• 19.05.2021. - Autor: Dobrila Zvonarek

  IN MEMORIAM EVA VERONA (1. veljače 1905. – 19. svibnja 1996.)

Eva Verona, fotografija preuzeta s enciklopedija.hr

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, tijekom dugih stoljeća njezina postojanja, radio je velik broj istaknutih osoba koje su svojim djelovanjem ostavile trag u domaćoj i svjetskoj kulturi i znanosti. Jedna od njih je i Eva Verona, koja je svojim radom i postignućima zadužila hrvatsko knjižničarstvo te je malu knjižničarsku zajednicu, kako ističe prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, učinila poznatom u svijetu. Na današnji dan, uz 25. obljetnicu njezine smrti, prisjećamo se njezina života i intelektualne ostavštine.

Eva Verona rođena je u Trstu 1905. godine. Klasičnu gimnaziju pohađala je u Zagrebu, a matematiku i fiziku diplomirala je 1928. na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Od 1929. do umirovljenja 1967. godine radila je u Sveučilišnoj knjižnici (današnjoj NSK), a potom predavala na poslijediplomskom studiju bibliotekarstva i informacijskih znanosti u Zagrebu. Sa suradnicima, članovima Društva bibliotekara Hrvatske, pokrenula je prvi knjižničarski časopis – Vjesnik bibliotekara Hrvatske, kojem je nekoliko godina bila glavna urednica.

Pedesetih godina prošlog stoljeća intenzivno se bavila teorijom i praksom knjižničnog kataloga. Zahvaljujući predanom radu, uskoro postaje članicom IFLA-e. Bila je i članica skupine stručnjaka koja je za IFLA-inu Međunarodnu konferenciju o kataložnim načelima, održanu u Parizu 1961., pripremila nacrt načela na kojima se treba zasnivati knjižnični katalog, a koje je IFLA, popraćena Veroninim komentarom, objavila 1975. godine. Značajan je i njezin doprinos izradbi međunarodnih bibliografskih normi za opis knjižnične građe, poznatih pod akronimom ISBD.

Najznačajniji rad Eve Verone: Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga

Najznačajniji rad Eve Verone u domaćim okvirima je Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga, posvećen propisima kataložnog pravilnika, koji hrvatske knjižnice koriste i danas.

Predavala je na poslijediplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, a od 1977. do 1984. bila je redovita profesorica na Katedri za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Dobitnica je brojnih nagrada za svoj predani rad. Od Hrvatskog knjižničarskog društva dobila je 1968. godine Kukuljevićevu povelju, javno priznanje za unapređenje knjižničarstva, dok godine 1976. postaje prva Europljanka koja je dobila nagradu Margaret Mann Citation in Cataloging & Classification koju dodjeljuje Američko knjižničarsko društvo ALA (American Library Association). Godinu dana kasnije,  u povodu pedesetogodišnjice IFLA-e, primila je povelju Tabula gratulatoria za ukupan doprinos knjižničarskoj struci. Godine 1978. primila je nagradu Republike Hrvatske za životno djelo.

Ime Eve Verone danas nosi nagrada koju Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjeljuje mladim knjižničarima, članovima Hrvatskog knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke.