• 20.03.2020. - Autor: Kristina Silaj

  KNJIGA S POLICE: “PRIČE IZ ŠUME, S POLJA, LIVADA I JEZERA” ŽELIMIRA HERCIGONJE

Zbirka “Priče iz šume, s polja, livada i jezera”, Alfa d. d., Zagreb, 2017.

Kao vrstan dječji književnik, Želimir Hercigonja svoje umjetničke kvalitete posebno je pokazao u dječjim bajkama. Međutim, u djelu koje smo izabrali kao izrazito zanimljivo štivo za djecu, isprepleo je različite priče o životinjskim bićima na poljima, livadama i u jezerima. Dječje priče ovdje ispripovijedane možda možemo okarakterizirati i kao basne. Ipak, to su većinom pripovijetke o životinjama, premda u ovoj zbirci Hercigonja piše i o cvijeću te o prirodi s motivima bajke i maštovitim nadnaravnim likovima. Hercigonja je djeci sasvim originalno približio životinjice i na intelektualan i zabavan način u njima nastojao probuditi znatiželju i simpatije za najrazličitije vrste životinja te posebno želju da što bolje poznaju zoologiju. Tako Hercigonja kroz životinjske likove progovara i o ljudskim osobinama, opisujući pregladnjelu lisicu koja je željela postati vegetarijanka pa je smršavjela i razboljela se te je morala ponovno početi učiti jesti. Isto tako, Hercigonja na dopadljiv način opisuje mnoge šumske životinje i s neskrivenim simpatijama prati šumske stanovnike u Svetom Petru u Šumi, gdje se iznenada doselila obitelj tvorova i izazvala neopisiv smrad, toliki da su ostali stanovnici u šumi morali uvesti mjere za preseljenje te obitelji na udaljenu livadu. Šumski maskenbal književnik je posebno lijepo dočarao jer su sve šumske životinje bile tako dobro prerušene da nitko nikoga nije mogao prepoznati, plesale su cijelu noć, a maskenbal je dosegao vrhunac kada su se zaljubili prerušeni zec i lisica koji su se, ne znajući tko su, cijelu noć ljubakali. Da životinje vole cvijeće baš poput ljudi, pokazao je Hercigonja u pripovijetki o makovima gdje je opisao taj „lijep plamenocrveni cvijet“ koji čak raste i pored željezničkih pruga, a o njemu pripovijeda stari lisac Mijo koji šeće sa svojim unukom Pjegavim. Da i ptice mogu imati problema kada krenu u školu, književnik je dočarao opisujući probleme male čaplje Mihovile koja je učila čitati i pisati s mukama jer je patila od disleksije. Utješna po malu čaplju na mukama jest činjenica da je i poznati teorijski fizičar Albert Einstein imao isti poremećaj pa je ostvario iznimna dostignuća u fizici. U pripovijetki Mačić Mišo izgubljen u šumi bukovači mali čitatelji pronaći će epizodu o mačiću koji svoj dom pronalazi u košari kod lisice i lisca, koji ga posvajaju baš kao pravo dijete. U dvije pripovijetke Hercigonja je uveo i motive bajke. U kratkoj priči Tamo daleko, daleko sa svim atributima studeni, leda, hladne ljepote, ali i opasnosti, Hercigonja je zimu opisao kao posebno lijepu kraljicu kojoj se ne smije nitko približavati bez poziva. Međutim, u pripovijetki Noćni šumski vilinski pohod opisuje sasvim drugačiju stvarnost: prikazuje kako vile bude proljeće u noći, a svemu tome svjedok je samo sovica Maša, u noći neopisive ljepote, duhovnosti i svjetlosti vila koje plešu u šumi.

Susret učenika šestih razreda koprivničkih osnovnih škola sa Želimirom Hercigonjom 19. listopada 2017. godine u organizaciji Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica. Susret je održan u suradnji s Nakladom Ljevak i koprivničkim osnovnim školama. Fotografija: Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica.

U pričama Želimira Hercigonje, koji je djecu ponajviše fascinirao bajkama iznimno značajnima za cjelokupnu hrvatsku dječju književnost, posebno u zbirci Srebrnasta nit snova, i u ovome djelu, Priče iz šume, s polja, livada i jezera, ponovno do izražaja dolaze njegove iznimne umjetničke kvalitete. Originalnost i neponovljivost ovog autora ponajviše dolazi do izražaja u naprosto genijalnom opisu životinja koje oživljavaju pred dječjim očima i gotovo su živi igrokaz. Životinje u nepredviđenim, neočekivanim situacijama, njihovo personificiranje i komuniciranje nešto su sasvim posebno i osebujno. Sav opis životinja, njihovi razgovori i događaji pomno su oslikani gotovo slikarskom paletom u živim bojama i pažljivo biranim izrazima. Osjećaj simpatije prema tim malim bićima prelit će se s književnika koji ih je opisivao na djecu koja će u ovim pričama iskreno i istinski uživati. Djelo pobuđuje u malim čitateljima ljubav prema prirodi i životinjama, pokazuje izvornu nevinost prirode i potiče djecu da razmišljaju o njoj, da vole i čuvaju prirodno blago, izvornost, ljepotu i ljekovitost prirode te indirektno ova zbirka priča donosi ekološke motive i razvija u djeci ekološku svijest te budi svijest o pažljivom i osjećajnom postupanju prema životinjama.