šenoe, ovaj je povijesni događaj uprizorio Mirko Bogović u svojoj drami Matija Gubec, kralj seljački (1859.).

Uz ime Matije Gupca stoji i zapis o povijesnoj operi koju je skladao Ivo Lhotka Kalinski 1947./1948. godine te nezaboravni Gubec beg, prva hrvatska rock opera, nastala uoči 400. obljetnice Seljačke bune i u atmosferi Hrvatskog proljeća 1971. Libreto na temelju Šenoina romana napisao je Ivica Krajač, Karlo Metikoš potpisao je glazbu, a aranžman Miljenko Prohaska. Predstava je praizvedena 5. ožujka 1975. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

U godini u kojoj Seljačka buna broji svoju 450. obljetnicu, kako se ne prisjetiti Marije Jurić Zagorke, kojoj brojimo 150 godina od rođenja? Upravo je Zagorka autorica scenarija našeg nijemog igranog filma Matija Gubec, snimljenog 1917. u režiji Aleksandra Biničkog. I Zagorki je kao predložak za scenarij poslužio čuveni Šenoin roman. Vatroslav Mimica (1923. – 2000.), hrvatski filmski redatelj i scenarist, također obljetničar, kao najveće djelo svoje umjetničke karijere potpisuje povijesni filmski spektakl Seljačka buna 1573 iz 1975. godine.

August Šenoa, Seljačka buna. Naša djeca, Zagreb, 1967. Knjigu je ilustrirao Vladimir Kirin.

Ipak, neke poveznice s Matijom Gupcem i njegovom pravedničkom pobunom skrivene su između redaka. Lik Petrice Kerempuha u čuvenim Baladama Miroslava Krleže i cjelokupna idejna potka u njihovoj podlozi izrasla je na krvavoj borbi zagorskog seljaka i junaka.

Kulturalno pamćenje je Matiju Gupca uzdiglo uz bok velikanima poput Nikole Šubića Zrinskog, dokinuvši tako stalešku podčinjenost i povijesnu nepravdu. Štoviše, njegov je lik stoljećima bio simbolom za prava potlačenih, radnička prava, a njegovo bi ga brutalno smaknuće u okviru religije vjerojatno učinilo svecem. Na Trgu svetog Marka, mjestu na kojem je danas sjedište najviših državnih institucija, podvrgnut je mučenju pred okupljenim mnoštvom, okrunjen užarenom krunom i raščetvoren – čime mu je, prema vjerovanju, onemogućeno spasenje nakon smrti.